Prati nas

Zdravlje

Alkohol ubije 3 milijuna ljudi godišnje, Hrvati piju zbog društva i zabave

Više od tri četvrtine tih smrti je među muškarcima, navodi UN-ova zdravstvena organizacija. Unatoč dokazima o zdravstvenim rizicima koje nosi, predviđa se da će globalna konzumacija alkohola rasti u sljedećih 10 godina.

Objavljeno

|

Koliko piju Hrvati?
foto: Pixabay

Više od 3 milijuna ljudi umrlo je 2016. zbog prekomjerne konzumacije alkohola, što znači da je svaka 20. smrt širom svijeta povezana s prekomjernim pijenjem, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Više od tri četvrtine tih smrti je među muškarcima, navodi UN-ova zdravstvena organizacija. Unatoč dokazima o zdravstvenim rizicima koje nosi, predviđa se da će globalna konzumacija alkohola rasti u sljedećih 10 godina.


U svojem “Globalnom izvješću o alkoholu i zdravlju 2018”, WHO navodi da globalno, prema procjenama, 237 milijuna muškaraca i 46 milijuna žena imaju problema s pićem ili su alkoholičari. Najveća rasprostranjenost je u Europi i SAD-u, a zlouporaba alkohola češća je u bogatijim zemljama.

A što je s Hrvatskom?

Prema nacionalnom istraživanju koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo i objavio rezultate u lipnju 2017. godine:

78.1 %

ispitanika pilo je alkoholna pića u posljednjih 12 mjeseci, 85,3 %  muškaraca i 71,0 % žena.

21,9 %

u posljednjih 12 mjeseci nije pilo alkohol od čega 13,9 % nisu pili alkohol u životu, a 8,0 % su pili u životu, ali ne i u posljednjih 12 mjeseci.

66,2 %

u posljednjih 12 mjeseci pilo je pivo, 79,1 % muškaraca i 53,4 % žena

58,2 %

u posljednjih 12 mjeseci pilo je vino, 65,2 % muškaraca i 51,3 % žena

45,4 %

u posljednjih 12 mjeseci pilo je  žestoka alkoholna pića, 54,9 % muškaraca i 36,2 % žena

11,1 %

u posljednjih 12 mjeseci pilo je alkoholna pića na ekscesivan način (pijenje 60 g čistog alkohola za muškarce ili 40 g čistog alkohola za žene u jednoj prigodi u posljednjih 12 mjeseci) barem jednom mjesečno, 16,7 % muškaraca i 5,5 % žena

Od ukupnog volumena čistog alkohola je u RH u posljednjih 12 mjeseci 56,3 %  popijeno kroz pivo, 34,1 % kroz vino, a 9,6 % kroz žestoka alkoholna pića.

Gdje piju Hrvati?

Alkoholnih pića u posljednjih 12 mjeseci pilo je jednom tjedno i češće  u vlastitom domu 29,7 %; s prijateljima, kolegama i poznanicima 29,5 %; uz jelo 25,9 %; s članovima obitelji 25,1% ispitanika. Manje od jednom tjedno alkoholnih pića u posljednjih 12 mjeseci pilo je u domu neke druge osobe 68,7 %; s prijateljima, kolegama i poznanicima 60,4 %; s članovima obitelji 54,9 %; u vlastitom domu 50,2 % ispitanika.

Zašto piju hrvatski građani?

Kao motive pijenja u posljednjih 12 mjeseci (odgovori uvijek i gotovo uvijek) 38,3 % navodi zato što pijenje čini zabave i proslave boljima, 26,4 % zato što je zabavno, 25,2 % zato što im se sviđa taj osjećaj, 17,7 % zato što je dio zdrave prehrane, 14,4 % zato što je zdravo.

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP