Prati nas

Vijesti

Prijetnje prosvjedima: Pavić ipak želi pregovarati sa sindikatima

Vlada mijenja mirovinski zakon ne toliko zbog budućnosti hrvatskih umirovljenika, njihovog socijalnog statusa i njihovog boljeg života u budućnosti, nego prema obavezama prema Europskoj komisiji i europskom semestru i to je ono što nije dobro.

Objavljeno

|

Mladen Novosel, SSSH (foto: Sandro Bura)

Ministar mirovinskog sustava Marko Pavić još se jednom susreo s predstavnicima radničkih sindikata, a na temu mirovinske reforme. Podsjetimo, nakon što ih je na zadnjem sastanku informirao da je reforma gotova stvar bez prostora za pregovore, sindikati su zaprijetili prosvjedima.

„Mi smo se danas odazvali na razgovor, ministar nas je javno pozvao da želi razgovarati o tri teme, o kojima nije želio razgovarati prošli tjedan – o produženju radnog vijeka na 67 godina, o dodatnoj penalizaciji i o radnicima koji rano ulaze u svijet rada. O tome smo razgovarali danas, naravno da smo iznijeli stavove i razmišljanja“, rekao je Mladen Novosel, iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.



„Vodili smo konstruktivan razgovor, zadovoljan sam. Cilj je osigurati održivost financijskog sustava, kao i da mirovine budu veće. Sindikalna strana iznijela je prijedlog koji mijenja koncept dosadašnjeg promišljanja mirovinskog sustava, no ne bih o detaljima, dogovorili smo se da ćemo se ponovno vidjeti. Želimo svim kategorijama umirovljenika olakšati i poboljšati sustav. Vlada je spremna izaći s kompromisnim prijedlogom, određeni vid kompromisa spremni smo učiniti. Cilj Vlade nije da ide u tu reformu na način da budemo oštri, već da nađemo način da naši mirovljenici imaju veće mirovine“, komentirao je ministar Pavić.

“Ono što je danas tijekom razgovora bio naš utisak, da u ovom trenutku ovo ministarstvo i ova Vlada mijenja mirovinski zakon ne toliko zbog budućnosti hrvatskih umirovljenika, njihovog socijalnog statusa i njihovog boljeg života u budućnosti, nego prema obavezama prema Europskoj komisiji i europskom semestru i to je ono što nije dobro”, misli Novosel.

 

.

Vijesti

Poskupjela je uskrsna košarica, tročlana obitelj će potrošiti od 703 do 1.824 kune

Skromna košarica ne predviđa proizvode kao što su slatkiši, grickalice i pića te se isključivo temelji na osnovnim namirnicama potrebnim za promatrane dane blagdana. Ona podrazumijeva i određeni veći napor pri traženju najjeftinijih namirnica, koje su često manje zadovoljavajuće kvalitete.

Objavljeno

|

Autor

Koliko potrošiti za Uskrs?

Nezavisni hrvatski sindikati i ove su godine izračunali cijenu uskrsne košarice u tri kategorije: skromna, srednja  i bogatija. Košarice se, kao i u slučaju božićnih košarice,

Tako bogatija košarica ove godine iznosi 1.824,43 kn, dok je prošle godine iznosila 1.715,24 kn (skuplja je za 109,19 kn). Ovogodišnja srednja košarica iznosi 1.225,45 kn, a prošle je godine iznosila 1.224,41 kn (skuplja je za 1,04 kn). Skromna košarica ove godine iznosi 703,28 kn, a lani je iznosila 666,44 kn (skuplja je za 36,84 kn). Ugrubo, vrijednost bogate košarice povećana je za malo više od stotinu kuna, srednje za jednu kunu, a skromne za malo manje od četrdeset kuna.



Niži PDV nije doveo do nižih cijena hrane

Promatrajući prosječne cijene i najčešće cijene u sklopu sindikalnog istraživanja o uskrsnoj košarici, ne može se reći kako je došlo do pada cijena namirnica čija se stopa PDV-a smanjila zadnjom izmjenom Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Upravo te namirnice su podložne najvećim promjenama, razlikama u cijenama i u prosjeku su se zadržale na približno istoj razini, priopćio je NHS.

Na tržišno najzastupljenijim lokacijama, kao što su primjerice mesnice, kod odabranih namirnica iz košarice primijećene su pretežito jednake cijene u usporedbi s prošlom godinom.

Što se tiče povrća može se reći da su cijene također nepromijenjene, dok su kod voća, jednako kao i prošle godine i u jednakom rasponu, zabilježene najveće razlike u cijenama, ovisno o podrijetlu i kvaliteti.

Jaja su skuplja, pojedini prerađeni proizvodi jeftiniji

Prosječne cijene svježih jaja, koja su ujedno i simbol Uskrsa, blago su porasle u odnosu na prošlu godinu te se i dalje značajno razlikuju, ovisno o veličini i načinu uzgoja. I samo kretanje vrijednosti sindikalnih uskrsnih košarica promatrano po kategorijama pokazuje kako su u prosjeku cijene kvalitetnijih proizvoda porasle, što potvrđuje kretanje bogatije uskrsne košarice.

Nadalje, cijene neprerađenih proizvoda su ostale pretežito stabilne, dok su cijene pojedinih prerađenih i poluprerađenih proizvoda blago pale, što se djelom odrazilo na približno nepromijenjenu vrijednost srednje košarice u odnosu na prošlu godinu. I vrijednost skromne košarice je porasla, iako ne značajno, što jednim dijelom pokazuje kako su cijene tzv. egzistencijalnih namirnica u prosjeku stabilne, dok pojedine bilježe i blagi rast.

Što je u bogatoj košarici?

Jedino je ona bogatija košarica u duhu tradicije, dok je srednja već neki kompromis, a skromna je tek na razini obilježavanja. Iz visine košarice jasno je kako si većina građana ne samo da ne može financijski priuštiti obilježiti blagdane kako su to tradicionalno radili njihovi djedovi i bake pa čak i roditelji. Većini je nedostupna bogatija, ali velikom dijelu građana čak i ona srednja košarica.

U bogatiju košaricu uvrštene su skuplje namirnice koje se tradicionalno konzumiraju za Uskrs kao što su bakalar, janjetina i kuhana šunka, u srednjoj su košarici jeftiniji oslić, odojak i rolana šunka, dok se u skromnoj nalaze jeftiniji dijelovi svinjetine te najjeftinija vrsta ribe, točnije srdela i sušena lopatica.

Isto tako, za juhu su u bogatijoj košarici predviđeni skuplji, a time i kvalitetniji dijelovi junetine (teletine, janjetine), u srednjoj jeftiniji dijelovi junetine koji se uobičajeno koriste za juhu, dok se u skromnoj za tu svrhu nalazi samo kokoš.

Što krije skromna košarica?

Skromna košarica ne predviđa proizvode kao što su slatkiši, grickalice i pića te se isključivo temelji na osnovnim namirnicama potrebnim za promatrane dane blagdana. Ona podrazumijeva i određeni veći napor pri traženju najjeftinijih namirnica, koje su često manje zadovoljavajuće kvalitete.

Cijene su bilježene u velikim trgovačkim lancima i na tržnicama te je pri obradi korištena prosječna cijena za proizvode istih proizvođača kada su zabilježene razlike u cijenama, a kada se jednaka cijena ponovila na više mjesta, što je često bio slučaj u velikim trgovačkim lancima, kao najpogodniji pokazatelj korišten je mod tj. najčešća cijena.

Nastavi čitati