Mozaik
Religije u praksi: Čine li vjere dobro čovječanstvu?
Religije su neodvojive od svjetonazora i rituala te je posve nemoguće nijekati njihov utjecaj na društva. No sve češće čujemo kako bi svijet bio bolji bez vjera, nacija pa čak i novca.
Od stvaranja prvih društava, ljudi se organiziraju oko religija, božanstava i mitova. Religije su neodvojive od svjetonazora i rituala te je posve nemoguće nijekati njihov utjecaj na civilizacije. No sve češće čujemo kako bi svijet bio bolji bez vjera, nacija pa čak i novca.
Debatni portal Kialo pokrenuo je raspravu u kojoj pita jesu li religije utjecale na najbolji mogući način na čovječanstvo u do sada zabilježenoj povijesti. Izdvojili smo neke od najbolje vrednovanih argumenata iz te rasprave.
Za
Religije su motivirale bezbrojne nesebične činove milosrđa i pomaganja.
Religije su vrijedan izvor osobnih i duhovnih spoznaja.
Religije povezuju ljude i stvaraju dugotrajne odnose među njima.
Religije su stvorile vrijedne moralne odrednice i temelje filozofije.
Religija je evolucijska prilagodba. Zbog njih prihvaćamo ponašanja koja su se pokazala evolucijskom prednošću.
Većinu nasljeđa današnjih i prošlih kultura dugujemo religijama.
Religija je dobra za psihosocijalno zdravlje vjernika.
Religijska uvjerenja imaju pragmatičnu vrijednost.
Protiv
Ljudi su učinili stravične zločine u ime vjere.
Religija je oblik društvene kontrole.
Religije su tisućljećima izvor sukoba diljem svijeta.
Većina religija je patrijarhalne naravi i podjarmljuje žene.
Nekad su možda bile korisne, ali danas nisu. Šteta koju nanose je daleko veća od koristi.
Religije usporavaju razvoj u području tehnologije i znanosti.
Religijske institucije su korumpirane i iskorištavaju ranjive za vlastitu materijalnu korist.
Ljudska vrsta je potrošila previše vremena, truda i resursa na religije, bez nekih praktičnih rezultata.
Organizirane religije obeshrabruju istraživanje samoga sebe i spiritualnosti.
Religioznost je znak društvenog neuspjeha; najmanje religiozna društva su ujedno i najuspješnija.
