Vijesti
Stručnjaci upozoravaju: Pavićev model urušit će se do 2045. godine
bjavili su i računice koje pokazuju da bi ministrov prijedlog vodio kolapsu mirovinskog sustava oko 2040. godine zbog implicitnog duga prema umirovljenicima od stotinjak milijardi kuna.
Iako je početkom tjedna ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić rekao da prijedlog mirovinske reforme napokon službeno pušta u javnu raspravu, to se ipak nije dogodilo. Da bi se to trebalo dogoditi sutra, javlja Jutarnji list.
Dok prijedloga te dalekosežne i važne reforme još nigdje nema osim u ministrovim prezentacijama i medijima, mirovinski fondovi su objavili protuprijedlog. Traže da se svima prizna pravo na dodatak od 27 posto te tako izbjegne seljenje kapitalizirane mirovinske štednje iz drugog u prvi stup, što je Pavićev prijedlog, te tvrde da njihov model dugoročno donosi veće mirovine. Objavili su i računice koje pokazuju da bi ministrov prijedlog vodio kolapsu mirovinskog sustava oko 2040. godine zbog implicitnog duga prema umirovljenicima od stotinjak milijardi kuna.
Stručnjaci su upozorili na opasnost dobrovoljnog prenošenja sredstava iz drugog u prvi mirovinski stup. „Ako se prihvati prijedlog Ministarstva, država će imati pozitivan priljev novca iz drugog stupa do 2045. godine, a tada će nastupiti lom jer će se sve manje ljudi odlučivati na prelazak u prvi stup i državi će priljevi prestati, a ostati golemi implicitni dug”, kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb.
Sada se zapravo raspravlja, dodaje, o tome hoće li veći teret pasti na leđa onih građana koji će uskoro u mirovinu ili onih za 20-ak godina, odnosno tko će od njih biti veća sirotinja. Umjesto toga, kaže, treba početi od toga da se uvede red u prvi mirovinski stup gdje “već više od 20 posto novca odlazi na mirovine po posebnim uvjetima, što je oko osam milijardi kuna godišnje”. Tu, naglašava, treba napraviti uštede koje će onda omogućiti isplatu 27 posto dodatka za korisnike kombinirane mirovine.
“U reformu treba krenuti od nulte točke, odnosno od razdvajanja mirovina stečenih iz rada i onih po posebnim uvjetima, a na koje sada imaju pravo mnogi, od akademika do branitelja. Svima treba priznati samo ono što je stečeno iz rada pa te mirovine indeksirati i usklađivati, a prava po posebnim uvjetima mogu se ostvarivati bude li za to novca u proračunu”, kaže Lovrinčević za Jutarnji list.
