Prati nas

Vijesti

Zubima na plavce

Bračanka (67) cipelarila policajca, drugog je skoro ugrizla

Kako bi je spriječili da nastavi divljati, policajci su je pokušali vezati lisičinama, a ona je tada nogama odgurivala policajca Jakova te ga je, dok je bio prignut, udarila desnom nogom u lice. Ipak, uspio joj je staviti sredstva za vezivanje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako biti mlađa?
Ilustracija (foto: BigStock)

Zbog napada na policajca na Općinskom sudu u Splitu na godinu dana zatvora s rokom kušnje od četiri godine nepravomoćno je osuđena N. (67) s Brača, javlja Slobodna Dalmacija. Prema presudi je 12. ožujka 2015. godine oko 12.20 sati napala policajca koji je došao uredovati u zgradu Županijskog suda, a nakon što su pravosudni policajci uporabom tjelesne snage i sredstava za vezivanje svladali njezina sina H.

Naime, kako je tada ispričala sestra njegove majke, njih su dvije došle kako bi nešto obavile na zemljišniku. “U jednom su nas trenutku pravosudni policajci bezobrazno izbacili iz zgrade, a kad smo se vratile unutra, s nama je došao i H. koji im je navodno odbijao predati švicarski nož na rasklapanje koji je imao u džepu. Ma zaboravija je, jel”, kazala je tada.


Kada su se htjele vratiti da se požale predsjedniku suda na postupanje pravosudnih policajaca, H. se provukao kraj njih i krenuo prema uredu predsjednika suda. Tad mu je prišao jedan pravosudni policajac i kazao mu da krene s njim prema čuvarskoj portirnici da razjasne situaciju. H. se počeo opirati, a policajcu je priskočio u pomoć kolega te su ga uhvatili pod ruke i počeli voditi prema desetak metara udaljenoj portirnici. Majka je već tad počela vikati da ga puste na miru. Počela je nogama udarati policajca Jakova. On je ljutu majku, stoji u presudi, “posjeo” na stolicu, pri čemu ga je pokušavala ugristi za ruku, a potom je zamahnula kemijskom olovkom i ubola ga između kažiprsta i palca desne ruke.

Kako bi je spriječili da nastavi divljati, policajci su je pokušali vezati lisičinama, a ona je tada nogama odgurivala policajca Jakova te ga je, dok je bio prignut, udarila desnom nogom u lice. Ipak, uspio joj je staviti sredstva za vezivanje. Policajcu su poslije utvrđene lakše tjelesne ozljede – nagnječenje glave u području desne zigometične regije te ubodna rane na desnoj šaci između palca i kažiprsta, piše Slobodna Dalmacija.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP