Prati nas

Vijesti

Uoči rasprave o reformi, zastupnike će sutra dočekati Sindikat umirovljenika

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je kategorički odbilo gotovo sve prijedloge umirovljeničkih udruga, dok je istodobno prihvatilo većinu prijedloga obveznih mirovinskih fondova i financijske industrije.

Objavljeno

|

Jasna Petrović (foto: Sandro Bura)

Sindikat umirovljenika Hrvatske uoči drugog čitanja paketa mirovinskih zakona u Hrvatskom saboru dijelit će letke sa svojim zahtjevima saborskim zastupnicima, upozoravajući na katastrofalne razmjere siromaštva sadašnjih umirovljenika i ignoriranje njihovih zahtjeva.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je kategorički odbilo gotovo sve prijedloge umirovljeničkih udruga, dok je istodobno prihvatilo većinu prijedloga obveznih mirovinskih fondova i financijske industrije.



Svaki treći umirovljenik je u zoni siromaštva (32,7 posto); 98,2 posto ih prima mirovine niže od prosječne plaće, a 52 posto mirovina je ispod hrvatske linije siromaštva od 2.321 kune. Kopanje po kontejnerima i kantama za smeće te skupljanje ostataka hrane po tržnicama postalo je sramotni nacionalni sport, kojeg ministri i drugi političari ne vide kroz zatamnjena stakla svojih službenih automobila.

Bezrazložno su odbili promjenu modela indeksacije mirovina na način da se usklađuju sa sto-postotnim povoljnijim indeksom rasta plaća ili cijena, već su prihvatili kozmetičku promjenu načina izračuna kojim se neće postaviti nikakva brana siromaštvu, iako su znali da to nije u skladu s predizbornim obećanjem aktualne Vlade o rastu mirovina prema 50% prosječne plaće, kao i u skladu sa sadašnjom gospodarskom i financijskom situacijom u državi. U zadnjih osam godina bruto plaće su porasle više od 12 posto, potrošačke cijene 6,5 posto, a mirovine samo 8 posto pa je indeks plaće prema mirovinama čak 148! Taj disparitet posebno je izražen u 2017. godini kad plaće porasle 5,3 posto, a mirovine tek 2,75 posto.

Prosječna mirovina iznosi 2.405 kuna, ali skoro 174.000 umirovljenika prima mirovine niže od 1.000 kuna, dok čak 23 posto svih umirovljenika primaju tzv. najniže mirovine. Odbili su novi model usklađivanja s obrazloženjem da bi to već u 2019. godini koštalo dodatnih 337 milijuna kuna!

Niti prijedlog Sindikata umirovljenika za povratak s najnižih na minimalne mirovine, koje su ukinute od 1.1.1999., nije prihvaćen. Tražilo se da minimalna zajamčena mirovina iznosi 45% minimalne bruto plaće, odnosno 1.548 kuna za 15 godina radnog staža, a na to bi se dodavao iznos jedne aktualne vrijednosti mirovine (65,6 kuna) za svaku daljnju godinu. Tako nitko sa 40 godina radnog staža ne bi mogao imati mirovinu nižu od 3.188 kuna. Na žalost, Ministarstvo nije prihvatilo uvesti tu osnovnu mjeru protiv siromaštva kakva se predlaže i Europskim socijalnim stupom i međunarodnim konvencijama, jer su im vlastiti stariji građani preskupi. No, to je i stajalište jedine umirovljeničke stranke koja ima zastupnika u Saboru. Ministarstvo je predložilo da najniža mirovina poraste za 3,13 posto od 1.7.2019., držeći da će tih prosječno 49 kuna više spasiti hrvatske umirovljenike od presude na bijedu.

Ministarstvo je odbilo i uvođenje novog modela obiteljske mirovine, prema kojem u slučaju smrti partnera svatko zadržava svoju mirovinu, a uz nju ima pravo, ovisno o prihodovnom cenzusu, i na 20-50 posto partnerove mirovine. S obzirom da je od ukupnog broja obiteljskih umirovljenika čak 94 posto žena, one su najizloženije rastućem siromaštvu, ukoliko se ne uvede ovakav model obiteljske mirovine. Treba naglasiti da je prosječna obiteljska mirovina vrlo niska, samo 1.924 kuna, a preživjeli partner ju koristi temeljem zajedničkih 60-tak godina radnog staža. Umjesto toga Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je predložilo „demografsku mjeru“, na način da svi koji će ići u mirovinu od početka sljedeće godine, a koristili su porodiljni ili roditeljski dopust, dobiju dodatnih šest mjeseci priznatog staža po djetetu. Naravno, to neće uključiti sadašnje umirovljenice/ke, već ih ostavlja da se utapaju u svojem jadu. SUH traži da se predložena mjera proširi na sve umirovljenike, te iskoristi za kompletnu reviziju mirovina.

SUH je predložio da se paralelno uvede državna naknadu za osobe starije od 65 godina (tzv. „nacionalna mirovina“), tako da iznosi 30% bruto minimalne plaće, odnosno 1.032 kune, te da se instituti zajamčene minimalne mirovine i nacionalne mirovine uvedu paralelno, kako ne bi došlo do nezadovoljstva umirovljenika koji su stekli mirovine temeljem rada. No, i to je ostavljeno za neke druge dane.

Jedini zahtjev umirovljeničkih udruga koji je prihvaćen jest proširenje prava na rad svih umirovljenika, osobito prijevremenih, no i u tome se pogodovalo onima koji su mirovine stekli po posebnim propisima (vojni i policijski djelatnici i službene osobe), jer se njima uz rad do pola radnog vremena i zadržavanje pune mirovine, omogućava i puno radno vrijeme i pola mirovine. Ne može ova Vlada odbiti povlaštene!

Nevjerojatno je tužno što je Ministarstvo rada odbilo zahtjev SUH-a da se mirovine umirovljenicima u ruralnim i nedostupnim krajevima ponovno dostavljaju poštom, osobito onima koji su slabije pokretni i težeg zdravlja. Briga njih za siromašne, slabe i ponižene. Stoga Sindikat umirovljenika izražava nadu da će se amandmanima ispraviti navedene nepravde.

.

Vijesti

Kaptol ne da sindikatima skupljati potpise ispred crkava

Zagrebačka nadbiskupija odbila je molbu sindikata koju su tražili dopuštenje za sakupljanje potpisa za referendum “67 je previše” ispred crkava. Objašnjavaju da oni uvijek rado podržavaju razne inicijative, ali da se sindikati mogu snaći i bez njihove pomoći.

Objavljeno

|

Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, odnosno organizatori referendumske inicijative “67 je previše”, uputili su molbu Zagrebačkoj nadbiskupiji da im odobri sakupljanje potpisa za referendum ispred crkava no Nadbiskupija ih je – odbila, piše Jutarnji.hr.

U priopćenju Nadbiskupskog stola navodi se kako “u procesima društvenoga zalaganja u kojima se nešto nastoji postići putem referenduma Crkva podupire razne inicijative, a svoje prostore ispred crkvenih zgrada (liturgijskih prostora, župnih domova i pastoralnih centara) daje na raspolaganje građanskim inicijativama koje nemaju drugih mogućnosti za ostvarivanje zauzetosti za vrjednote koje zagovara i Crkva”, no kako su za razliku od toga, “sindikati u uređenome odnosu u okviru političkoga života u Republici Hrvatskoj i imaju mogućnosti na redovit način i uz stanovitu financijsku potporu, ostvarivati svoje inicijative.”



“Slijedom navedenoga, ne zauzimajući ničiju stranu u ovome pitanju, a u skladu sa zajedničkim stavom biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, ovime dajemo na znanje da nismo u mogućnosti dati dopuštenje za prikupljanje potpisa ispred crkava i crkvenih prostora za referendum radi izmjena nekih odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, za koji se zalaže Inicijativa sindikata 67 je previše.”

Istovremeno dodaju da je “tema mirovinskoga sustava nedvojbeno iznimno važna za hrvatsko društvo, kako zbog brige za sadašnje i buduće umirovljenike, tako i za svekoliki odnos prema dostojanstvu čovjeka i prema radu” te kako se iz “brojnih crkvenih dokumenata teološko-antropološke naravi kao i iz socijalnoga nauka Crkve, a ništa manje iz trajne zauzetosti Katoličke Crkve u Hrvatskoj” vidi da je Crkvi stalo do tih tema.

Na kraju kažu i kako se “o tome priželjkuje bolja osjetljivost i šira rasprava koja ne bi smjela podleći parcijalnim interesima bilo koje strane u političkim odnosima”, piše Jutarnji.hr.

Nastavi čitati