Prati nas

Vijesti

Netko je u crkvi ostavio 160.000 eura, želi da se pošalju gladnima u Afriku

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Zašto vjerujemo u boga
foto: BigStock

Kada biste htjeli podijeliti svoju životnu imovinu siromašnima, biste li taj osjetljivi posao povjerili Crkvi? Vjerojatno je upravo to učinila anonimna osoba koja je na oltaru crkve u Njemačkoj ostavila kuvertu s porukom “za Afriku”. U njoj je bilo 160.000 eura.

Glasnogovornik biskupskog ureda iz Regensburga na jugu Njemačke, Clemens Neck rekao je kako se ne događa često da netko ovako puno novca donira anonimno.


Novine Mittelbayerische Zeitung javljaju da je jedna zaposlenica crkve ostala “u šoku” kada je pronašla kuvertu prepunu novčanica od 500 eura na oltaru nakon mise na blagdan Duhova, u lipnju prošle godine. Kuvertu je proslijedila svećeniku, a on ju je predao biskupiji.

Novac će biti namjenski potrošen i uskoro će biti raspoređen na račune više humanitarnih organizacija u Africi.

.

Mozaik

Danas je Cvjetnica, ovo su narodni običaji vezani uz nju

Ove godine vjernici će Cvjetnicu proslaviti u svojim domovima, bez javnih okupljanja i svečanih procesija, a zbog epidemije koronavirusa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Cvjetnica, Cvjetna nedjelja, Palmenica, Uličnica ili Nedjelja muke Gospodnje) pučki je naziv za posljednju korizmenu nedjelju, uoči Uskrsa. Kršćanski običaj ophoda s grančicama, u spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, primjenjivan od IV. st., u latinskoj crkvi uobičajen je od kraja prvog tisućljeća, piše Hrvatska enciklopedija.

U hrvatskom folkloru taj je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana (u kontinentalnoj Hrvatskoj) te maslinovih i palminih grana (u primorskoj Hrvatskoj). Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja).


Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u štale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme.

Nadalje, umivalo se u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito (dalmatinsko zaobalje, Lika; Hrvati u Bosanskoj Posavini i Bačkoj), s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost.

U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvorišta, dok su u središnjoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke. Osnova su tim postupcima pretkršćanski proljetni obredi vezani uz obnovu prirode. Prastaro vjerovanje u obnoviteljsku moć biljaka, koja se prenosi na ljude, preuzeto je zatim u kršćansko tumačenje proljetne obnove kao obnove čovjeka.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP