Prati nas

Vijesti

Stampedo

Mnogi su pred reformom pobjegli u mirovinu, HZMO je objavio njihov broj

Iako postoji određen broj predmeta koji se rješavaju u roku dužem od 60 dana, u 2018. zamjetni su pozitivni pomaci, koji su rezultat poboljšanja u organizaciji poslovanja, modernizacije poslovnih procesa, jačanja informatičke podrške i novih kadrovskih rješenja, pohvalio se HZMO.

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je izvijestio da je u 2018. godini zabilježio povećan broj zahtjeva za mirovinska prava, što se može tumačiti kao posljedica mirovinske reforme.

Ukupan broj podnesenih zahtjeva bio 222.863 (8,2% više nego u 2017.), a broj riješenih zahtjeva 229.934 (8,1% više nego u 2017.). Od toga je u roku 60 dana riješeno 141.593 zahtjeva (7% više nego u 2017.).


Iako postoji određen broj predmeta koji se rješavaju u roku dužem od 60 dana, u 2018. zamjetni su pozitivni pomaci, koji su rezultat poboljšanja u organizaciji poslovanja, modernizacije poslovnih procesa, jačanja informatičke podrške i novih kadrovskih rješenja, pohvalio se HZMO.

Riječ je uglavnom o predmetima u kojima u postupku treba uključiti druge institucije, ovisno o vrsti prava, a ponajviše u predmetima u kojima zbog provjere inozemnog staža treba uključiti inozemne nositelje mirovinskog osiguranja.

Zavod svjestan ovog problema budućim umirovljenicima predlaže da pokrenu postupak pretkompletiranja podataka o stažu i plaći, koji nije obvezujući, ali uvelike olakšava i ubrzava postupak ostvarivanja prava, prije svega prava na starosnu mirovinu. 

Institut prethodnog utvrđivanja staža, odnosno pretkompletiranja omogućava budućim umirovljenicima da 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu o tome obavijeste Zavod kako bi postupak kompletiranja podataka o stažu i plaći potrebnih za izračun mirovine Zavod obradio unaprijed. Ako budući umirovljenik ima i inozemnog staža, ovaj postupak moguće je pokrenuti i pet godina ranije. 

Postupak je moguće besplatno pokrenuti preko korisničkih stranica Zavoda koje se nalaze u sklopu sustava e-Građani popunjavanjem web-obrasca, kao i u svim područnim službamauredima i ispostavama Zavoda. 

.

Kuhinja

Izdašne i sočne kakao-banana šnite mogle bi biti pravi ljetni hit

Internet obiluje bezbrojnim receptima za ‘banana’ kolače, no većina od njih s bananom nemaju veze, već dodatkom umjetne arome pokušavaju glumiti popularne industrijske čokoladne bananice.

Objavljeno

|

Autor

Jeste li znali da banana ne raste niti na drvetu niti na palmi? Riječ je, naime, o voću koje je plod zeljaste biljke. No peteljke njenog ogromnog lišća slažu se u prividno deblo pa mnogi kažu da je riječ o “stablu banane”.

Brojne vrste banana imaju različitu primjenu. Plodovi škrobnatih neslatkih vrsta peku se i kuhaju pa pripadaju takozvanoj slanoj kuhinji. Od nekih se vrsta priprema brašno, a služe i za proizvodnju alkohola. Postoji i vrsta od koje se plete užad, dok se malobrojne “slatke vrste” jedu kao sirovo voće, a i sjajno se prerađuju u slastice.


Internet obiluje bezbrojnim receptima za “banana” kolače, no većina od njih s bananom nemaju veze, već dodatkom umjetne arome pokušavaju glumiti popularne industrijske čokoladne bananice. Ili se banane polažu na biskvit, prije nego li ih se zabetonira slojem pudinga ili slastičarske kreme. Umjesto toga, nudimo vam isprobani recept za sočne kakao kocke punjene kremom od pravih zrelih banana.

Sastojci

Za biskvit

5 jaja
250 g šećera
1 vanilin šećer
190 g glatkog brašna
1 prašak za pecivo
125 ml mlijeka
125 ml ulja
5 žlica kakaa u prahu

Za kremu

6 dl mlijeka
2 pudinga od vanilije
150 g šećera
1 kg jako zrelih banana
250 grama maslaca ili margarina
limun

Za preljev

150 g čokolade za kuhanje
80 g maslaca ili margarina

Priprema

Jaja pjenasto mikserom umutite sa šećerom i vanilin šećerom pa dodajte ulje i mlijeko. Dodajte prosijano brašno i prašak za pecivo pa sve još kratko izmiješajte. Kako nam je cilj dobiti dvije kore, lim (cca. 27×35 cm) obložite papirom za pečenje pa u njega izlijte polovicu smjese. Pecite 20 minuta na 180°C. Ponovite s drugom polovicom. Ohladite kore.

Na 6 dl mlijeka skuhajte 2 pudinga i šećer. Ohladite na sobnu temperaturu. Oguljene banane izradite vilicom pa mikserom doradite dok ne postanu tekuće. Dodajte polovinu ili cijeli limun (prema želji), ako želite da vam krema manje potamni. U ohlađeni puding mikserom utucite omekšali maslac pa sjedinite sa izrađenim bananama. Podijelite u dva dijela i premažite kore tako da gornji sloj bude krema.

Sastojke za glazuru otopite na pari ili na električnom štednjaku uz najnižu temperaturu. Prelijte preko kolača prije nego što ga stavite u hladnjak. Slastica je najbolja drugi ili treći dan.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP