Prati nas

Vijesti

Nikad dosta

Vozačka dozvola: Država vas želi oguliti na 67. rođendan

Mi kažemo kako starost nije bolest. Naš je D.B. mogao imati samo 50 go­dina, a biti jednako bolestan i pod tera­pijom koja kontraindicira vožnju, pa je neshvatljivo da se želi sve starije od 67 godina diskriminirati temeljem dobi. Dan prije rođendana je zdrav, a drugi dan je službeno bolestan?

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Stariji vozači, baka za volanom, djed za volanom
foto: BigStock

Liječnica primarne zdravstvene zaštite upozorila je 85-godišnjeg D.B. iz Zagreba da zbog dijabetesa i pojačane te­rapije za tlak ne smije više voziti osobni automobil. Otac je poslao kćerku da ode razgovarati s njegovom liječnicom i ona je sve potvrdila.

D.B. se razljutio, otišao na bankomat i digao novac te otišao u službu medicine rada, rekao kako je super zdrav, platio i mirno produljio vozačku dozvolu na pet godina. Je li dobar takav model zaštite sigurnosti u prometu? Nije. No, treba li zbog toga uvesti obnavljanje vozačkih dozvola za sve starije od 67 godina isključivo kroz pla­ćene preglede kod liječnika medicine rada? Pitanje je to koje postavlja predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović u najnovijem Glasu umirovljenika.


Mi kažemo kako starost nije bolest. Naš je D.B. mogao imati samo 50 go­dina, a biti jednako bolestan i pod tera­pijom koja kontraindicira vožnju, pa je neshvatljivo da se želi sve starije od 67 godina diskriminirati temeljem dobi. Dan prije rođendana je zdrav, a drugi dan je službeno bolestan?

Paušalne procjene

Protiv guljenja umirovljenika koji ionako imaju mizerne mirovine ustale su dvije najveće umirovljeničke udruge – Sin­dikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske – otvorenim pismom ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću sa zahtjevom za povlačenje prijedloga o obveznim plaćenim liječničkim pregledima za starije vozače.

Prije toga je na zahtjev umirovljenika održana 10. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, na kojoj su umirovlje­nički zastupnici istresli puno gorčine spram nazočnih pred­stavnika Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a, jer su njihovi argumenti bili fiktivni. Naime, iako broj nesreća u kojima sudjeluju starije osobe ne raste, već se vrti oko udjela od 10,5 posto, policijska strana se čvrsto povezala sa lobistima medicine rada i zastupala njihove interese.

U početku su inzistirali kako je riječ o europeizaciji hrvat­skog prometa, pozivali se na različite direktive koje nemaju veze s meritumom stvari, da bi na kraju ustvrdili kako čak 70 posto starijih vozača skrivi nesreće u kojima sudjeluje.

Pretpostavke, umjesto nalaza

No, prema mišljenju pravnog stručnjaka za sigurnost u prometu Željka Markova, tu je riječ o pretpostavkama, a ne o stručnim nalazima. Predlaže stoga da se analiziraju 52 pravomoćne osuđujuće presude za kaznena djela izazivanja prometne ne­sreće sa smrtnom posljedicom, a za koje je predviđena kazna zatvora od tri do deset godina, jer bi se time onemogućila neozbiljnost i paušalnost upotrebe statistika.

Koliko je pouzdano tvrditi kako je životna dob uzrokom prometne nesreće, pokazuju i istraživanja koja su na uzorku od 250 pravomoćnih presuda sa smrtno stradalim i teško ozli­jeđenim osobama, pokazala da su najopasniji vozači od 25 do 45 godina, jer su uzrokovali nesreće u 64 posto slučajeva, a stariji od 61 godine samo u 1,6 posto slučajeva, naglašava Markov.

Argumenti i statistički pokazatelji moraju se itekako po­zorno analizirati, a ne postaviti cilj o plaćanju produljenja vo­začkih dozvola u korist medicine rada, pa tek onda pronaći brojke koje to potkrjepljuju.

Razgovori s MUP-om

Umirovljeničke udruge su otišle 29. siječnja 2019. u Ravna­teljstvo policije sa zahtjevom da i dalje, kao što je to u članku 230. važećeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nadležni za prosudbu o spo­sobnosti bilo kojeg vozača, neovisno o dobi, budu liječni­ci primarne zaštite. Potrebno je razraditi protokol postupa­nja i čvršće obvezati liječnike primarne zaštite da za slučaj oslabljenih vozačkih sposobnosti pojedi­nog pacijenta odmah o tome obavijeste policiju.

Tko je jedina osoba koja zna dijagnoze i terapiju svakog pacijenta? Njegov liječnik primarne zaštite. Zna li išta o paci­jentu liječnik medicine rada koji ga, najčešće, vidi prvi put u životu? Pojma nema. Prvo se ne plaća, drugo se plaća i u tom grmu vjerojatno leži zec. Treba li pomoći liječnicima medicine rada da zarade dovoljno? Nije ovo ironiziranje, već stvarna sli­ka načina odlučivanja u Hrvatskoj.

Od zamjenika glavnog ravnatelja policije Željka Prše zatra­ženo je da se pokuša zadržati i doraditi zakonski propis koji neće diskriminirati starije vozače po dobi, s pregledima koji bi i dalje bili besplatni i u domeni odgovornosti primarne zdrav­stvene zaštite. Na kraju krajeva, nije to samo pitanje siromaš­tva starijih osoba, koje bi svaki pregled trebali platiti barem 450 kuna, već je duboko principijelno pitanje koje ne smije izjednačavati starost i bolest.

Čeka se Kujundžić

SUH i MUH su stoga vrlo jasni kako će se na svaki način boriti da se u Hrvatskoj prihvati model većine europskih ze­malja u kojima ili nema nikakvog dobnog ograničenja (recimo Njemačka, Belgija, Francuska) ili je to ograničenje stavljeno na više od 70 godina, ali uz pribavljanje besplatnih zdravstvenih potvrda od liječnika primarne zdravstvene zaštite.

Sindikat i Matica su zatražili od Ministarstva za rad i mi­rovinski sustav, koje je nadležno za rad Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, da što prije uputi i ministru zdravstva Milanu Kujundžiću zahtjev za prijem predstavnika umirovljeničkih udruga. Ministar Marko Pavić je to učinio 30. siječnja 2019. i sada se čeka odgovor zdravstvenog ministra.

Vrijeme curi, naročito kad se zna da će novi Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti pro­meta na cestama biti na Vladi u prvom čitanju već 28. ožujka 2019. Hoće li pobijediti razum i logika ili pritisak zdravstvenih lobija? (Jasna A. Petrović, Glas umirovljenika)

.

Vijesti

Ministarstvo potvrdilo nepravilnosti u domu za stare u kojem su izgorjele dvije štićenice

Odlučan sam da se ovakve ni slične tragedije više ne smiju dogoditi te poduzimamo nužne i potrebne korake kako bismo to spriječili, kaže ministar Aladrović.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Dovršena je inspekcija nad obiteljskim domom za stare i nemoćne u Dugom Ratu, a koji je na naslovnice dospio zbog požara. Podsjetimo, u nedjelju su uslijed požara poginule dvije dementne štićenice, a treća je osoba teško ozlijeđena.

“Jučer kasno poslijepodne Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike zaprimilo je Zapisnik provedenog inspekcijskog nadzora nad pružanjem socijalnih usluga starijim i teško bolesnim odraslim osobama, proveden u obiteljskom domu za starije ‘Providenca’ u Dugom Ratu, kojim je utvrđeno da je u domu smješteno 23 korisnika, umjesto 20 koliko je dozvoljeno”, navodi se u priopćenju Ministarstva.


“Utvrđeno je da je do požara došlo zbog otvorenog žara, što ukazuje da je najvjerojatnije riječ o ljudskoj pogrešci. S obzirom na utvrđeni prekomjerni broj korisnika smještenih u domu, bit će poslan optužni prijedlog prekršajnom odjelu na Općinskom sudu te će uslijediti sankcije. Zadnja redovna inspekcija provedena je usvibnju prošle godine, prilikom čega nisu utvrđene nikakve nepravilnosti u radu ustanove.

S obzirom na to da broj domova u Republici Hrvatskoj premašuje 800, inspektori ne mogu cijelo vrijeme biti prisutni u svim domovima, no do kraja listopada Ministarstvo će utrostručiti broj inspektora na terenu upravo kako bi se dodatno pojačao nadzor nad radom pružatelja usluga.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike je svjesno naslijeđenih sektorskih problema koje treba rješavati, poput preblagih sankcija za vlasnike obiteljskih i privatnih domova kod kojih su utvrđene nepravilnosti, zbog čega je već osnovana Radna skupina za Izmjenu zakona o socijalnoj skrbi.

Osim radne skupine koja priprema prijedlog izmjena Zakona o socijalnoj skrbi i redovitih inspekcija koje se obavljaju, na terenu istovremeno djeluju i mobilni timovi koje su osnovali Stožeri civilne zaštite u svim županijama, posebno zaduženi za inspekciju poštivanja epidemioloških mjera u ustanovama koje pružaju usluge u sustavu socijalne skrbi”, poručili su iz Ministarstva.

“Odlučan sam da se ovakve ni slične tragedije više ne smiju dogoditi te poduzimamo nužne i potrebne korake kako bismo to spriječili. Već smo osnovali radnu skupinu, čiji je osnovni zadatak upravo hitna revizija zakonskih odredbi i podzakonskih akata koji se tiču kriterija za pružanje socijalnih usluga, što je rezultiralo time da ćemo do kraja listopada objaviti prijedlog Izmjena Zakona o socijalnoj skrbi, koje stavljamo na javno savjetovanje. Izmjene su usmjerene upravo na strože kriterije i sankcije za pružatelje socijalnih usluga, s ciljem osiguravanja bolje zaštite najugroženijih skupina društva od strane sustava, što je naša zadaća”, poručio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP