Prati nas

Mozaik

Utemeljitelj kršćanstva

Zbrka u Bibliji. Je li Isus zapravo grčki filozof Apolonije Tijanski?

Kritičari ove ideje ukazuju pak da se podaci o postojanju Apolonija pronalaze tek u Filostratovim tekstovima, više od stoljeća nakon Apolonijeve smrti. Stoga je, kaže, malo vjerojatno da je zapravo Isus Nazarećanin kopija grčkog filozofa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Oče naš tekst
foto: Pixabay

Je li Isus kojeg slave kršćani zapravo bio Grk, a ne Židov? Riječ je o staroj tezi koju je ovih dana aktualizirao dokumentarac prikazan na Amazon Primeu, a koji govori o grčkom filozofu Apoloniju Tijanskom, rođenom u Tijani, gradu u Kapadociji na teritoriju današnje Turske.

Putujući učitelj Apolonije živio je u vrijeme koje pripisujemo Kristovu boravku na Zemlji te je imao bradu, tvrdi dokumentarac Zavjere iz Biblije. Za razliku od Isusa, putovao je po Grčkoj, Italiji, Siriji, Babilonu pa čak i Indiji u kojoj je izučavao hinduizam.


Sa šesnaest godina postao je sljedbenik pitagorejske filozofije i odrekao se svjetovnih užitaka. Suzdržavao se od seksa i živio je pustinjačkim životom, nije pio alkohol niti je jeo meso. Apolonije je, tvrdili su njegovi sljedbenici, oživljavao mrtve i imao nadnaravna moći. Usmjeravao ih je na duhovno, savjetujući ih da materijalno ne stavljaju na listu prioriteta. Vjerovali su da je nakon smrti uzašao na nebo, a žitelji Tijane podignuli su mu hram.

Niti jedno od njegovih djela nije sačuvano pa svjedočanstva o njemu dolaze iz vremena nakon njegove smrti. Ideja da je Apolonije stvarni Isus, ili da je zapravo važniji od njega, već je razmotrena u nekoliko knjiga poput one Barta Erhmana “Je li Isus postojao?”

Kritičari ove ideje ukazuju pak da se podaci o postojanju Apolonija pronalaze tek u Filostratovim tekstovima, više od stoljeća nakon Apolonijeve smrti. Stoga je, kaže, malo vjerojatno da je zapravo Isus Nazarećanin kopija grčkog filozofa.  

.

Mozaik

Lewisia – kamena djevica kojoj ćete se veseliti iz godine u godinu

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kada bismo mogli križati čuvarkuću i jaglac, vjerojatno bismo dobili biljku nalik lewisiji, cvjetnici koja polako, ali sigurno, osvaja hrvatske vrtove i balkone. Priča o njoj, barem onaj dio poznat zapadnoj civilizaciji, počela je paralelno s najvećom američkom avanturom – ekspedicijom koja je pod vodstvom Meriwethera Lewisa i Williama Clarka istražila do tada nepoznat zapad Amerike.

Meriwether Lewis, vojnik i javni službenik, ali i prirodoslovac, kraj potoka Lolo u današnjoj saveznoj državi Montani 1. srpnja 1806. godine otkrio je biljčicu koja je kasnije po njemu dobila ime – Lewisia rediviva.


Indijanski crni lijek

Ova skromna biljka navikla na škrte kamenjare ranije je bila poznata američkim domorocima koji su je zvali gorkim korijenom ili crnim lijekom, a koristili su je kao rijetku delikatesu. Legenda kaže da su za bisage pune gorkog korijena davali konja.

Postoji čak i mit prema kojem je jedan dio biljke iz originalnog Lewisovog herbara oživljen naknadno i to nekoliko godina nakon što je biljka prikupljenja. Ono što je sasma sigurno je da se Lewis iz višegodišnje ekspedicije vratio s barem jednim živim i zdravim primjerkom lewisije.

Kamena djevica

Iako se i danas L. rediviva sa svojim velikim ružičastim cvijetom rado uzgaja po znalačkim vrtovima, po popularnosti ju je pretekla bliska rođaka Lewisia cotyledon koja cvijeta više puta godišnje; od ranog proljeća do kasne jeseni. Zovu je još i Siskiyou lewisia ili kamena djevica.

I kod ove vrste lišće dugo do 9 centimetara raspoređeno je čvrsto rozetasto. A na stapkama dugim do 30 centimetara, štitasto su zbijeni cvjetovi koji dolaze u puno boja; od čisto bijele preko ružičaste, narančaste i crvene do potpuno žute. Mnogima su najzanimljivije hippie varijante s prugastim cvjetovima. Rod Lewisia, za sada, bilježi 19 vrsta smještenih u botaničku porodicu Montiaceae.

Lewisia cotyledon (foto: Sandro Bura)

Gdje uzgajati?

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima. Kada se uzgaja kao lončanica, valja joj osigurati hladno prezimljavanje u svijetlim i negrijanim prostorijama. Uspjeh je zagarantiran kada se biljka zimi, zbog kontroliranja vlage, može držati u negrijanom stakleniku.

Pozicija i temperatura

Samim tim što potječe iz američkih stjenjaka jasno ne da Lewisia podnosi ekstremne raspone temperature i sušu. Lewisia traži puno svjetla. Uspijevati će na punom suncu, ali i na zapadnoj ekspoziciji.

Supstrat

Biljku valja posaditi u ocjedito, siromašno i po mogućnosti kiselo tlo. Idealne su za kamenjar i sadnju u kamene zidove. Kada se uzgaja kao lončanica, dobar recept za supstrat je jedna trećina kvarcnog (riječnog) pijeska na dvije trećine komercijalne tresetne mješavine za uzgoj lončanica.

Kada zalijevati

Ekstremno je osjetljiva na višak vlage. U takvim uvjetima vrlo lako dođe do truljenja “mrkvastog” korijena. Stoga se voda u podlošku nikada ne smije zadržavati, a biljku valja zaliti tek kada se supstrat u potpunosti osušio.

Kako prihranjivati

Iako je lewisia “programirana” za škrte uvjete, možete je tijekom ljeta gnojiti na dvotjednoj bazi komercijalnim gnojivima za cvatuće biljke.

Kako razmnožavati

Odvajanjem postranih izboja i sjemenom.

Ubiranje sjemena lewisije

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP