Prati nas

Mozaik

Hajka na pse i vlasnike

Kad se dogodi tragedija, mrzitelji pasa dođu na svoje

Pod krinkom brige za djecu, neki su tako tragediju jedne obitelji iskoristili za širenje netrpeljivosti prema životinjama i ljudima: Psu je mjesto na dvorištu na lancu. Jeste li vidjeli na što liče stanovi ljudi koji žive s psima? Smrdljivci su jedni i drugi.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Jesu li psi opasni za djecu?
foto: Pixabay

Tragičan slučaj u kojem je pas teško ozlijedio bebu u Repašu kod Đurđevca još je jednom pokrenuo beskrajne rasprave između vlasnika pasa i onih koji te vlasnike, a ni pse, ne podnose.

“To što se danas radi nije normalno! Dijete je ljudima u rangu sa psom, a takva anomalija mora poći po zlu”, tvrdi tako jedan komentator uvjeren da su ljudi koji imaju pse psihički bolesni, dok drugi dodaje: „Psima i djeci nije mjesto u kući zajedno. Saberite se već jednom i dozovite se pameti.“


Štoviše, propituje se i roditeljska kompetencija ljudi koji imaju psa za ljubimca: “Mislim da bi socijalne službe trebale ubuduće gledati i roditelje s djecom i psima. Treba zaštiti tu djecu!” Nije izostao ni antilogički evergreen prema kojem bi domovi za nezbrinutu djecu bili prazni, samo da nije pasa: “Bolje da su umjesto tri psa udomili jedno dijete i o njemu brinuli!”

Pod krinkom brige za djecu, neki su tako tragediju jedne obitelji iskoristili za širenje netrpeljivosti prema životinjama i ljudima: “Psu je mjesto na dvorištu na lancu. Jeste li vidjeli na što liče stanovi ljudi koji žive s psima? Smrdljivci su jedni i drugi.”

Što je s psima koji spašavaju djecu?

“Kada će se tomu stati na kraj?” pitaju se zabrinuti čitatelji koji proglašavaju izvanrednu situaciju, jer, kažu, to se događa prečesto. A zapravo, istina je sasma suprotna. Takvi teški slučajevi ozljeđivanja događaju se rijetko i zato su medijski izdašno popraćeni. Dodatni sloj emotivne reakcije spomenutoj priči daje činjenica da je ozlijeđeno dojenče. Realno, puno je više medijskih objava o psima koji su spasili djecu od požara, utapanja, smrzavanja, zmija i divljih životinja, iz lavina pa čak i od zlostavljanja.

Prema istraživanju GfK, čak 41 posto hrvatskih građana posjeduje psa (Hina 31. kolovoza 2016.). U Hrvatskoj se godišnje dogodi oko 4.000 psećih ugriza, a smrtni ishodi se ne bilježe (Jutarnji list 14. svibnja 2017.) Kako nije objavljena daljnja raščlamba, teško je reći koliko je u ovom broju ozbiljnih ozljeda koje traže ozbiljnu intervenciju, a koliko je lakih ugriza. Analizom medijskih napisa jasno je da većina ozbiljnijih ozljeda nastaje u trenutku kada vlasnici pasa pokušavaju razdvojiti pse u sukobu.

Jesu li ugrizi pasa javnozdravstveni problem? Usporedimo li ih s gripom, koju mnogi proglašavaju bezopasnom bolešću, vidjet ćemo prave razmjere problema. Naime, samo je u ovoj sezoni u Hrvatskoj od posljedica gripe umrlo 107. osoba. Uz to, u prometu je u proteklih 10 godina poginulo više od 4.000 osoba. U 2017. godini dogodilo se čak 51 ubojstvo, zabilježio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Je li, onda, za ljude opasniji pas ili čovjek?

Što kaže Svjetska zdravstvena organizacija (SZO)?

Prema objavi SZO-a, ne postoje egzaktni podaci koliko se ugriza pasa dogodi godišnje u svijetu. Neka istraživanja procjenjuju da ih je na desetke milijuna i, srećom, rijetko su fatalni u zemljama koje provode vakcinaciju ljubimaca i efikasno se bore protiv virusa bjesnoće.

U Sjedinjenim Državama dogodi se oko 4,5 milijuna psećih ugriza godišnje. Ozlijeđene osobe u 19,6 posto slučajeva zatraže liječničku pomoć. Među ozlijeđenima, njih je 0,66 posto s ozbiljnim ozljedama koje zahtijevaju neki rekonstruktivni zahvat. Godišnje 10-20 Amerikanaca izgubi život zbog psećeg ugriza.

Za usporedbu kažimo da su u SAD-u 2016. godine čak 106 osoba ubili komarci, prenijevši im virus groznice Zapadnog Nila. U istoj toj državi oko 100.000 ljudi godišnje podlegne gripi. Ostale bogate zemlje, javlja SZO, imaju usporedive statistike što se fatalnih ishoda ugriza pasa tiče.

Djeca imaju koristi od kućnih ljubimaca

Prema SZO-u, najveći dio ugriženih su djeca i to u drugoj polovici djetinjstva. Zbog svoje visine i nekontroliranog ponašanja djeca su u većem riziku od ozljeda glave i vrata koje im mogu nanijeti psi, ali i druge životinje.

No to ne znači da ih trebamo odgajati u okruženju bez ljubavi prema kućnim ljubimcima. Dapače, brojna su istraživanja pokazala da odgovorni odgoj u kućanstvu s kućnim ljubimcima djecu uči empatiji, odgovornom ponašanju te ih čini zdravijim, boljim i sretnijim ljudima.

.

Aktivno starenje

Diplomirao s 96 godina, a planira i postdiplomski: ‘Napokon sam ostvario svoj san!’

Giuseppe Paternò oduvijek je volio učiti i želio studirati. No njegova siromašna obitelj nije mu mogla priuštiti obrazovanje. Giuseppe je svoj san ipak ostvario i postao najstarija osoba u Italiji koja je završila fakultet.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Sicilijanac Giuseppe Paternò oduvijek je silno želio završiti fakultet, no rat i siromaštvo u tom su ga naumu omeli. Ipak, od svoje želje nikada nije odustao te je sada, s 96 godina, napokon ostvario svoj san i postao najstariji diplomant na nekom talijanskom sveučilištu, piše Guardian.

“Napokon sam ostvario svoj san”, kazao je ovaj bivši željeznički radnik i veteran Drugog svjetskog rata nakon što je uspješno diplomirao filozofiju na Sveučilištu Palermo.


“Studiranje mi je oduvijek bilo velika želja, no moja obitelj nije mogla platiti za moje obrazovanje. Bili smo velika i jako siromašna obitelj”, kazao je Paternò.

Giuseppe je najstariji od sedmero braće i sestara, a raditi je počeo još kao dijete kad je pomagao ocu u njihovoj pivovari u Palermu. U srpnju 1943. kad su se saveznici iskrcali na Siciliji, Paternò je radio kao telegrafist za talijansku vojsku u Trapani.

“Srećom, iz rata sam izašao neozlijeđen i tada počeo raditi na željeznici. Nisam baš bio presretan svojim poslom, no znao sam da moram nešto raditi jer sam u međuvremenu dobio djecu i morao sam uzdržavati obitelj. U isto vrijeme, imao sam silnu želju čitati i učiti”, kaže Paternò.

U dobi od 31 godine, Giuseppe je uspio završiti večernju školu i dobiti srednjoškolsku diplomu. “Po danu bih radio, a navečer išao u školu i učio po noći”, kaže Paternò. Ali njegov san o pohađanju fakulteta još je neko vrijeme ostao samo san.

No, 2017. godine ustrajni Paternò upisao je studij filozofije na Sveučilištu Palermo. “Budio bih se u 7 ujutro i odmah počeo učiti. Za obavljanje raznih studentskih zadataka, koristio sam stari pisaći stroj. Popodne bih se odmarao i onda opet učio navečer sve do ponoći. Moji susjedi su me znali pitati čemu sva ta gnjavaža pod stare dane, no oni ne shvaćaju važnost ispunjenja sna, bez obzira na dob”, kaže Giuseppe.

Kad je svijet zahvatila pandemija Covida-19, Giuseppeu je bilo ostalo još nekoliko ispita. Tada se, kao i ostali studenti, prebacio na on-line nastavu i to je bilo prvi put da je ozbiljno počeo koristiti modernu tehnologiju.

“Kad je Italiju zahvatila epidemija, počeo sam se doista brinuti za njegovo zdravlje”, kaže Giuseppeov sin Ninni Paternò. “Kazao sam ocu da odgodi ispite i da se vrati na fakultet najesen. No on je rekao da neće. Rekao je da s obzirom na svoju dob, možda ne preživi ljeto.2

Giuseppeov san postao je stvarnost prošlog petka kad je s izvrsnim ocjenama napokon diplomirao. “Ovo je jedan od najsretnijih dana u mojem čitavom životu”, kazao je presretni Giuseppe i dodao da jedino žali što ga sad ne može vidjeti njegova supruga koja je umrla prije 14 godina.

Je li, nakon svega, Giuseppe prestao sanjati? Ne – upravo suprotno! 2Razmišljam da upišem poslijediplomski studij. Moja majka je živjela do sto godina. Ako je genetika na mojoj strani, imam još četiri godine vremena”, kaže Giuseppe.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP