Prati nas

Mozaik

Hajka na pse i vlasnike

Kad se dogodi tragedija, mrzitelji pasa dođu na svoje

Pod krinkom brige za djecu, neki su tako tragediju jedne obitelji iskoristili za širenje netrpeljivosti prema životinjama i ljudima: Psu je mjesto na dvorištu na lancu. Jeste li vidjeli na što liče stanovi ljudi koji žive s psima? Smrdljivci su jedni i drugi.

Objavljeno

|

Jesu li psi opasni za djecu?
foto: Pixabay

Tragičan slučaj u kojem je pas teško ozlijedio bebu u Repašu kod Đurđevca još je jednom pokrenuo beskrajne rasprave između vlasnika pasa i onih koji te vlasnike, a ni pse, ne podnose.

“To što se danas radi nije normalno! Dijete je ljudima u rangu sa psom, a takva anomalija mora poći po zlu”, tvrdi tako jedan komentator uvjeren da su ljudi koji imaju pse psihički bolesni, dok drugi dodaje: „Psima i djeci nije mjesto u kući zajedno. Saberite se već jednom i dozovite se pameti.“


Štoviše, propituje se i roditeljska kompetencija ljudi koji imaju psa za ljubimca: “Mislim da bi socijalne službe trebale ubuduće gledati i roditelje s djecom i psima. Treba zaštiti tu djecu!” Nije izostao ni antilogički evergreen prema kojem bi domovi za nezbrinutu djecu bili prazni, samo da nije pasa: “Bolje da su umjesto tri psa udomili jedno dijete i o njemu brinuli!”

Pod krinkom brige za djecu, neki su tako tragediju jedne obitelji iskoristili za širenje netrpeljivosti prema životinjama i ljudima: “Psu je mjesto na dvorištu na lancu. Jeste li vidjeli na što liče stanovi ljudi koji žive s psima? Smrdljivci su jedni i drugi.”

Što je s psima koji spašavaju djecu?

“Kada će se tomu stati na kraj?” pitaju se zabrinuti čitatelji koji proglašavaju izvanrednu situaciju, jer, kažu, to se događa prečesto. A zapravo, istina je sasma suprotna. Takvi teški slučajevi ozljeđivanja događaju se rijetko i zato su medijski izdašno popraćeni. Dodatni sloj emotivne reakcije spomenutoj priči daje činjenica da je ozlijeđeno dojenče. Realno, puno je više medijskih objava o psima koji su spasili djecu od požara, utapanja, smrzavanja, zmija i divljih životinja, iz lavina pa čak i od zlostavljanja.

Prema istraživanju GfK, čak 41 posto hrvatskih građana posjeduje psa (Hina 31. kolovoza 2016.). U Hrvatskoj se godišnje dogodi oko 4.000 psećih ugriza, a smrtni ishodi se ne bilježe (Jutarnji list 14. svibnja 2017.) Kako nije objavljena daljnja raščlamba, teško je reći koliko je u ovom broju ozbiljnih ozljeda koje traže ozbiljnu intervenciju, a koliko je lakih ugriza. Analizom medijskih napisa jasno je da većina ozbiljnijih ozljeda nastaje u trenutku kada vlasnici pasa pokušavaju razdvojiti pse u sukobu.

Jesu li ugrizi pasa javnozdravstveni problem? Usporedimo li ih s gripom, koju mnogi proglašavaju bezopasnom bolešću, vidjet ćemo prave razmjere problema. Naime, samo je u ovoj sezoni u Hrvatskoj od posljedica gripe umrlo 107. osoba. Uz to, u prometu je u proteklih 10 godina poginulo više od 4.000 osoba. U 2017. godini dogodilo se čak 51 ubojstvo, zabilježio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Je li, onda, za ljude opasniji pas ili čovjek?

Što kaže Svjetska zdravstvena organizacija (SZO)?

Prema objavi SZO-a, ne postoje egzaktni podaci koliko se ugriza pasa dogodi godišnje u svijetu. Neka istraživanja procjenjuju da ih je na desetke milijuna i, srećom, rijetko su fatalni u zemljama koje provode vakcinaciju ljubimaca i efikasno se bore protiv virusa bjesnoće.

U Sjedinjenim Državama dogodi se oko 4,5 milijuna psećih ugriza godišnje. Ozlijeđene osobe u 19,6 posto slučajeva zatraže liječničku pomoć. Među ozlijeđenima, njih je 0,66 posto s ozbiljnim ozljedama koje zahtijevaju neki rekonstruktivni zahvat. Godišnje 10-20 Amerikanaca izgubi život zbog psećeg ugriza.

Za usporedbu kažimo da su u SAD-u 2016. godine čak 106 osoba ubili komarci, prenijevši im virus groznice Zapadnog Nila. U istoj toj državi oko 100.000 ljudi godišnje podlegne gripi. Ostale bogate zemlje, javlja SZO, imaju usporedive statistike što se fatalnih ishoda ugriza pasa tiče.

Djeca imaju koristi od kućnih ljubimaca

Prema SZO-u, najveći dio ugriženih su djeca i to u drugoj polovici djetinjstva. Zbog svoje visine i nekontroliranog ponašanja djeca su u većem riziku od ozljeda glave i vrata koje im mogu nanijeti psi, ali i druge životinje.

No to ne znači da ih trebamo odgajati u okruženju bez ljubavi prema kućnim ljubimcima. Dapače, brojna su istraživanja pokazala da odgovorni odgoj u kućanstvu s kućnim ljubimcima djecu uči empatiji, odgovornom ponašanju te ih čini zdravijim, boljim i sretnijim ljudima.

.

Mozaik

Živcira vas što djeca stalno bulje u ekrane? Vi ste još gori!

Prema podacima Nielsena, američke tvrtke koja se bavi analizom tržišta, osobe koje imaju 65 ili više godina, dnevno provedu čak 10 sati konzumirajući sadržaj s televizije, tableta i mobitela.

Objavljeno

|

Mnogi roditelji, pa i bake i djedovi, konstantno zanovijetaju radi vremena kojeg današnja djeca provode pred raznim ekranima. Doista, istraživanja pokazuju da milenijalci pogledaju zaslon svog mobitela i do 150 puta dnevno, polovica se budi tijekom noći kako bi provjerili što ima na društvenim mrežama, a trećina zgrabi mobitel čim ujutro otvori oči. Pa ipak, kad se uračuna ukupno vrijeme provedeno pred ekranima, najnavučenije su – starije osobe.

Prema podacima Nielsena, američke tvrtke koja se bavi analizom tržišta, osobe koje imaju 65 ili više godina, dnevno provedu čak 10 sati konzumirajući sadržaj s televizije, tableta i mobitela. To je 12 posto više od osoba između 35 i 49 godina te 30 posto više od osoba između 18 do 34 godina starosti.


Većina tog vremena odnosi se na televiziju. Stariji Amerikanci koji su u mirovini, prosječno pred TV-om provedu sedam sati i 30 minuta dnevno, odnosno jednako koliko su provodili 2015. godine. Dodatna dva sata provedu gledajući u mobitele i tablete, što je povećanje od sedam puta u odnosu na razdoblje prije četiri godine.

U istome se razdoblju povećalo i vrijeme koje milenijalci provedu pred nekim ekranom i to od sat i 30 minuta do tri sata i 30 minuta, no to vrijeme najmanje se odnosi na televiziju koju mlenijalci zapravo najmanje gledaju. Kad se sve uzme u obzir, vrijeme provedeno pred ekranom se kod populacije od 18 do 34 godite povećalo tek za sa vremena u posljednje četiri godine, što je najmanje povećanje od svih ostalih dobnih skupina.

Što se pak tinejdžera tiče, oni pred ekranima dnevno provedu oko šest sati i 40 minuta, tek nešto više od dobne skupine između 18 i 34, no značajno manje od starijih generacija. Mladi doista puno vremena provedu skrolajući društvenim mrežama i ubijajući zombije u raznim video igrama, no ipak puno manje nego stariji provedu gledajući sapunice.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP