Prati nas

Vijesti

Inicijativa: U mirovinu sa 65 i manje kažnjavanje ranijeg umirovljenja

Prema novom zakonu, u starosnu mirovinu odlazit će se sa 67 godina od 2028. godine, a sindikati traže da se dobna granica uopće ne podiže sa sadašnjih 65 godina života.

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Referendumska inicijativa „67 je previše“ od 27. travnja do 11. svibnja prikupljat će potpise birača za raspisivanje referenduma za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju.

Kako javlja Faktograf, referendumska inicijativa sastavljena je od tri sindikalne centrale – Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Matice hrvatskih sindikata. Sindikalne centrale oštro su se suprotstavile prošlogodišnjim izmjenama mirovinskog zakona te su najavile pokretanje inicijative za raspisivanje referenduma protiv zakonskih odredbi kojima se, među ostalim, skraćuje prijelazno razdoblje za podizanje dobi za odlazak u starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina života, ali i oštrije kažnjava prijevremeno umirovljenje. Na pooštravanje uvjeta za umirovljenje Vlada se odlučila pod pritiskom Europske komisije koja godinama od Hrvatske traži izmjene u mirovinskom sustavu.



Referendumsko pitanje

Prema novom zakonu, u starosnu mirovinu odlazit će se sa 67 godina od 2028. godine, a sindikati traže da se dobna granica uopće ne podiže sa sadašnjih 65 godina života.

Oglas kojim inicijativa “67 je previše” kreće u kampanju za privlačenje objavljen je u današnjem tiskanom izdanju dnevnika Novi list. “Jeste li za to da se na referendumu donese sljedeći Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju”, glasi osnovno pitanje referendumske inicijative, nakon čega se taksativno navodi tekst osam zakonskih članaka, odnosno prijeloga izmjena postojećih zakonskih odredbi. Sindikati tako traže da se zakonom utvrdi pravo na odlazak u mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina staža. Na prijevremenu mirovinu osiguranik bi ostvario pravo kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

Penalizacija 12, umjesto sadašnjih 18 posto

Osim zadržavanja aktualne dobne granice za starosnu mirovinu, sindikati traže i blaže kažnjavanje radnika koji odlaze u prijevremenu mirovinu. Od ove godine svi oni koji odlaze ranije u mirovinu linearno se kažnjavaju trajnim smanjenjem mirovine za 0,3 posto, odnosno maksimalnih 18 posto za pet godina ranijeg umirovljenja. Inicijativa “67 je previše”, traži smanjenje postotka trajnog smanjenja mirovine na 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. To znači da bi radniku koji u mirovinu ode pet godina prije no što ostvari uvjete za punu starosnu mirovinu, mirovina trajno bila umanjena za 12 posto (umjesto sadašnjih 18 posto).

Dosta će truda sindikati trebati uložiti da biračima objasne zbog čega bi trebali potpisati njihovu referendumsku inicijativu, analizira Faktograf. Naime, kompleksnost samog mirovinskog zakona i traženih izmjena teško je sažeti u jednostavno pitanje kojim se traži potpora najmanje 400 tisuća birača čije potpise na referendumsku inicijativu treba prikupiti u dva tjedna.

Žene u mirovinu sa 65 godina od 2030. godine

Prema aktualnom zakonu, izjednačavanje žena s muškarcima za odlazak u mirovinu sa 65 godina završava s krajem 2026 godine. Nakon toga kreće prijelazno razdoblje u kojem se i ženama i muškarcima podiže dob umirovljenja kako bi od 2033. svi u starosnu mirovinu odlazili sa 67 godina.

Prema sindikalnom prijedlogu, žene bi dob od 65 godina života za umirovljenje polako dosezale do 2029. godine te bi od 2030. godine bile izjednačene s muškarcima. Istodobno bi se izmijenili i uvjeti za odlazak u prijevremenu mirovinu.

Inicijativa „67 je previše“ traži i drugačije reguliranje dugogodišnjeg osiguranika koji ostvaruje pravo na punu mirovinu bez penalizacije. Sada to može ostvariti osoba koja navrši 60 godina i 41 godinu staža u efektivnom trajanju, a Vlada od 2027. godine starosnu dob dugogodišnjeg osiguranika diže za jednu godinu. Sindikalni zahtjev je zadržavanje sadašnjeg rješenja.

.

Vijesti

Mesić o raspadu Jugoslavije: Trebali smo dogovoriti oročenu konfederaciju

Posljednji predsjednik SFRJ i bivši hrvatski predsjednik misli da se Jugoslavija nije trebala raspasti u krvavom ratu. Umjesto toga, smatra, trebalo je uvesti pokusni politički model s ograničenim trajanjem.

Objavljeno

|

Autor

Posljednji predsjednik Jugoslavije

Bivši hrvatski predsjednik u dva mandata Stipe Mesić komentirao je u Sarajevu raspad Jugoslavije. „Najkraće rečeno – ovaj rat nije bio potreban. Završio je s više od 100.000 mrtvih, a granice se nisu promijenile niti za jedan milimetar“, kazao je Mesić.

„Dakle, oni koji su željeli svoje političke ciljeve ostvariti kroz rat, nisu to uspjeli, ali su ostavili razoreno gospodarstvo, ubijene, ranjene… Taj rat je za svaku osudu! A, mogli smo doći do jednog normalnog političkog dogovora koji bi se zvao “oročena konfederacija” na tri do pet godina, pa da vidimo – ako stvari idu, dobro, ako ne idu, opet svatko sebi, ali kao prijatelji, i opet bismo zajednički nastupali, ali bez ijednog mrtvog. Međutim, oni koji su htjeli rat očito su u tome uspjeli, ali nisu ostvarili svoje ciljeve“, rekao je bivši predsjednik za Deutsche Welle.



Mesić je sa Sarajevo Business foruma poručio: „Moja je poruka da zapamtimo sve što se događalo u povijesti, ali da rješavamo sadašnje izazove i da idemo u budućnost s otvorenim srcem i otvorenim željama koje možemo ostvariti.“

Nastavi čitati