Prati nas

Vijesti

Lova do krova

Samo je lani Hrvatska dobila 500 novih milijunaša, socijalna nejednakost raste

No, silno bogatstvo donosi ne samo radosti, već i brige. Najbogatiji ljudi u svijetu, prema istraživanju Knight Franka, nerijetko imaju ‘besane noći’ zbog raznih strahova, često se ne osjećaju sigurnima tamo gdje žive.

Objavljeno

|

Koliko Hrvatska ima bogataša? Tko je najbogatiji u Hrvatskoj?
foto: Matt Lamers/Unsplash

U Hrvatskoj trenutno živi 120 supermilijunaša “teških” više od 30 milijuna dolara, među njima 11 ih ima neto imovinu veću od 100 milijuna dolara (nakon pada Ivice Todorića vjerojatno smo spali na desetero ozbiljno bogatih), a milijardera još nema.

Naši su bogataši uglavnom “teški” između deset i 100 milijuna dolara i takvih imamo oko 590, piše Slobodna Dalmacija navodeći podatke novog izvješća londonske konzultantske kuće “Knight Frank”.


Broj supermilijunaša u Hrvatskoj u prošlom desetljeću porastao za 33 posto iako je hrvatsko gospodarstvo u međuvremenu oslabjelo, a bruto domaći proizvod za nekoliko je postotaka niži nego prije 10 godina. Hrvatske vlasti u tom su razdoblju snižavale javnu potrošnju i stegnule remen većini. Svejedno, broj hrvatskih ultramilijunaša u inače najdužoj krizi u EU-u dvostruko je brže rastao od onog u Europi (17 posto) i osjetno sporije od svjetskog prosjeka (42 posto).

Prema procjeni Knight Franka, Hrvatska ima i 11.900 milijunaša “lakše kategorije”, a to su oni čija je imovina veća od milijun dolara, odnosno šest i pol milijuna kuna. Pri tome je važno da se ti podaci ne odnose na ukupan broj hrvatskih bogataša, već samo na one prijavljene u domovini.

Raste socijalna nejednakost

Broj bogatih ljudi u Hrvatskoj neprekidno raste (u zadnje četiri godine oko pet posto), a usporedo se povećavaju imovinske i socijalne nejednakosti. Prošle godine naša je zemlja dobila 500 novih milijunaša, piše Slobodna.

Procjena londonske kompanije o broju hrvatskih bogataša čini se preniskom. Ako bi se u obzir uzimale vrijedne nekretnine, naročito one pozicionirane na vrhunskim lokacijama na Jadranu, moglo bi se izbrojiti i više hrvatskih građana koji imaju imovinu vrijednu barem milijun dolara.

Što se sve računa u bogatstvo? U imovinu bogatih “Knight Frank” ne ubraja kuću u kojoj stanuju, već dodatne kuće i nekretnine, dionice i vrijednosne papire, umjetničke kolekcije, zrakoplove, jahte, zlato, vino, satove i ostale predmete.

I bogati plaču

No, silno bogatstvo donosi ne samo radosti, već i brige. Najbogatiji ljudi u svijetu, prema istraživanju “Knight Franka”, nerijetko imaju “besane noći” zbog raznih strahova, često se ne osjećaju sigurnima tamo gdje žive.

Svaki peti (21 posto) razmišlja o trajnom preseljenju, njih 29 posto razmišlja o nabavi još jedne putovnice, a njih 34 posto već ima dva državljanstva. Samo iz Francuske, Italije, Grčke i Španjolske odselila je 21 tisuća milijunaša, najčešće u Australiju, koja je postala najpopularnije utočište prebjega. Prema američkim medijima, bogati Amerikanci počeli su kupovati posjede na Novom Zelandu, kako bi imali utočište u slučaju nevolje.

.

Vijesti

‘Makarski umirovljenici gladuju. Svi osim povlaštenih su ugroženi. Nešto se mora hitno učiniti!’

Sve više ljudi kopa po smeću i nema tu razlike jer su svi ugroženi osim onih koji dobivaju povlaštene mirovine. Nešto se mora učiniti, i to hitno.

Objavljeno

|

Autor

Zašto su ljudi siromašni?

Kopanje po kontejnerima u potrazi za plastičnim bocama, od kojih se dnevno može zaraditi barem 20 kuna za kruh i mlijeko, postalo je, nažalost, hrvatska realnost, i to nezaposlenih, socijalnih slučajeva, zaposlenih s malim primanjima i – najžalosnije – umirovljenika, koji su svoj cijeli radni vijek radili misleći da će se na koncu, kad odu u mirovinu, moći pošteno odmoriti, piše Slobodna Dalmacija.

Ovakva je slika, kao i u većini hrvatskih gradova, vidljiva i u turistički razvijenoj Makarskoj, u kojoj nema svatko sreće zarađivati na iznajmljivanju apartmana ili uživati u pristojnoj mirovini.


Granica siromaštva

 “Umirovljenici u Makarskoj žive u dosta nepovoljnoj situaciji jer od njih 1500, 1000 ih ima mirovine manje od 2500 kuna, pa ih čak 800 prima mirovine od oko 1600 kuna, a dosta ih je s najmanjim mirovinama od 700 kuna”, kaže predsjednik makarskog ogranka Hrvatske stranke umirovljenika Milan Grbavac.

“Granica siromaštva lani je iznosila 2320 kuna, tako da u Makarskoj 1200 umirovljenika živi ispod praga ljudskog dostojanstva, a s druge strane, ima ih 70 s povlaštenim mirovinama i do 12 tisuća kuna. Prema hrvatskom Zakonu, košarica za četveročlanu obitelj iznosi 4500 kuna, a za dvočlanu 2300 kuna, pa je prema brojkama jasno kako živi bračni par umirovljenika. Jadno i bijedno, kako nitko ne zaslužuje nakon četiri desetljeća radnog vijeka”, govori Grbavac, dodavši da se umirovljenici koji imaju svoje apartmane malo ‘pokriju’, a neki i rade na pola radnog vremena, posebno bivši policajci ili vojnici koji su relativno mladi otišli u mirovinu.

Rade na crno da bi preživjeli

Kako kaže, mnogo makarskih umirovljenika radi na crno, i to sve poslove, od čišćenja apartmana, stanova i kafića, do čuvanja djece i na bauštelama, bave se svim i svačim samo kako bi mogli preživjeti.

“Do sada su prilikom rada nakon umirovljenja morali zamrzavati mirovinu, a sada zakonski više ne moraju, ali im se skida dio mirovine ako rade četiri sata dnevno ili 20 tjedno, primjerice s 2000 na 1940 kuna. S obzirom na to da na tržištu manjka radne snage, dosta umirovljenika rade i kao vozači autobusa”, kaže Grbavac, te napominje da su najkritičniji umirovljenici koji su bolesni jer mjesečna mirovina od 2200 kuna nije dostatna ni za život, a kamoli za lijekove.

Makarska (foto: Maria Butyrina/Unsplash)

Bježe od prijatelja, jer nemaju za kavu

„”Primjerice, moja mjesečna mirovina iznosi 2400 kuna, od čega dopunsko zdravstveno osiguranje plaćam 80 kuna, a 454 kune svakog mjeseca potrošim za lijekove, što je gotovo petina mirovine i to nije dostatno za život. Događa se da na ulici sretnete prijatelja ili kolegu umirovljenika i doslovno bježite od njega jer nemate ni za kavu”, govori Grbavac za Slobodnu.

Napominje i da Makarska kao grad ne vodi računa o svojim umirovljenicima, koji su božićnicu nakon šest godina pauze počeli dobivati za vrijeme bivšega gradonačelnika Tončija Bilića. Ove se godine tako božićnica od 200 kuna dijelila umirovljenicima čija mjesečna primanja ne prelaze 3500 kuna, pa su oni s 1200 i 3500 kuna mirovine dobili poklon-bon u istom iznosu, što nije dobra raspodjela.

Preživljavanje magijom

“Kako živimo? Ne znam ni ja kojom magijom. Makarski umirovljenici uglavnom hranu kupuju na akcijama i pomno prate u kojim se trgovačkim lancima one odvijaju, a usput, primjerice, na tržnici besplatno uzimaju oštećeno voće i povrće pred kraj radnog vremena. Većina umirovljenika srami se svojeg financijskog stanja, pa nerijetko plastične boce iz kontejnera kupe i umirovljeni profesori, ali to je danas neminovno”, govori Grbavac, kojega općenito ljuti omjer povlaštenih i radničkih mirovina, odnosno 30 posto radničkih i 70 povlaštenih, čijim je umirovljenicima prosjek rada bio sedam godina, što se, kako tvrdi, u većini slučajeva odnosi na saborske zastupnike i suce.

“U zadnje dvije godine povlaštene su mirovine u prosjeku porasle za više od 1000 kuna, a radničke nisu, dok s druge strane u našem gradu jedva životare umirovljenici koji primaju mjesečne mirovine od 700 kuna, a uglavnom je riječ o ljudima koji su se razboljeli nakon 13 ili 14 godina rada i onda su otišli u invalidsku mirovinu. U Makarskoj je prosjek mirovine bio 2300 kuna i pokazalo se da nam je ekonomija najgora u cijeloj regiji. Znači, nakon 40 godina rintanja i u 61. godini života čovjek ode u mirovinu, i ne da krpa kraj s krajem ili živi od 1. do 1., nego životari prvih 10 dana, a ostalih 20 dana gladuje.”

“Sve više ljudi kopa po smeću i nema tu razlike jer su svi ugroženi osim onih koji dobivaju povlaštene mirovine. Nešto se mora učiniti, i to hitno”, zaključuje Grbavac za Slobodnu.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP