Prati nas

Show

Tradicija ili ne?

Treba li papi ljubiti prsten? Ne, ako se Franju pita

Sam čin ljubljenja prstena ima monarhističke i političke korijene, čega je aktualni papa iznimno svjestan i već je nekoliko puta pokušao izbjeći tu gestu. Napredniji katolici ljubljenje prstena smatraju zaostalom praksom. Njihovi protivnici pak misle da bi Franjo trebao poštovati tradiciju i da vjernici imaju pravo na tradicionalne rituale.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Tijekom posjeta katoličkom svetištu u Loretu papa Franjo nije dopuštao vjernicima koji su čekali u redu da mu poljube prsten. Video snimljen prošlog ponedjeljka postao je hit na društvenim mrežama. U nešto više od minute Franjo je uspio izmaknuti ruku gotovo svakome tko se sagnuo poljubiti je, a posebno je bizaran trenutak u kojem je jedan od “nesretnih” nehotično utisnuo cjelov u vlastitu šaku.

Brojni su novinari poslali službene upite Svetoj Stolici kakav je protokol oko ljubljenja prstena. Papin suradnik je tako objasnio da je Petrov namjesnik zabavljen s interpretacijama te audijencije uz dodatak: “Ponekad mu to odgovora, a ponekad ne. Riječ je samo o tome.”


BBC pak donosi analizu u kojoj kaže da je video koji se dijeli na društvenim mrežama tek djelić snimke duge 13 minuta tijekom koje je papa primio više od 110 redovnica, redovnika i župljana.

U prvih deset minuta 14 ljudi mu je stisnulo ruku, bez naklona i ljubljenja prstena. Njih 41 se naklonilo uz ljubljenje ili simboličko ljubljenje prstena. Devetero ih je otišlo i dalje; uz naklon i ljubljenje prstena, s papom su se izgrlili. No nakon deset minuta papa je promijenio ponašanje i više nije dopuštao rukoljub, što je BBC-jev dopisnik objasnio željom za ubrzanjem cijele procedure.

Papin prsten nije nasljedan, radi se za svakoga ponaosob i najveći je simbol njegove moći. Nakon papine smrti, uništava se. Franjo je, za razliku od svojih prethodnika, dao izraditi jednostavan srebrni prsten s križem.

Sam čin ljubljenja prstena ima monarhističke i političke korijene, čega je aktualni papa iznimno svjestan i već je nekoliko puta pokušao izbjeći tu gestu. Napredniji katolici ljubljenje prstena smatraju zaostalom praksom. Njihovi protivnici pak misle da bi Franjo trebao poštovati tradiciju i da vjernici imaju pravo na tradicionalne rituale.

.

Show

U 92. godini umrla je glumica Zdenka Heršak

Napustila nas je velika umjetnica poznata po brojnim ulogama u kazalištu i u više od 60 filmova i serija. Manje je poznato da je Heršak bila i spisateljica te je objavila desetak knjiga.

Silvija Novak

Objavljeno

|

U 92. godini života umrla je poznata glumica Zdenka Heršak. Rođena je u Zagrebu, 19. kolovoza 1928. godine gdje je završila Zemaljsku glumačku školu te poslije bila članica studija Jadran filma.

Zanimljivo i možda manje poznato, nastupala je kao balerina u Hrvatskom narodnom kazalištu, a kad je Branko Gavella osnovao kazalište u Frankopanskoj, pridružuje se njegovom ansamblu. Zdenak Heršak ostala je članica tog kazališta sve do mirovine.


Ostat će upamćena po nizu sjajnih predstava u kojima je igrala: Držićev i Škiljanov “Dundo Maroje” iz 1955., gdje je u osam godina Lauru zaigrala čak 130 puta, zatim Krležino “Kraljevo”, von Horváthove “Priče iz Bečke šume”, glumila je Kobilu u “Balkonu” J. Geneta, Babakinu u “Ivanovu” A. P. Čehova, Bessie Burgess u predstavi “Plug i zvijezde”, Mariolu u “Gle, kako dan lijepo počinje” Z. Bajsića, Majoricu Beregi “U pozadini” M. Feldmana i u mnogim drugim predstavama. Osim u Gavelli, nastupala je i u drugim kazalištima u Zagrebu, Rijeci, Šibeniku i Dubrovniku.

Zdenka Heršak glumila je i u više od 60 filmova i serija, mežu kojima su “Kužiš stari moj”, “Seljačka buna 1573.”, “Događaj”, “Hoću živjeti”, “U raljama života”, “Ne daj se, Floki”, “Leo i Brigita”, “Duga mračna noć” te serije “Naše malo misto”, “Nepokoreni grad”, “Smogovci”, “Putovanje u Vučjak”, “Bitange i princeze” i druge.

Valja napomenuti i da je Heršak, osim glumačke, ostvarila i značajnu spisateljsku karijeru te je objavila desetak knjiga.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP