Prati nas

Vijesti

67 je previše

Do smrti za strojevima. Je li to budućnost hrvatskih radnika?

Za 3 posto rasta mirovina (što je vijest stara ravno pola godine), koje je predsjednik Vlade najavio, nije trebalo provoditi reformu. Za veliku većinu umirovljenika taj će rast biti na žalost zanemariv zbog mizernog iznosa njihovih mirovina, a oni su upravo skupina o kojoj bi se društveno odgovorna i socijalno osjetljiva vlast trebala posebno brinuti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Referendumska inicijativa “67 je previše” reagirala je na komentar premijera Andreja Plenkovića (HDZ) o mirovinskoj reformi i samoj inicijativi. U reakciji stoji:

Građani nemaju šanse skupiti 41 godinu staža

Predsjednik Vlade je ponovio kako je „netočna ‘fama o 67 godina’ jer do 67. godine ne bi radili oni zaposlenici koji su počeli raditi sa 19 ili 20 godina, već oni koji su krenuli kasnije na tržište rada“. Predsjednik Vlade, jednako kao ni ministar rada, nikada nisu bili mjesecima ili godinama, u kontinuitetu ili povremeno, bez posla kao stotine tisuća hrvatskih radnika koji nemaju nikakvu šansu skupiti niz od 41 godine staža prije dobi umirovljenja.


Hrvatska je rekorder po privremenom zapošljavanju

Nevjerojatno je da tako nešto kaže predsjednik Vlade u zemlji koja je rekorder po broju ugovora ne određeno vrijeme do tri mjeseca i u kojoj je visoka nezaposlenost mladih, u zemlji u kojoj samo 40 posto radnika u dobi od 55 do 64 godine radi jer ih poslodavci više ne žele (osim kada je riječ o liječnicima, sveučilišnim profesorima, odvjetnicima…) te će za većinu njih povišenje dobi značiti osudu na dvije godine dužeg čekanja mirovine – bez posla i primanja, siromašni i poniženi.

Hrvati žive kraće i kraće su zdravi od prosjeka EU

Rekao je i kako je zakonom donesenim za vrijeme SDP-ove Vlade predviđeno produljenje radnog vijeka do 67. godine. Podsjećamo ga kako su sindikalne središnjice bile izričito protiv produljenja radnog vijeka do 67 godina života. Sadašnjim zakonom će hrvatski radnici već za 14 godina morati raditi do 67 godine života. U tako kratkom razdoblju nećemo se uspjeti ni približiti očekivanom trajanja života u EU, a posebice ne života u zdravlju nakon 65 godina – koji je u Hrvatskoj sada 5 godina, dok je prosjek EU-a 10 godina. 67 je previše!

foto: Sandro Bura

3% nije dovoljno, treba povećati broj zaposlenih

Za 3 posto rasta mirovina (što je vijest stara ravno pola godine), koje je predsjednik Vlade najavio, nije trebalo provoditi reformu. Za veliku većinu umirovljenika taj će rast biti na žalost zanemariv zbog mizernog iznosa njihovih mirovina, a oni su upravo skupina o kojoj bi se društveno odgovorna i socijalno osjetljiva vlast trebala posebno brinuti.

Da bi mirovine rasle na „zdravi način“, treba osigurati uvjete za povećanje prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje: značajno povećati broj zaposlenih (još uvijek nismo dostigli broj zaposlenih iz 2009., a s obzirom na trend iseljavanja – i nećemo), podići kvalitetu uvjeta rada (sigurniji ugovori o radu, a bez stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, bez studentskih ugovora, bez ugovora o djelu, bez bujanja volontiranja u području radnih odnosa …), povećati plaće, osigurati efikasno suzbijanje rada na crno…

foto: Sandro Bura

Umjesto rasta plaća, gura se umirovljenike na tržište rada

Predsjednik Vlade je podsjetio da su, među ostalim, umirovljenicima omogućili da se vrate na tržište rada, jer u mnogim industrijama nedostaje radne snage. I ovom izjavom predsjednik Vlade stavlja do znanja kako mu nije do radnika/umirovljenika već do poslodavaca. Vlada bi se morala moći pohvaliti kako je radnicima osigurala da u trenucima potražnje za radnicima mogu tražiti rast plaća, kao i da uopće rade do 65. godine, a da je umirovljenicima osigurala socijalnu sigurnost u starosti, da u trećoj dobi mogu živjeti dostojanstveno baveći se onim poslovima i hobijima za koje nisu imali vremena dok su radili.

Poljska, češka i slovačka odustale su od “67 za mirovinu”

Na kraju je mirovinsku reformu ocijenio uspješnom jer je napravljena na tragu praćenja trendova na tržištu rada zemalja EU. Osim što je požurio sa samohvalom jer je uspjeh neke mirovinske reforme moguće ocjenjivati tek kada se zbroje sve njezine „žrtve“, predsjednik Vlade, kao i ministar rada, ponovo zbraja „kruške i jabuke“ pa ne navodi s kojim zemljama EU-a se to on uspoređuje – očito s onim najrazvijenijima gdje radnici žive i rade u neizmjerno boljim uvjetima, s puno boljim plaćama i mirovinama, značajno su zdraviji te duže žive.

Trendovi na tržištu rada usporedivih zemalja EU-a upravo su obratni: Poljska, Češka i Slovačka odustale su od povišenja dobi umirovljenja na 67 godina pa sada 8 od 10 novih članica ima dob umirovljenja nižu od 65 godina. Samo su dvije najsiromašnije zemlje Europske unije – Bugarska i Hrvatska – povisile dob na 67. Slovaci su prošli mjesec poručili da „ne žele da im ljudi umiru za strojevima”. Naši i Bugari, očito, žele!

No mi ne želimo raditi do iznemoglosti.

.

Vijesti

Stiže nacionalna ‘mirovina’ od 800 kuna. Kako se prijaviti za nju?

Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kako do novca iz drugog stupa?

Pripreme za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe teku prema utvrđenom planu.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje intenzivno radi na razvoju infor­macijskog sustava za podršku provedbi Zakona (zaprimanje zahtjeva, evidencija korisnika nacionalne naknade, donošenje rješenja, evidencija isplate nacionalne naknade), potvrdila je za Glas umirovljenika Melita Čičak, pomoćnica ministra mirovinskog sustava. Razgovor prenosimo u cijelosti.


Koje su najnovije procjene, ima li promjena u oče­kivanom broju osoba koje će primati nacionalnu naknadu?

Kod uvođenja novog instituta teško je izraditi precizne pro­jekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Stručnjaci koji izrađuju i aktivno sudjeluju u pripremi statističkih podatka na razini Europske unije, izradili su projekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Koliko će isplate nacionalne naknade koštati u prvoj godini primjene, a koliko kasnije?

Na osnovu procijenjenog broja korisnika nacionalne naknade za starije osobe predviđena sredstva u prvoj godini primje­ne Zakona, odnosno u 2021. godini iznose oko 132 milijuna kuna, a financirat će se iz općih prihoda državnog proračuna. S obzirom na to da se u narednim godinama očekuje porast broja korisnika, kao i povećanje naknade indeksacijom, bit će potrebno osigurati i veća sredstva za isplatu nacionalne naknade. Procijenjeno je da će za isplatu nacionalne naknade u 2022. godini biti potrebno osigurati oko 182 milijuna kuna, a porastom broja korisnika očekuje se i porast troškova i u narednim godinama.

Iako se očekivalo da će nacionalna naknada pogodo­vati siromašnim ženama, to je donekle upitno s obzirom da nije riječ o individualnom pravu, nego se računa obi­teljski cenzus. Konkretno, što ako obitelj ima dva člana, a mirovina muškog partnera je 1.200 kuna, da li onda žena ima pravo na nacionalnu naknadu, iako nema nikakvih prihoda? A što ako mirovina partnera prelazi 1.600 kuna?

Novim institutom nacionalne naknade za starije osobe, sukladno gospodarskim mogućnostima, osigurat će se ostva­rivanje prihoda osobama koje nisu ostvarile prihod od rada, odnosno za osobe koje nemaju nikakav prihod ili imaju ne­dovoljan prihod u starosti, neovisno o njihovom spolu. Pri procjeni prihoda potencijalnih korisnika uzet će se u obzir dohodovni, odnosno prihodovni cenzus, ali da se pri tome ne smiju zanemariti i prihodi članova kućanstva.

Ukupni prihod kućanstva najbolji je pokazatelj financijske situacije u kojoj se nalazi starija osoba. Vlasništvo nekretnine ili druge imovine nije odlučujući faktor za ostvarivanje ovog novog prava kojem je svrha poboljšanje kvalitete života starijih osoba koje tijekom radnog vijeka zbog objektivnih ili subjek­tivnih okolnosti nisu uspjele osigurati prihod za starost. Pravo na nacionalnu naknadu imat će svi oni koji uz ispunjenje općih uvjeta godina starosti i prebivališta nemaju prihod veći od utvrđenog iznosa nacionalne naknade, odnosno 800 kuna po članu kućanstva.

Ako kućanstvo ima dva člana od kojih samo jedan koristi mirovinu u iznosu od 1.200,00 kn, drugi član moći će ostvariti pravo na nacionalnu naknadu u punom iznosu, s obzirom na to da su im ukupni prihodi kućanstva manji od 800 kuna po članu. Ali, u slučaju kad bi taj član imao mirovinu veću od 1.600 kuna, drugi član ne bi ostvario pravo na nacionalnu naknadu.

Kako će se tehnički provoditi isplata nacionalne na­knade? Kako će izgledati sustav prijavljivanja, koje dokaze će starije osobe morati priložiti da bi ostvarile to pravo i kad se planira uvesti rok za prijave s obzirom da je ostalo malo više od četiri mjeseca do početka isplate?

Isplata nacionalne naknade provodit će se na jednaki način kao i mirovinska primanja i to neposredno korisniku ili putem opunomoćenika kojeg korisnik odredi na temelju posebne pu­nomoći. Pravo je moguće ostvariti najranije od dana stupanja na snagu Zakona, tj. od 1. siječnja 2021. Nacionalna naknada za starije osobe utvrđuje se u mjesečnim svotama i isplaćuje u Republici Hrvatskoj u tekućem mjesecu za protekli mjesec, što znači da će prva isplata nacionalne naknade za starije osobe biti u veljači 2021. za mjesec siječanj.

Imajući u vidu epidemiološku si­tuaciju i činjenicu da se očekuje veći broj zahtjeva, Zavod će nastojati osi­gurati preduvjete da se zahtjevi mogu podnijeti ne samo nakon 1. siječnja 2021., nego i tijekom mjeseca prosinca ove godine, neposredno u najbližu područnu službu odnosno područni ured Zavoda ili poslati poštom pre­poručeno, kao što se mogu mjesec dana ranije prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava podnijeti i zahtjevi za mirovinu.

Tiskanica zahtjeva koncipirana je tako da uz osnovne informacije o podnositelju zahtjeva i njegovom kućanstvu sadržava i izjave koje su sastavni dio zahtjeva, a u pojedinom slučaju su potrebne za odlučivanje o pravu. Na taj način će podnositelj popunjavanjem zahtjeva dati osnovne informacije o sebi i članovima kućan­stva, primjerice podatke o tome koju vrstu prihoda ostvaruje, je li primatelj dosmrtnog ili doživotnog uzdržavanja i je li korisnik zajamčene minimalne naknade iz sustava socijalne skrbi te odgovoriti na druga pitanja o kojima ovisi ostvarivanje prava, jer se takve stvari isključuju.

Zahtjevu će biti potrebno priložiti samo dokaze koje Zavod neće moći pribaviti službenim putem (na primjer ako je osoba primatelj doživotnog/ dosmrtnog uzdržavanja, treba priložiti presliku ugovora). Tiskanica zahtjeva bit će dostupna na internetskoj stra­nici Zavoda, a moći će se nabaviti i u Narodnim novinama.

Možete li pojasniti kakav će biti sustav indeksacije nacionalne naknade i hoće li doista pratiti rast troškova života?

Nacionalna naknada usklađivat će se svake kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2022., prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, a odluku će donositi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje. S obzirom da indeks potrošačkih cijena služi kao pokazatelj stope inflacije, smatramo ovo rješe­nje usklađivanja nacionalne naknade odgovarajućim jer će osigurati rast nacionalne naknade.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP