Prati nas

Vijesti

U finišu

Bit će tijesno do samog kraja. Sindikati objavili broj potpisa, traže volontere

Zato je važno iskoristiti lijepo vrijeme za potpisati, a sutra je već najavljena kiša, kazao je Palada. Ispričao se onima koji su tražili potpisna mjesta, a nisu ih našli i moli ih da ne odustanu od potpisivanja.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.
foto: Sandro Bura

Sindikalna inicijativa “67 je previše” izvijestila je javnost o broju prikupljenih potpisa. Kažu, iznimno je važno da građani danas, dok je lijepo vrijeme, potraže najbliži potpisni štand. 373.568 VAŽEĆIH potpisa moraju prikupiti do subote.

“306.000 potpisa prikupljeno do sada. Odaziv je bolji no što je bio prije dva dana, no nedovoljan dobar za zacrtani rezultat. Sindikati pozivaju sve građane da pronađu najbliže potpisno mjesto i da podrže inicijativu. Napredak možemo pripisati lijepom vremenu”, ispred organizatora novinarima je rekao Marko Palada.


“Volonteri pokušavaju držati otvorena potpisna mjesta. To je teško, pogotovo na kiši i vjetru, jer svi štandovi nisu natkriveni. Zato je važno iskoristiti lijepo vrijeme za potpisati, a sutra je već najavljena kiša”, kazao je Palada. Ispričao se onima koji su tražili potpisna mjesta, a nisu ih našli i moli ih da ne odustanu od potpisivanja.

Uz to, optužio je gradonačelnike da otežavaju otvaranje potpisnih mjesta. “Ivan Čehok u Varaždinu ne dozvoljava prikupljanje potpisa na javnim mjestima”, kazao je novinarima, navodeći i druge gradove u kojima je slična situacija.

“Javite se za volontiranje”

Sindikalist Vilim Ribić pozvao građane da se jave inicijativi kako bi volontirali na štandovima. “Treba nam ljudi koji će zamijeniti one koji su marljivo i požrtvovno stajali na štandovima”, kazao je uvjeren da je moguće sakupiti potpise. “Ovo je bitka istine protiv laži, pravde protiv nepravde, demokracije protiv farse, dobra protiv zla. Pokažimo da smo subjekt i da možemo stisnuti vlast. Demokracija bez pritiska građana ne može kvalitetno funkcionirati.”

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP