Prati nas

Vijesti

Riješili status

Hrvatska je dobila novih 1.697 branitelja, u obradi je još više od 7 tisuća zahtjeva

Ministar branitelja Tomo Medved (HDZ) za javnost je u prosincu 2017. godine zatvorio uvid u Registar branitelja. Registar je prije zatvaranja brojio 505.694 registrirana branitelja, od čega 440.000 živućih osoba.

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Zahvaljujući novom Zakonu o braniteljima, po prvi je puta nakon 2009. godine otvorena mogućnost prijava za stjecanje veteranskog statusa. Rezultat je taj da je Hrvatska dobila novih 1.697 branitelja – 24 godine nakon rata, javlja Novi list.

No to nije konačan broj jer su Ministarstvo obrane i MUP na upit Novog lista odgovorili da su dobili više od 10 tisuća zahtjeva za priznavanje braniteljskog statusa. Od 10.600 pristiglih zahtjeva riješeno je 3470, od čega je 47,3 posto završilo priznavanjem statusa branitelja dok je ostatak odbijen. Zahtjevi se mogu i dalje podnositi.


Novi zakon je predvidio da se status branitelja, osim pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, u što su uključeni Zbor narodne garde, Hrvatska vojska, pripadnici ministarstva nadležnog za obranu, policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga, prizna i pripadnicima Narodne zaštite “ako su bili angažirani najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991”. 

Građani koji su iskoristili tu priliku i osigurali status branitelja u novom valu, zahvaljujući tome mogu računati i na određene pogodnosti kad je u pitanju njihov svakodnevni život, odnosno pravo na zdravstvenu skrb i prednost u zapošljavanju, a uz to u slučaju nezaposlenosti imaju pravo na posebnu naknadu. 

Ranije u mirovinu uz zajamčenu minimalnu mirovinu

Zakonom koji je stupio na snagu 2018. godine snižena je dob za odlazak branitelja u starosnu mirovinu, a branitelji na osnovu svog statusa kad su umirovljeni imaju pravo i na minimalnu zajamčenu mirovinu koja je veća od one što je dobivaju ostali građani koji su umirovljeni s istim godinama života i staža, piše Novi list.

Podsjetimo, ministar branitelja Tomo Medved (HDZ) za javnost je u prosincu 2017. godine zatvorio uvid u Registar branitelja. Registar je prije zatvaranja brojio 505.694 registrirana branitelja, od čega 440.000 živućih osoba.

.

Kuhinja

Izdašne i sočne kakao-banana šnite mogle bi biti pravi ljetni hit

Internet obiluje bezbrojnim receptima za ‘banana’ kolače, no većina od njih s bananom nemaju veze, već dodatkom umjetne arome pokušavaju glumiti popularne industrijske čokoladne bananice.

Objavljeno

|

Autor

Jeste li znali da banana ne raste niti na drvetu niti na palmi? Riječ je, naime, o voću koje je plod zeljaste biljke. No peteljke njenog ogromnog lišća slažu se u prividno deblo pa mnogi kažu da je riječ o “stablu banane”.

Brojne vrste banana imaju različitu primjenu. Plodovi škrobnatih neslatkih vrsta peku se i kuhaju pa pripadaju takozvanoj slanoj kuhinji. Od nekih se vrsta priprema brašno, a služe i za proizvodnju alkohola. Postoji i vrsta od koje se plete užad, dok se malobrojne “slatke vrste” jedu kao sirovo voće, a i sjajno se prerađuju u slastice.


Internet obiluje bezbrojnim receptima za “banana” kolače, no većina od njih s bananom nemaju veze, već dodatkom umjetne arome pokušavaju glumiti popularne industrijske čokoladne bananice. Ili se banane polažu na biskvit, prije nego li ih se zabetonira slojem pudinga ili slastičarske kreme. Umjesto toga, nudimo vam isprobani recept za sočne kakao kocke punjene kremom od pravih zrelih banana.

Sastojci

Za biskvit

5 jaja
250 g šećera
1 vanilin šećer
190 g glatkog brašna
1 prašak za pecivo
125 ml mlijeka
125 ml ulja
5 žlica kakaa u prahu

Za kremu

6 dl mlijeka
2 pudinga od vanilije
150 g šećera
1 kg jako zrelih banana
250 grama maslaca ili margarina
limun

Za preljev

150 g čokolade za kuhanje
80 g maslaca ili margarina

Priprema

Jaja pjenasto mikserom umutite sa šećerom i vanilin šećerom pa dodajte ulje i mlijeko. Dodajte prosijano brašno i prašak za pecivo pa sve još kratko izmiješajte. Kako nam je cilj dobiti dvije kore, lim (cca. 27×35 cm) obložite papirom za pečenje pa u njega izlijte polovicu smjese. Pecite 20 minuta na 180°C. Ponovite s drugom polovicom. Ohladite kore.

Na 6 dl mlijeka skuhajte 2 pudinga i šećer. Ohladite na sobnu temperaturu. Oguljene banane izradite vilicom pa mikserom doradite dok ne postanu tekuće. Dodajte polovinu ili cijeli limun (prema želji), ako želite da vam krema manje potamni. U ohlađeni puding mikserom utucite omekšali maslac pa sjedinite sa izrađenim bananama. Podijelite u dva dijela i premažite kore tako da gornji sloj bude krema.

Sastojke za glazuru otopite na pari ili na električnom štednjaku uz najnižu temperaturu. Prelijte preko kolača prije nego što ga stavite u hladnjak. Slastica je najbolja drugi ili treći dan.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP