Prati nas

Mozaik

Vječni rat koji nikako da prestane

Mislila sam da ću biti drugačija svekrva, a zapravo sam – ista

Svekrva se stalno petljala u sve što ja radim i uvijek mi je nešto prigovarala. Ti njezini prigovori zapravo nisu tako izgledali, već su nalikovali savjetima, ali zapravo mi je prigovarala.

Objavljeno

|

foto: Skiathos Greece/Unsplash

Često puta govorimo da ćemo biti drugačiji od naših roditelja, partnera, partnerovih roditelja. A onda nas stigne vrijeme i shvatimo da smo od samog početka bili u krivu. Jer ne samo da smo postali poput njih, već ih konačno i razumijemo. Jedna čitateljica javila nam se upravo s takvom pričom o sazrijevanju.

“Nisam imala dobru svekrvu. Nije to samo moje mišljenje, nego se doista radilo o prilično neugodnoj osobi”, započinje svoju priču gospođa Ksenija iz Zagreba.


Udala sam se s 20 godina i doselila u njezinu kuću. U početku je radio samo muž i nismo si mogli priuštiti da odemo živjeti sami. No to nije bilo sve. Moj je muž bio jako, gotovo patološki vezan za majku i nikada zapravo nije želio otići od nje. Svekrva se stalno miješala u naš život. Ona je uvijek kuhala sve obroke i dok sam ja u početku mislila da samo želi biti korisna. Kasnije sam shvatila da na taj način zapravo kontrolira svoju obitelj. Zajednički obroci postali su obavezni.

Stalno se petljala u sve što ja radim i uvijek mi je nešto prigovarala. Ti njezini prigovori zapravo nisu tako izgledali, već su nalikovali savjetima, ali zapravo mi je prigovarala. Rekla bi nešto poput: “Znaš, kad vješaš košulje, ne vješaj ih za ramena nego za donji dio jer će se na ramenima poslije vidjeti tragovi kvačica”. Ili: “Skinula sam ti veš sa štrika. Ne valja da ostane preko noći, a ti si već bila zaspala…”. Ili: “Usisavala sam svoju sobu pa sam usput malo i tvoju. Znaš, ostalo ti je paučine oko prozora.”

U prvo vrijeme doista sam mislila da ona samo želi pomoći, no kasnije sam shvatila da su tu ne radi o pomoći već o kontroli i moći. Kad sam se ja nakon rođenja djeteta zaposlila, muž i ja smo planirali odseliti se, no svekrvi se tad zdravstveno stanje naglo pogoršalo i muž je odlučio da želi ostati blizu mame. Ni danas ne znam je li tu bolest samo glumila.

Muž i ja smo se rastali nakon osam godina braka. Nije mi muž nikad bio loš, stvarno to ne bih mogla reći. Ali stalna blizina njegove majke uništila nam je brak. Tad sam se zarekla da nikada neću biti poput moje svekrve. No je li mi to uspjelo?

Moj sin se nedavno oženio. Svoju je suprugu upoznao na fakultetu u Zagrebu i brzo su počeli živjeti zajedno. Djevojka je dobra i vrijedna i zavoljela sam je poput vlastite kćeri. No kad su mi posljednji put došli u posjet, počelo mi se činiti da se stvari mijenjaju. I to ne u dobrom smjeru.

Nakon ručka, njih se dvoje samo ustalo od stola i uopće me nisu pitali treba li mi pomoć oko posuđa. Ma i da su pitali, ja bi im rekla da ne treba. Ali nisu pitali, a bilo bi lijepo da jesu. Kad sam napokon riješila posuđe, došla sam u dnevnu sobu i ondje našla hrpu odjeće od moje snahe nehajno prebačene preko kauča. Odnijela sam sve to u njihovu sobu i ondje primijetila da krevet nije složen pa sam ga malo popravila.

Slične situacije su se zaredale i idućih dana. Ja nisam ništa govorila, već sam za njima spremala po kući. To se tako nastavilo sve do dana njihovog povratka kući. Nekoliko dana nakon što smo se rastali, nazvao me sin i rekao mi da njegova supruga, a moja snaha nije baš presretna što se, kako je rekao, “stalno miješam u njihove živote i pravim se da im pomažem, a zapravo ih želim kontrolirati”.

Ostala sam bez riječi kad sam to čula. Pa je li moguće da su moj sin i snaha meni prigovorili upravo ono što sam ja prigovarala svojoj svekrvi? Je li moguće da sam postala kao ona? Mogu li se uopće snahe i svekrve slagati? Jesam li možda, kad je moja svekrva u pitanju, zapravo ja čitavo vrijeme bila u krivu?

.

Mozaik

Kako su mali plavi Štrumpfovi osvojili Jugoslaviju

‘Štrumpfovi, ti dobroćudni plavi patuljci, kreću, eto, i u osvajanje naših gledalaca. TV Zagreb pripremila je prvih trinaest polusatnih epizoda o Štrumpfovima, a mi vam predstavljamo glavne Štrumpfove i zagrebačke glumce koji su ih animirali svojim glasovima’, pisao je o velikom animiranom hitu zagrebački Studio 1985. godine.

Objavljeno

|

Autor

U svom pobjedonosnom pohodu svijetom, popularna TV-serija Štrumpfovi stigla je i na naše male ekrane. Zagrebačka Televizija počela je emitirati trinaest epizoda crtane serije o malom plavom narodu i njihovu štrumpfanju kroz život.

Štrumpfovi su zapravo likovi iz stripova nastali u Belgiji, koji se dnevno pojavljuju u novinama cijelog svijeta, a albumi s njihovim dogodovštinama prodaju se u milijunskim nakladama.


Ljupki plavi patuljci – ni žuti ni crni da ne budu rasisti, a ni zeleni da ne budu Marsijanci – dobroćudna su bića. Sa samo četiri prsta ne mogu rukovati oružjem, a žive u prirodi u kućicama-gljivama. Govore nekakvom mješavinom svih jezika – glavno da ih razumiju djeca cijelog svijeta.

Svojom popularnošću ugrozili su Disneyeve likove, pa njihov otac Belgijanac Pierre Culliford, zvan Peyo, koji je danas jednako popularan kao i njegovi likovi, kaže da prije dvadeset i pet godina, kada je stvorio prvog Štrumpfa, nije mogao ni sanjati u što će se sve to izroditi.

Prema njegovim riječima, premda se i njemu ne može vjerovati, jer se, kao i njegovi junaci često štrumpfuje, naziv štrumpf nastao je sasvim slučajno još 1957. godine kad se nalazio na ljetovanju. Tada je s prijateljem jeo pomfrite koji nisu bili dovoljno slani, a u žaru razgovora nije mu pala na um riječ “sol”, pa je pružio ruku i rekao: “Dodaj mi, molim te, dodaj mi… taj, no, Štrumpf!”

Od prvog Štrumpfa do obitelji!

Kao čovjek kojemu je francuski materinji jezik Peyo je, kažu njegovi dobri prijatelji, osjećao posebnu sklonost prema ismijavanju njemačkog, pa je svojim junacima, što je bliže istini, dao nemoguće ime štrumpf koje francuskom uhu zvuči gotovo poput psovke.

Zapravo, prije kao šala, a od tog imena izvode se dalje pridjevi (lijepo je biti štrumpfast) i glagoli (idemo se štrumpfovati) do drugih imenica, kakve su npr. štrumpfomanija ili štrumpfituda.

Praotac plavog plemena koje, eto, sada dolazi i na naše male ekrane, kaže: “U to sam vrijeme radio neki strip sa srednjovjekovnom tematikom. Želio sam ga malo oživiti, pa sam ubacio malog četveroprstog patuljka s bijelom kapicom. Nazvao sam ga štrumpf. Tako je započela Štrumpfomanija.”

Prema Peyoovim riječima njegov je štrumpf dobio i nove prijatelje, pa neprijatelja – zločestog čarobnjaka Gargamela s mačkom. Malo pomalo njegovi su stripovi najprije zasjenili, a onda i sasvim istisnuli druge junake. Od jednog štrumpfa nastala je cijela Štrumpfija nastanjena raznim Štrumpfovima i Štrumpfetama.

Danas ta obitelj broji dvjesta članova: od mudrih staraca i Štrumpfa šaljivdžije čiji darovi eksplodiraju u rukama oduševljenog daroprimca, do štrumpfića, dojenčeta koje se nedavno rodilo u SAD, gdje je njihov autor Peyo završio prvi crtić sa svojim junacima.

Plavokošci osvajaju svijet

Danas je štrumpfituda velik i unosan posao: samo u Francuskoj proda se godišnje petnaest milijuna Štrumpfova! Štrumpfovi se po licenci proizvode još u dvadesetak drugih zemalja. Dobivaju svoje parkove u SAD, pojavljuju se u reklamama, izlaze gramofonske ploče, stripovi, albumi i, sada, serije.

Toj plavoj invaziji podlegla je odmah nakon Beogradske i Zagrebačka Televizija, te otpočela sa sinhronizacijom te serije. Prema riječima režiserke nasinhronizacije Biserke Vučković upravo je zgotovljeno prvih trinaest epizoda, nakon čega će se odmah započeti s radom na slijedećih trinaest epizoda sve redom dražesnih, poetičnih pričica o plavoj obitelji.

“Nakon prijevoda mi radimo vlastiti dijalog”, kaže Biserka Vučković o radu na toj seriji. “Naime, ubacujemo neke naše štoseve, a i sami glumci poneseni Štrumpfovima i njihovim doživljajima dodaju mnogo svoga. Čitav je taj posao mukotrpan, ali, svi se zabavljamo na račun Štrumpfova…”

Prema riječima redateljke Biserke Vučković, koja je za naše gledaoce pripremila i poznate crtiće, kao što su Kremenko, Piksi i Diksi, Ogi i Dogi, Kalimero, Zekoslav Mrkva i druge, efekti i glazba, i slika dakako, su originalni, jedino što štrumpfovi govore naš jezik. Za to je zadužena čitava ekipa poznatih glumaca, koji su se već ogledali u brojnim crtićima, a čiji su glasovi poznati širokom televizijskom gledalištu.

Tko su Štrumpfovi?

Prema riječima urednice Vesne Splivalo, svaka epizoda je u pravilu priča za sebe, i u svakoj epizodi Štrumpfove, iako su mali, muče problemi toliko slični našima. Često su na ispitu prijateljstvo, iskrenost, marljivost…

Njihov najveći neprijatelj je Gargamel, čarobnjak koji na sve načine pokušava uhvatiti Štrumpfove. U njegovim, srećom bezuspješnim namjerama, pomaže mu mačak Azriel.

“Ni ja, a ni moj mačak nismo tako jako zločesti kako se to posvuda čuje!” šali se Josip Marotti, na čiji smo glas navikli u mnogim crtićima a koji je sada, u seriji o štrumpfovima, Čarobnjak, glavni neprijatelj simpatičnih štrumpfovaca. Nekadašnji Kamenko, Josip Marotti poručuje: “Bez obzira na Čarobnjakove makinacije štrumpfovi uvijek izvlače živu glavu…”

Za Mladena Šermenta, koji je “posudio” glas Čarobnjakovu mačku Azrielu to je bio najteži posao, budući da mačak nema teksta već mijauče. U početku mu se, kako kaže, to činilo lako, s obzirom na to da nema teksta, a tek kasnije je vidio koliko je to teško.

Glavni zaštitnik je papa štrumpf, u našoj varijanti Ljubo Kapor, otac obitelji, koji zahvaljujući svojim čarolijama i čudesnim travama uvijek spasava svoju djecu-Štrumpfove. Kapor vjeruje da će se ta serija i te kako dopasti gledaocima, a neće proći mnogo pa će mnoge uzrečice štrumpfova doći i u svakodnevni život.

Vedro raspoloženje u seriju unosi Vicko Štrumpf, kojeg igra veteran naših crtića Ivo Rogulja. Poslije Barnija, kojeg je snimio još prije petnaest godina, Rogulja je posuđivao glas Ogiju, Krezumici, patku Dodi, i mnogim drugim popularnim likovima.

Sada kao Vicko pravi uvijek jednu te istu šalu, na koju svi Štrumpfovi uvijek nasjednu: daje poklon koji u rukama daroprimca eksplodira!

Kuki, Vlade Puhala, sanjalica je, Štrumpf koji i na javi sanja. Zanimljiv je i Trubač (ili Svirko), Božidara Košćaka. Prema Košćakovim riječima, to je veseo lik, nešto kao dvorjanin u bajci, koji prije svake akcije zatrubi, ali uglavnom falš, tako da se svi odmah naježe.

Obitelj Štrumpf čini i Lumen, pametni štrumpf, kojem je glas dao Mladen Vasary, zatim tu je Mrgud, Vlade Kovačića, Štrumpf koji stalno mrmlja i gunđa, Hrga, Damira Mejovšeka, snagator, te Majstor, Slobodana Milovanovića, kojem samo ime kazuje da sve popravlja i stavlja u red. Zanimljivi su i likovi Medenog, Dragana Milivojevića, Štrumpfa pjesnika, pa Trapavi Martina Sagnera, i Leni Štrumpf, Mire Šegrta.

Jedini ženski lik, Štrumpfetu, tumači Tanja Knezić-Draganić, koju Gargamel podmeće Štrumpfovima da bi njima lakše vladao. No, ona u društvu Štrumpfova, koji su svi odreda dobri, postaje također dobra i okreće se zajedno sa svojim prijateljima protiv Čarobnjaka i njegovog zločestog mačka Azriela. Kao jedina žena ona ima, dakako, poseban položaj među plavim narodom, te često viče na Štrumpfovce, ali je ta ljutnja kratkog vijeka.

Za sada toliko o trenutno najpopularnijoj seriji u svijetu, koja je svojom popularnošću potukla sve druge crtane junake. (Aleksandar Veljić, Studio, siječanj 1985. / Yugopapir)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP