Prati nas

Vijesti

Predobro, ali istinito

Imaju sve. Ovaj hrvatski grad je raj za umirovljenike

Šezdeset zaposlenika opslužuje stotinjak korisnika doma. Opuštaju se uz zvukove tibetanskih posuda, provode kreativne radionice, vježbaju jogu, odbojku i stolni tenis. Imaju prostor za molitvu kao i za frizuru.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Gdje su najveće božićnice?
Umag (foto: Peko/Wikimedia)

Dom bez liste čekanja, subvencioniran do 100% cijene ovisno o visini mirovine, besplatan parking u centru, naknada za troškove stanovanja, pomoć u kućama, dnevni topli obrok, božićnica i učilište za treću životnu dob. Ukratko, Umag je raj za umirovljenike, javlja RTL.

“Lijepo je, čisto, uredno i ljudi dobri. Ja ne čujem jednu ružnu riječ”, kaže Natalija Milka Pikot, korisnica doma. Posjete su dozvoljene tijekom cijelog dana pa se Adriano, kada dođe pomoći majci, osjeća kao u obitelji.


“Oni u ovom domu imaju sve što im treba. Pogledao sam dosta drugih domova i nema nijednog koji bi se mogao usporediti s ovim”, kaže Adriano Pozzecco za RTL.

Šezdeset zaposlenika opslužuje stotinjak korisnika doma. Opuštaju se uz zvukove tibetanskih posuda, provode kreativne radionice, vježbaju jogu, odbojku i stolni tenis. Imaju prostor za molitvu kao i za frizuru.

Vlatko Rešnev se najbolje opušta uz meditaciju. “Zamrači se prostorija, onda dođe jedna gospođa i priča nam da se smirimo, da povučemo energiju iz zemlje i tako. Neki put zaspim, ali ona se ne ljuti, kaže možeš spavati”, kaže.

U svim sobama korisnici uživaju nadstandard dok zdravstvenu njegu monitorira poseban software. A preko puta doma POS-ovi stanovi. Umag ih je izgradio 120, a dodatnih 120 je u pripremi. Više nego svi istarski gradovi zajedno. Dodajte na to potpuno besplatne vrtiće, školske udžbenike i triput nižu cijenu odvožnje otpada i postat će vam jasno zašto se isplati živjeti u Umagu.

“Po reakcijama naših građana smatramo da radimo dobro, naravno da uvijek može možda nešto bolje, ali uvijek smo spremni na slušanje različitih sugestija, konstruktivnih kritika”, kaže Slaviša Šmalc (SDP), pročelnik Upravnog odjela za opće poslove i društvene djelatnosti Grada Umaga.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP