Prati nas

Vijesti

‘Makarski umirovljenici gladuju. Svi osim povlaštenih su ugroženi. Nešto se mora hitno učiniti!’

Sve više ljudi kopa po smeću i nema tu razlike jer su svi ugroženi osim onih koji dobivaju povlaštene mirovine. Nešto se mora učiniti, i to hitno.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Zašto su ljudi siromašni?
foto: mifner/Pixabay

Kopanje po kontejnerima u potrazi za plastičnim bocama, od kojih se dnevno može zaraditi barem 20 kuna za kruh i mlijeko, postalo je, nažalost, hrvatska realnost, i to nezaposlenih, socijalnih slučajeva, zaposlenih s malim primanjima i – najžalosnije – umirovljenika, koji su svoj cijeli radni vijek radili misleći da će se na koncu, kad odu u mirovinu, moći pošteno odmoriti, piše Slobodna Dalmacija.

Ovakva je slika, kao i u većini hrvatskih gradova, vidljiva i u turistički razvijenoj Makarskoj, u kojoj nema svatko sreće zarađivati na iznajmljivanju apartmana ili uživati u pristojnoj mirovini.


Granica siromaštva

 “Umirovljenici u Makarskoj žive u dosta nepovoljnoj situaciji jer od njih 1500, 1000 ih ima mirovine manje od 2500 kuna, pa ih čak 800 prima mirovine od oko 1600 kuna, a dosta ih je s najmanjim mirovinama od 700 kuna”, kaže predsjednik makarskog ogranka Hrvatske stranke umirovljenika Milan Grbavac.

“Granica siromaštva lani je iznosila 2320 kuna, tako da u Makarskoj 1200 umirovljenika živi ispod praga ljudskog dostojanstva, a s druge strane, ima ih 70 s povlaštenim mirovinama i do 12 tisuća kuna. Prema hrvatskom Zakonu, košarica za četveročlanu obitelj iznosi 4500 kuna, a za dvočlanu 2300 kuna, pa je prema brojkama jasno kako živi bračni par umirovljenika. Jadno i bijedno, kako nitko ne zaslužuje nakon četiri desetljeća radnog vijeka”, govori Grbavac, dodavši da se umirovljenici koji imaju svoje apartmane malo ‘pokriju’, a neki i rade na pola radnog vremena, posebno bivši policajci ili vojnici koji su relativno mladi otišli u mirovinu.

Rade na crno da bi preživjeli

Kako kaže, mnogo makarskih umirovljenika radi na crno, i to sve poslove, od čišćenja apartmana, stanova i kafića, do čuvanja djece i na bauštelama, bave se svim i svačim samo kako bi mogli preživjeti.

“Do sada su prilikom rada nakon umirovljenja morali zamrzavati mirovinu, a sada zakonski više ne moraju, ali im se skida dio mirovine ako rade četiri sata dnevno ili 20 tjedno, primjerice s 2000 na 1940 kuna. S obzirom na to da na tržištu manjka radne snage, dosta umirovljenika rade i kao vozači autobusa”, kaže Grbavac, te napominje da su najkritičniji umirovljenici koji su bolesni jer mjesečna mirovina od 2200 kuna nije dostatna ni za život, a kamoli za lijekove.

Makarska (foto: Maria Butyrina/Unsplash)

Bježe od prijatelja, jer nemaju za kavu

„”Primjerice, moja mjesečna mirovina iznosi 2400 kuna, od čega dopunsko zdravstveno osiguranje plaćam 80 kuna, a 454 kune svakog mjeseca potrošim za lijekove, što je gotovo petina mirovine i to nije dostatno za život. Događa se da na ulici sretnete prijatelja ili kolegu umirovljenika i doslovno bježite od njega jer nemate ni za kavu”, govori Grbavac za Slobodnu.

Napominje i da Makarska kao grad ne vodi računa o svojim umirovljenicima, koji su božićnicu nakon šest godina pauze počeli dobivati za vrijeme bivšega gradonačelnika Tončija Bilića. Ove se godine tako božićnica od 200 kuna dijelila umirovljenicima čija mjesečna primanja ne prelaze 3500 kuna, pa su oni s 1200 i 3500 kuna mirovine dobili poklon-bon u istom iznosu, što nije dobra raspodjela.

Preživljavanje magijom

“Kako živimo? Ne znam ni ja kojom magijom. Makarski umirovljenici uglavnom hranu kupuju na akcijama i pomno prate u kojim se trgovačkim lancima one odvijaju, a usput, primjerice, na tržnici besplatno uzimaju oštećeno voće i povrće pred kraj radnog vremena. Većina umirovljenika srami se svojeg financijskog stanja, pa nerijetko plastične boce iz kontejnera kupe i umirovljeni profesori, ali to je danas neminovno”, govori Grbavac, kojega općenito ljuti omjer povlaštenih i radničkih mirovina, odnosno 30 posto radničkih i 70 povlaštenih, čijim je umirovljenicima prosjek rada bio sedam godina, što se, kako tvrdi, u većini slučajeva odnosi na saborske zastupnike i suce.

“U zadnje dvije godine povlaštene su mirovine u prosjeku porasle za više od 1000 kuna, a radničke nisu, dok s druge strane u našem gradu jedva životare umirovljenici koji primaju mjesečne mirovine od 700 kuna, a uglavnom je riječ o ljudima koji su se razboljeli nakon 13 ili 14 godina rada i onda su otišli u invalidsku mirovinu. U Makarskoj je prosjek mirovine bio 2300 kuna i pokazalo se da nam je ekonomija najgora u cijeloj regiji. Znači, nakon 40 godina rintanja i u 61. godini života čovjek ode u mirovinu, i ne da krpa kraj s krajem ili živi od 1. do 1., nego životari prvih 10 dana, a ostalih 20 dana gladuje.”

“Sve više ljudi kopa po smeću i nema tu razlike jer su svi ugroženi osim onih koji dobivaju povlaštene mirovine. Nešto se mora učiniti, i to hitno”, zaključuje Grbavac za Slobodnu.

.

Vijesti

Sindikat i Matica traže da se svim korisnicima domova za starije omogući glasanje

Šokantno je i da je DIP nonšalantno objavio kako će se birački odbori organizirati u samo 83 od 700 domova za starije i nemoćne osobe, što bi značilo da će većina od 17 tisuća korisnika ostati bez prava glasa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Krađa glasova na biralištima

Sindikat i Matica umirovljenika, dvije najveće umirovljeničke udruge, oštro se protive zabrani ustavnog prava glasa na izborima za većinu korisnika domova za starije i nemoćne te pozivaju na fleksibilna rješenja kojima bi se broj zakinutih za to pravo sveo na minimum. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

Naime, Državno izborno povjerenstvo tri dana prije izbora, u četvrtak 2. srpnja 2020. objavilo je bizarnu uputu izbornim povjerenstvima da zbog prijetnje širenja koronavirusa članovi biračkog odbora s redovnih i posebnih biračkih mjesta neće na poziv birača, korisnika domova za starije i nemoćne, odlaziti u navedene ustanove kako bi istima omogućili glasovanje izvan biračkog mjesta.


S obzirom da je korisnicima domova za starije zabranjen izlazak iz domova, ovakva odluka DIP-a značila je i da će tim ljudima na ovim izborima biti uskraćeno pravo glasa.

Šokantno je i da je DIP nonšalantno objavio kako će se birački odbori organizirati u samo 83 od 700 domova za starije i nemoćne osobe, što bi značilo da će većina od 17 tisuća korisnika ostati bez prava glasa. Tragična je to politička odluka na izborima gdje svaki glas odlučuje.

Nakon oštrih reakcija u javnosti, ministar uprave Ivan Malenica objavio je kako će korisnici preostalih domova za starije i nemoćne u kojima nisu organizirani birački odbori ipak moći ostvariti svoje biračko pravo. No, iz obrazloženja je vidljivo da će se to odnositi samo na one koji su se do 24. lipnja službeno prijavili da žele glasati “izvan mjesta boravišta”. I na to su stigle oštre reakcije.

Konačno, DIP je pod ogromnim pritiskom javnosti, promijenio svoju odluku, te u najnovijim uputama piše kako će se omogućiti glasovanje birača korisnika ustanova u kojima nisu određena biračka mjesta, no potrebno je da ravnatelji ustanova bez odlaganja, a najkasnije do 12 sati 5. srpnja 2020. obavijeste nadležno gradsko odnosno općinsko izborno povjerenstvo. Pozivamo sve ravnatelje odnosno odgovorne osobe u domovima da to i učine.

Umirovljeničke udruge zahvaljuju brojnim civilnim udrugama, poput GONG-a, koje su uporno ukazivale na neustavnu odluku DIP-a, čime su ga natjerale da odluku dijelom korigira.

Mnogi će korisnici domova ipak ostati bez svog ustavnog prava na glas, zbog čega treba promijeniti izborni zakon kako se ovakve stvari više ne bi događale, a možda i putem rješenja koji su u doba korone primijenile za svoje izbore u Francuskoj i Poljskoj, tj. putem elektronskog odnosno dopisnog glasanja.

SUH i MUH poručuju da, iako umirovljenici nisu aktivni članovi političkih stranaka, njihov glas doista odlučuje na izborima i treba zaustaviti sve moguće manipulacije od strane svake vlasti te što prije pristupiti izmjenama zakona, stoji u priopćenju koje potpisuju Jasna Petrović (SUH) i Višnja Fortuna (MUH).

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP