Prati nas

Vijesti

‘Makarski umirovljenici gladuju. Svi osim povlaštenih su ugroženi. Nešto se mora hitno učiniti!’

Sve više ljudi kopa po smeću i nema tu razlike jer su svi ugroženi osim onih koji dobivaju povlaštene mirovine. Nešto se mora učiniti, i to hitno.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Zašto su ljudi siromašni?
foto: mifner/Pixabay

Kopanje po kontejnerima u potrazi za plastičnim bocama, od kojih se dnevno može zaraditi barem 20 kuna za kruh i mlijeko, postalo je, nažalost, hrvatska realnost, i to nezaposlenih, socijalnih slučajeva, zaposlenih s malim primanjima i – najžalosnije – umirovljenika, koji su svoj cijeli radni vijek radili misleći da će se na koncu, kad odu u mirovinu, moći pošteno odmoriti, piše Slobodna Dalmacija.

Ovakva je slika, kao i u većini hrvatskih gradova, vidljiva i u turistički razvijenoj Makarskoj, u kojoj nema svatko sreće zarađivati na iznajmljivanju apartmana ili uživati u pristojnoj mirovini.


Granica siromaštva

 “Umirovljenici u Makarskoj žive u dosta nepovoljnoj situaciji jer od njih 1500, 1000 ih ima mirovine manje od 2500 kuna, pa ih čak 800 prima mirovine od oko 1600 kuna, a dosta ih je s najmanjim mirovinama od 700 kuna”, kaže predsjednik makarskog ogranka Hrvatske stranke umirovljenika Milan Grbavac.

“Granica siromaštva lani je iznosila 2320 kuna, tako da u Makarskoj 1200 umirovljenika živi ispod praga ljudskog dostojanstva, a s druge strane, ima ih 70 s povlaštenim mirovinama i do 12 tisuća kuna. Prema hrvatskom Zakonu, košarica za četveročlanu obitelj iznosi 4500 kuna, a za dvočlanu 2300 kuna, pa je prema brojkama jasno kako živi bračni par umirovljenika. Jadno i bijedno, kako nitko ne zaslužuje nakon četiri desetljeća radnog vijeka”, govori Grbavac, dodavši da se umirovljenici koji imaju svoje apartmane malo ‘pokriju’, a neki i rade na pola radnog vremena, posebno bivši policajci ili vojnici koji su relativno mladi otišli u mirovinu.

Rade na crno da bi preživjeli

Kako kaže, mnogo makarskih umirovljenika radi na crno, i to sve poslove, od čišćenja apartmana, stanova i kafića, do čuvanja djece i na bauštelama, bave se svim i svačim samo kako bi mogli preživjeti.

“Do sada su prilikom rada nakon umirovljenja morali zamrzavati mirovinu, a sada zakonski više ne moraju, ali im se skida dio mirovine ako rade četiri sata dnevno ili 20 tjedno, primjerice s 2000 na 1940 kuna. S obzirom na to da na tržištu manjka radne snage, dosta umirovljenika rade i kao vozači autobusa”, kaže Grbavac, te napominje da su najkritičniji umirovljenici koji su bolesni jer mjesečna mirovina od 2200 kuna nije dostatna ni za život, a kamoli za lijekove.

Makarska (foto: Maria Butyrina/Unsplash)

Bježe od prijatelja, jer nemaju za kavu

„”Primjerice, moja mjesečna mirovina iznosi 2400 kuna, od čega dopunsko zdravstveno osiguranje plaćam 80 kuna, a 454 kune svakog mjeseca potrošim za lijekove, što je gotovo petina mirovine i to nije dostatno za život. Događa se da na ulici sretnete prijatelja ili kolegu umirovljenika i doslovno bježite od njega jer nemate ni za kavu”, govori Grbavac za Slobodnu.

Napominje i da Makarska kao grad ne vodi računa o svojim umirovljenicima, koji su božićnicu nakon šest godina pauze počeli dobivati za vrijeme bivšega gradonačelnika Tončija Bilića. Ove se godine tako božićnica od 200 kuna dijelila umirovljenicima čija mjesečna primanja ne prelaze 3500 kuna, pa su oni s 1200 i 3500 kuna mirovine dobili poklon-bon u istom iznosu, što nije dobra raspodjela.

Preživljavanje magijom

“Kako živimo? Ne znam ni ja kojom magijom. Makarski umirovljenici uglavnom hranu kupuju na akcijama i pomno prate u kojim se trgovačkim lancima one odvijaju, a usput, primjerice, na tržnici besplatno uzimaju oštećeno voće i povrće pred kraj radnog vremena. Većina umirovljenika srami se svojeg financijskog stanja, pa nerijetko plastične boce iz kontejnera kupe i umirovljeni profesori, ali to je danas neminovno”, govori Grbavac, kojega općenito ljuti omjer povlaštenih i radničkih mirovina, odnosno 30 posto radničkih i 70 povlaštenih, čijim je umirovljenicima prosjek rada bio sedam godina, što se, kako tvrdi, u većini slučajeva odnosi na saborske zastupnike i suce.

“U zadnje dvije godine povlaštene su mirovine u prosjeku porasle za više od 1000 kuna, a radničke nisu, dok s druge strane u našem gradu jedva životare umirovljenici koji primaju mjesečne mirovine od 700 kuna, a uglavnom je riječ o ljudima koji su se razboljeli nakon 13 ili 14 godina rada i onda su otišli u invalidsku mirovinu. U Makarskoj je prosjek mirovine bio 2300 kuna i pokazalo se da nam je ekonomija najgora u cijeloj regiji. Znači, nakon 40 godina rintanja i u 61. godini života čovjek ode u mirovinu, i ne da krpa kraj s krajem ili živi od 1. do 1., nego životari prvih 10 dana, a ostalih 20 dana gladuje.”

“Sve više ljudi kopa po smeću i nema tu razlike jer su svi ugroženi osim onih koji dobivaju povlaštene mirovine. Nešto se mora učiniti, i to hitno”, zaključuje Grbavac za Slobodnu.

.

Vijesti

‘Kako to da Šveđani žive normalno, a mi jadni Hrvati smo u kućnom zatvoru?’ Znamo odgovor

Premijer će moći zatvoriti luke, škole, teretane, restorane, trgovine i druge tvrtke. Ipak, taj zakon neće mu omogućiti proglašenje jačih mjera, poput policijskog sata, za što će ipak trebati parlamentarnu proceduru.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nema teoretičara zavjera i negatora protuepidemijskih mjera koji nije bar jednom u zadnjih tjedan dana postavio ovo naslovno pitanje.  I slabije informirani čitatelji jako se ljute kada objavimo izvješće o radu Nacionalnog stožera civilne zaštite pa nas porukama uvjeravaju kako, eto, “Šveđani žive posve normalno, a mi smo podlegli psihozi koju je stvorio Stožer”.

Prije daljnjeg razmatranja materije valjalo bi utvrditi da u ovom trenutku Švedska ima 687 umrlih od COVID-19, a Hrvatska 19. Što znači da ta zemlja od 10 milijuna stanovnika ima 68 preminulih na milijun stanovnika, dok je taj omjer u Hrvatskoj manji od 5 na milijun.


Kakve su mjere na snazi u Švedskoj?

Prava istina jest da Šveđani ne žive normalno te da i u toj zemlji postoje rasprave o tome jesu li poduzete mjere dovoljne. Mjere, za sada, propisuju distanciranje, zabranu okupljanja 50 i više osoba te zabranu posjeta staračkim domovima. U Švedskoj, doduše, rade restorani, no samo ako imaju uvjete za propisani razmak među gostima.

Osim toga, službeno je ljudima preporučeno da ostanu doma, da prakticiraju osobnu higijenu, da ne prilaze drugima na javnim površinama i u javnim prostorima, da izbjegavaju zabave, vjenčanja, pogrebe i slične aktivnosti, da rade od doma, da ne putuju, da (ako već moraju putovati) izbjegavaju vrijeme s pojačanim prometom te da svi stariji od 70 godina izbjegavaju odlaske u trgovine.

Premijer dobiva veće ovlasti u proglašenju mjera

Uz to, Vlada je pripremila novi zakon koji će joj omogućiti veće ovlasti u proglašenju spasonosnih restriktivnih mjera, ako to bude potrebno. Kako javljaju švedski mediji, zakon još nije prihvaćen, no neupitno je da će za njega ruku dignuti većina zastupnika.

“Prijedlog zakona propisuje samo mjere koje su povezane s borbom protiv koronavirusa i samo na određeno vrijeme”, objasnio je premijer Stefan Löfven. Očekuje se njegova primjena od 18. travnja do 30. lipnja.

U tom će vremenu premijer moći zatvoriti luke, škole, teretane, restorane, trgovine i druge tvrtke. Ipak, taj zakon neće mu omogućiti proglašenje jačih mjera, poput policijskog sata, za što će ipak trebati parlamentarnu proceduru.

“Zbrajat ćemo mrtve u tisućama. Moramo se pripremiti na to”, rekao je Löfven prije nekoliko dana u intervjuu za dnevni list Dagens Nyheter. Upozorio je da će pandemija koronavirusa potrajati “mjesecima, a ne tjednima” uz dodatak: “Moramo imati takvu perspektivu i ne popuštati s mjerama.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP