Prati nas

Mozaik

Poštenja je više no što mislimo

Što biste učinili da na cesti nađete novčanik?

Sadržaj novčanika je bio uglavnom uvijek isti: u njemu su bile posjetnice vlasnika – gdje se točno mogla vidjeti adresa i kontakt vlasnika, popis za kupovinu, ključ…

Objavljeno

|

foto: @belart84/Unsplash

Što biste Vi učinili kad biste našli novčanik na ulici? Pogledali što je unutra? Uzeli novac, ali vratili novčanik? Ili biste ga odmah dali u ured za nađene stvari i zaboravili na čitavu priču?

Kako javlja Deutsche Welle, znanstvenici sveučilišta u Zürichu i američkih saveznih država Michigan i Utah su proveli istraživanje poštenja nalaznika u raznim zemljama svijeta. Tako je u 40 zemalja “izgubljeno” preko 17.000 novčanika i to na raznim mjestima: u bankama, kazalištima, poštanskim uredima, hotelima, državnim uredima… Čak i u policijskim postajama. Nakon toga su promatrali, što će se dogoditi s tim novčanicima i hoće li navodna vlasnica ili vlasnik ikad biti kontaktirani.


Sadržaj novčanika je bio uglavnom uvijek isti: u njemu su bile posjetnice vlasnika – gdje se točno mogla vidjeti adresa i kontakt vlasnika, popis za kupovinu, ključ… Ali nije bilo novca ili sasvim malo – u pravilu je to bilo 11 eura 88 centi u valuti zemlje gdje je novčanik “izgubljen”.

Glavni zaključak istraživanja je kako je više šansi da će vlasnik biti kontaktiran ako je bilo novca u novčaniku, nego kod novčanika bez novca. Tako je bilo u 38 od 40 zemalja i jedina iznimka su Meksiko i Peru. Naravno, to je iznenadilo i (cinične) istraživače koji su očekivali da će upravo novac navesti nalaznika na “zaborav” da vrati nađeno.

“Ono što je tu najzanimljivije jest da to izgleda neka vrsta globalnog načina razmišljanja”, smatra Christian Zünd, jedan od istraživača u ovom projektu.

“Jesam li ja lopov?”

U tri zemlje su istraživači otišli i korak dalje: u Poljskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama su u “izgubljenim” novčanicima ostavili i nešto veći iznos novca: preračunato, 83 eura i 14 centi u lokalnoj valuti. Biste li pogodili da su upravo takvi novčanici čak još češće vraćeni vlasnicima nego oni s malo ili bez novca?

Tu su onda i istraživači prekinuli svoju anonimnost i upitali nalaznike, što je bio razlog da su tada požurili kontaktirati vlasnika. U sve tri zemlje je odgovor bio isti: nalaznici su onda imali osjećaj da bi tako ukrali novac od neke nepoznate osobe – koja možda taj novac treba i više nego oni.

Jedna iznimka se pojavila u ovom istraživanju: u slučajevima kad je novčanik “izgubljen” na policijskoj postaji nalaznici su izuzetno rijetko nazvali vlasnika. Ali ne zato što … (kako ste možda i Vi cinično pomislili), nego zato što su policijski službenici bili uvjereni da će vlasnik sigurno i sam doći po njega.

Izvorno, istraživanje je bilo zamišljeno samo za zemlje Europe, ali kasnije se otvorila mogućnost nastaviti ga i u drugim regijama svijeta. To je pak imalo posljedicu i na zaključak istraživanja. Jer, više od polovice zemalja su države Zapada ili Europe. Isto tako, istraživanje se vodilo samo u gradovima, makar bi bilo zanimljivo utvrditi razliku između nalaznika u urbanim i ruralnim područjima.

Poštenje je vezano za blagostanje

Zünd bi svakako želio nastaviti istraživanje, pogotovo u Meksiku i Peruu. Nije mu jasno, zašto je samo tamo novac u novčaniku bio motiv da se novčanik onda ipak ne vrati vlasniku.

“Postoji očito snažna povezanost ‘poštenja’ s prihodima u toj državi”, smatra Zünd. Barem tako bi se onda moglo objasniti kako je u Švicarskoj vraćeno čak 76% “izgubljenih” novčanika, a u Kini – samo 14%. Ali ima i drugih objašnjenja, jer Zünd objašnjava kako postoji direktna korelacija između broja poštenih nalaznika – i mjesta te zemlje na međunarodnoj ljestvici korupcije Transparency International. Jer poštenje možda počinje na ulici, ali u nekim zemljama je i poštenje svake vrste mnogo rastezljiviji pojam nego u drugim.

Ipak, ljudi uglavnom jesu mnogo pošteniji nego što mi mislimo: “Mislim da težimo biti previše cinični prema ponašanju i motivima drugih ljudi”, smatra Zünd.

.

Show

Matija Vuica proslavila 61. rođendan objavom fotografije iz gimnazijskih dana

Vuica je rođena 19. srpnja 1958. godine u Metkoviću. Pjevačku karijeru započela je sa grupom Trotakt projekt 1981. godine. Alternativni rock novovalnog prizvuka kojeg je sastav njegovao, te poseban imidž, svrstao ih je u kultne sastave 1980-ih godina.

Objavljeno

|

Autor

Pjevačica i modna kreatorica Matija Vuica proslavila je 61. rođendan. Tim povodom na Instagramu je objavila niz fotografija iz mladosti, među kojima je najzanimljivija ona iz gimnazijskih dana.

“Za današnji dan odabrala sam fotke iz različitih perioda zivota; neke stare, koje pričaju o meni. Vecinu je snimio moj dragi prijatelj Igor cc Kelčec prateci nasu glazbenu karijeru”, napisala je Vujica dodajući da je neke fotografije snimio i pokojni izdavač Nacionala Ivo Pukanić. “I jedna gimnazijska. Ima ih na tisuće, al’ za ovaj datum, ove godine neka budu ovi autori koji su mi puno značili u vremenu kad nije bilo društvenih mreža.”


Vuica je rođena 19. srpnja 1958. godine u Metkoviću. Pjevačku karijeru započela je sa grupom Trotakt projekt 1981. godine. Alternativni rock novovalnog prizvuka kojeg je sastav njegovao, te poseban imidž, svrstao ih je u kultne sastave 1980-ih godina. Poslije će grupa promjeniti ime u Gracia, čiju okosnicu do danas čine Matija Vuica i njen životni partner Jurica Popović.

Mtija Vuica u gimnazijskim danima (foto: M. Vuica/Instagram)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP