Prati nas

Vijesti

Umjetnost najmlađima!

Djedovi i bake, dovedite unuke u Umjetnički paviljon

Šumonjine slike imaju više istinskih poveznica s filmom, a čak je jednu od njih uradio (kako to u filmskim omnibusima često biva) u suradnji s kolegom, slikarom iz Slovenije, Markom Jakšeom.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: infinitecroatia/Pixabay

Umjetnički paviljon u Zagrebu nastavlja s novim pedagoškim programom za djecu od prvog do petog razreda osnovne škole. Riječ je o edukativno-zabavnom razgledavanju izložbe roditelja s djecom, odnosno djedova i baka s unucima.

Program će se provoditi prema ljetnoj shemi, od utorka do subote u 12 sati, a svi koji se odazovu moći će uživati na izložbi istarskog umjetnika Bojana Šumonje, uz interaktivno i zanimljivo vodstvo stručne osobe. Cijene ulaznica i popuste potražite ovdje.


O izložbi

Premda naziv Omnibus nije udomaćen u kontekstu likovne umjetnosti, već se najčešće pojavljuje u svijetu filma, ovoga puta on je višestruko opravdavan te istinski opisuje i sažima cjelinu novih slika pulskog umjetnika Bojana Šumonje, predstavljenih na ovoj njegovoj samostalnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu.

Šumonjine slike imaju više istinskih poveznica s filmom, a čak je jednu od njih uradio (kako to u filmskim omnibusima često biva) u suradnji s kolegom, slikarom iz Slovenije, Markom Jakšeom. Prva veza Šumonjinih slika s filmom sama je struktura naracije njegovih kompozicija koja svoje porijeklo, kao i mnogi današnji filmovi, nalazi u stripovskom jeziku. Druga poredba je citatna uporaba likova iz crtanih filmova (Bugs Bunny, Donald Duck, Teddy Bear,); filmskih glumaca (Buston Keaton); filmskih naslova (Konjuh planinom, Duboko plavetnilo) ili filmskih kadrova (Bitka na Neretvi).

Gdje kupiti magnoliju?
Trg kralja Tomislava i umjetnički paviljon, Zagreb (foto: S. Bogdanić)

Međutim, naziv Omnibus ima još jedno opravdanje, a to je, kako upozorava i pomalo ilustrira podnaslov izložbe (Skupna izložba jednog autora), autorova odluka da na ovom predstavljanju, uz nove radove, predstavi određenu reciklažu, bolje rečeno novu interpretaciju, nekih svojih ranijih tematski zaokruženih ciklusa.

Vremenski odmak učinio je svoje, te Bojan, ne bez izvjesne autoironije, reinterpretira svoje ranije slike koje su ga odredile kao jednog od najznačajnijih suvremenih hrvatskih slikara, unosivši u poznate tematske obrasce profinjeni sarkazam kojim se referira na današnju socijalnu i političku stvarnost (što akcentira karikaturalnim elementima), a njenu ozbiljnost i alarmantnost ilustrira apokaliptičkim vizijama budućnosti koja će, ako se nešto značajno ne promjeni, vrlo brzo uslijediti. (Mladen Lučić, Iz teksta za katalog izložbe)

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP