Prati nas

Vijesti

Umjetnost najmlađima!

Djedovi i bake, dovedite unuke u Umjetnički paviljon

Šumonjine slike imaju više istinskih poveznica s filmom, a čak je jednu od njih uradio (kako to u filmskim omnibusima često biva) u suradnji s kolegom, slikarom iz Slovenije, Markom Jakšeom.

Objavljeno

|

foto: infinitecroatia/Pixabay

Umjetnički paviljon u Zagrebu nastavlja s novim pedagoškim programom za djecu od prvog do petog razreda osnovne škole. Riječ je o edukativno-zabavnom razgledavanju izložbe roditelja s djecom, odnosno djedova i baka s unucima.

Program će se provoditi prema ljetnoj shemi, od utorka do subote u 12 sati, a svi koji se odazovu moći će uživati na izložbi istarskog umjetnika Bojana Šumonje, uz interaktivno i zanimljivo vodstvo stručne osobe. Cijene ulaznica i popuste potražite ovdje.


O izložbi

Premda naziv Omnibus nije udomaćen u kontekstu likovne umjetnosti, već se najčešće pojavljuje u svijetu filma, ovoga puta on je višestruko opravdavan te istinski opisuje i sažima cjelinu novih slika pulskog umjetnika Bojana Šumonje, predstavljenih na ovoj njegovoj samostalnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu.

Šumonjine slike imaju više istinskih poveznica s filmom, a čak je jednu od njih uradio (kako to u filmskim omnibusima često biva) u suradnji s kolegom, slikarom iz Slovenije, Markom Jakšeom. Prva veza Šumonjinih slika s filmom sama je struktura naracije njegovih kompozicija koja svoje porijeklo, kao i mnogi današnji filmovi, nalazi u stripovskom jeziku. Druga poredba je citatna uporaba likova iz crtanih filmova (Bugs Bunny, Donald Duck, Teddy Bear,); filmskih glumaca (Buston Keaton); filmskih naslova (Konjuh planinom, Duboko plavetnilo) ili filmskih kadrova (Bitka na Neretvi).

Gdje kupiti magnoliju?
Trg kralja Tomislava i umjetnički paviljon, Zagreb (foto: S. Bogdanić)

Međutim, naziv Omnibus ima još jedno opravdanje, a to je, kako upozorava i pomalo ilustrira podnaslov izložbe (Skupna izložba jednog autora), autorova odluka da na ovom predstavljanju, uz nove radove, predstavi određenu reciklažu, bolje rečeno novu interpretaciju, nekih svojih ranijih tematski zaokruženih ciklusa.

Vremenski odmak učinio je svoje, te Bojan, ne bez izvjesne autoironije, reinterpretira svoje ranije slike koje su ga odredile kao jednog od najznačajnijih suvremenih hrvatskih slikara, unosivši u poznate tematske obrasce profinjeni sarkazam kojim se referira na današnju socijalnu i političku stvarnost (što akcentira karikaturalnim elementima), a njenu ozbiljnost i alarmantnost ilustrira apokaliptičkim vizijama budućnosti koja će, ako se nešto značajno ne promjeni, vrlo brzo uslijediti. (Mladen Lučić, Iz teksta za katalog izložbe)

.

Vijesti

Petrović: Obiteljski domovi su mreža lešinarenja, a izgorjeli starci su posljedica spaljene države

Zbog nebrige države i izostanka politika dostojanstvenog umiranja obiteljski domovi postali su azili za napuštene starce, uz mjesečne naknade od 3.500 do 10.000 kuna, katkad i uz otimačinu imovine starijih, kaže za tjednik Novosti predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Objavljeno

|

Autor

Kako komentirate požar u Domu za starije i nemoćne osobe ‘Zelena oaza’ u Andraševcu u kojem je poginulo šest osoba?

Izgorjeli starice i starci posljedica su spaljene države. Životi iz jednog od brojnih ilegalnih spremišta za zanemarene starce mogli su biti spašeni da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku napravilo svoj posao. Za to je bila prilika još pri izradi Strategije socijalne skrbi za starije osobe, kad smo zagovarali hitan nadzor nad domovima umirovljenika i udomiteljima. Odbijeni smo, kao i lani kod izmjena Zakona o socijalnoj zaštiti.


Jesu li obiteljski domovi u sivoj zoni socijalne skrbi?

Obiteljski domovi su ogroman biznis, ali i mreža lešinarenja. Zbog nebrige države i izostanka politika dostojanstvenog umiranja postali su azili za napuštene starce, uz mjesečne naknade od 3.500 do 10.000 kuna, katkad i uz otimačinu imovine starijih. Uobičajeno je da obiteljski domovi sklapaju ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju sa štićenicima. Ako 473 registrirana obiteljska doma pomnožimo s 20 legalnih štićenika, to je ukupno 9.460 štićenika, a neki, kao u Andraševcu, taj broj ilegalno povećavaju. Dodamo li neregistrirane obiteljske domove koji rade potpuno na divlje, došli smo do barem 15.000 osoba prepuštenih kriminalu i bezočnom zanemarivanju. Tu je i oko 1.500 udomiteljskih obitelji, gotovo bez ikakvog nadzora, te stotinjak privatnih i 47 županijskih domova. To ne mogu pokriti samo 12 inspektora za cijelu Hrvatsku.

Ministrica Vesna Bedeković najavila je nacrt novog Zakona o socijalnoj skrbi.

Zakon je gotovo svake godine u izmjenama, a sada je u fazi donošenja cjelovitog novog zakona. Sve to užasno kasni. U međuvremenu imamo dojave kako se u kapacitete za pet osoba trpa više desetaka štićenika; gladni su, neokupani i željni društva, katkad i vezani za krevete. Nemaju pravo ići na WC, leže u pelenama, bez higijenskog minimuma i prava na kretanje. Kriv je postojeći sustav, a za njega, zakone i politike odgovorni su u ministarstvu. Županijske i gradske vlasti moraju graditi nove kapacitete, no potrebnije je da se izgradi novi sustav stjecanja dopusnica za rad, kao i nadzora. Ministrica treba ponuditi ostavku, a ravnateljica/vlasnica doma treba biti pritvorena zbog mogućeg utjecaja na svjedoke. (Mirna Jasić Gašić, Tjednik Novosti)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP