Prati nas

Mozaik

Kućne čarolije

Jednostavna rješenja za uobičajene kućanske probleme

Od prašine, smrdljive perilice pa do dosadnih mrava – s ovim se problemima susreće svako kućanstvo. No dobra je vijest da i za te probleme postoje učinkovita i jeftina rješenja.

Objavljeno

|

foto: rawpixel.com/Pexels

Održavanje kućanstva čistim i ugodnim zahtijeva puno truda i pokoji lukavi trik. Donosimo vam nekoliko savjeta kako se riješiti najuobičajenih problema:

Smrdljiva perilica za rublje

Verojatno nema iritantnije pojave od one kad operete rublje, a ono iz perilice izađe smrdljivo umjesto da miriše po omekšivaču. I koliko god da praška i omekšivača stavili, stvar se ne popravlja.


Rješenje za ovaj problem vrlo je jednostavan, no zahtijeva malo upornosti. Kao prvo, nikada nemojte dozvoliti da vam nakon pranja mokra roba predugo stoji u perilici već je čim prije izvadite na sušenje. Nakon toga ključno je ostaviti vrata od perilice otvorenima. Naime, vlaga koja se nakuplja u perilici pogoduje razvoju raznih mikroba koji su odgovorni za nesnosan smrad.

Također, s vremena na vrijeme trebalo bi perilicu očistiti tako da u nju ubacite malo alkoholnog octa i sode bikarbone i pokrenete da odradi ciklus na 90 stupnjeva. Također, očistite ladicu u koju se stavlja prašak jer se ondje može nakupiti plijesan.

Dosadni mravi

Tijekom ljeta mnogi muku muče s dosadnim mravima koji nanjuše svaku mrvicu hrane koja vam padne na pod i začas ih bude na tisuće. Naravno, možete ih pokušati otjerati nekim insekticidom, no ako ne želite imati posla s otrovnim kemikalijama, znajte da mravi ne vole sol tako da možete pokušati posipati malo soli na mjesto odakle mislite da mravi dolaze.

No sol sama neće riješiti problem ako vam i dalje hrana konstantno pada po podu, a stol ostavljate prekriven raznim ukusnim mrvicama. Imate li problem s mravima, jednostavno morate uklanjati svu hranu. Tek tada sol može pomoći.

Uporna prašina

Prašina je jedan od najdosadnijih i najupornijih problema na koji nije imuno niti jedno kućanstvo. Pogotovo će pogođeni biti oni čiji je namještaj crn ili neke tamne boje jer se na takvom namještaju prašina bolje primijeti.

No prašina se skuplja i na svijetlom namještaju, iako ju možda ne vidimo. Postoje različita kupovna sredstva koja obećaju da će smanjiti nakupljanje prašine, no jedno prilično učinkovito sredstvo već imate u svojem domu. To je – omekšivač za rublje. Razrijedite malo omekšivača u vodi i onda time prebrišite sve površine. Zbog omekšivača će se prašina manje nakupljati, a stan će vam ugodno mirisati.

Masne mrlje na odjeći

Ako vam je kapnulo malo ulja na omiljenu majicu, ne očajavajte. Vjerojatno ćete je se moći riješiti pomoću običnog dječjeg pudera. Obilno posipajte mrlju puderom i ostavite stajati nekoliko sati, najbolje preko noći. Puder će upiti masnoću i problem bi trebao biti riješen. Nakon par sati, puder jednostavno otresite, a majicu prema potrebi još jednom operite.

Tragovi znoja pod pazusima

Tijekom ljetnih mjeseci znojimo se toliko da nam ponekad niti jedan dezodorans ne može pomoći. Ako još nosite uske majice na kojima se vide tragovi znojenja, mogli biste tijekom cijeloga ljeta imati vlažne mrlje pod pazusima.

No za to postoji, pomalo neobično, rješenje: samoljepljivi dnevni mini ulošci. Zalijepite po jedan uložak na unutarnju stranu košulje ili majice u području na kojem vam se pojavljuju mrlje, a uložak će upiti znoj i spriječiti ga da prodre do tkanine.

Fleke na kauču

Za neke fleke morat ćete pozvati stručnjake, no manje masne mrlje s namještaja od mikrofibre možda ćete uspjeti i sami ukloniti otopinom alkohola i vode. Poškropite otopinom kauč i protrljajte čistom mekom krpom. Alkohol bi trebao ukloniti mrlju, a kad se osuši i voda, kauč bi trebao biti kao nov.

.

Mozaik

Ovako to rade naši umirovljenici: Spašavanje planete počinje u vlastitoj kuhinji

Kad bi svatko krenuo od sebe i razvrstao svoj vlastiti otpad, i još kad bi se razvrstani otpad reciklirao na pravi način, a onaj otpad koji se ne može reciklirati spalio u spalionici koja usput proizvodi i električnu energiju, problemu s otpadom bili bi učas riješeni. A zašto se to onda ne radi?

Objavljeno

|

“Daleko od očiju, daleko od srca, znate kako se kaže. Ali ovaj je problem došao sasvim blizu očiju i ne možemo ga više ignorirati”, kaže gospodin Petar (68) dok u spremnik za plastični otpad ubacuje boce od mlijeka. “Za ove boce ne dobijem onu naknadu od 50 lipa pa njih bacam tu u spremnik. A ove boce od mineralne odnesem u trgovinu. Gledajte – 10 takvih boca i skupio sam dovoljno za kruh.”

Pitamo ga kad je počeo razvrstavati otpad, a on iskreno priznaje da mu je ta navika skroz nova.


“Tek nedavno, nažalost. Ali bolje ikad, nego nikad. Iskreno, potaknule su me moje unuke. Sudjelovale su i na onom školskom prosvjedu i puno mi govorile o tome. Stvarno smo zatrpali čitav svijet plastikom. O tome se sve više govori i na televiziji, na radiju… Ali i da se ne govori, to je nešto što sad možemo vidjeti i na vlastite oči. Ovo ljeto sam proveo par dana u Ždrelcu na otoku Pašmanu. Moja obitelj tamo ima kuću. U moru je puno plastike. Tko kaže da to ne vidi, slijep je!”

Za kraj gospodina Petra pitamo koliko će uopće njegovo razvrstavanje otpada imati učinka, odnosno što jedan čovjek tu može promijeniti?

“E vidite, u tome je problem. Svatko misli da sam ne može ništa. I onda 10 milijuna misli da sami ne mogu ništa. A ako vas je 10 milijuna – niste sami. Da svatko pridonese samo malo – evo samo ovoliko kao ja – stvari bi se bitno promijenile”, kaže Petar.

Doista, kad bi svatko krenuo od sebe i razvrstao svoj vlastiti otpad, i još kad bi se razvrstani otpad reciklirao na pravi način, a onaj otpad koji se ne može reciklirati spalio u spalionici koja usput proizvodi i električnu energiju, problemu s otpadom bili bi učas riješeni. A zašto se to onda ne radi? Ovo pitanje čini se posve suvišnim ako znamo da takva rješenja postoje i da su ih neki gradovi – da, čak i neki hrvatski gradovi! – uspješno primijenili. No što čekaju ostali? Ovako napisano na papiru sve to izgleda prilično jednostavno, no u praksi su stvari malo kompliciranije. Počevši od vlastite kante za smeće.

Tko za to ima mjesta?

“Karton i papir posebno. Plastika posebno. Biootpad posebno. Miješani komunalni otpad posebno. Pa to su četiri kante za smeće! Tko ima toliko prostora u stanu? Najbolje da čitav stan natrpam samo s kantama za smeće”, govori gospođa Marija (71) dok niz stubište tegli orgomnu vreću punu raznovrsnog smeća.

No gospođa Marija je u krivu. Količina smeća koju proizvede njezino kućanstvo ista je razvrstavao se taj otpad ili ne. Štoviše, razvrstan otpad će u stanu zauzimati manje mjesta. Dakle, problem nije u nedostatku mjesta, nego u nečemu mnogo teže rješivom. Problem je u nedostatku volje.

Testirali smo ovu teoriju: zauzima li razvrstavanje otpada doista više mjesta u vašoj kuhinji ili, naprotiv, štedi prostor?

foto: Silvija Novak

Zašto bismo se mi uzlud trudili?

No ako se i potrudimo i otpad razvrstamo, i dalje ostaje problem neuređenih zelenih otoka i kontejnera za otpad u kojima često ima najmanje onoga čega bi prema oznaci na kontejneru trebalo biti najviše. Zašto se onda uopće truditi razvrstavati, ako će sav otpad na kraju završiti na istom mjestu?

“Vidite, to je pogrešno razmišljanje”, kaže gospodin Petar. “Samo zato što netko drugi ne obavlja svoj dio zadatka kako bi trebalo, ne znači da smo i mi ostali amnestirani od odgovornog ponašanja. Osim toga, i gradovi će početi tretirati otpad kako treba. Ako neće sami od sebe shvatiti da to tako treba, prisilit će ih Europska unija ogromnom globama. Ljudi neke stvari ipak najbolje razumiju kad ih se opali po džepu. Dok se mi, stanovnici, naviknemo na razdvajanje, i gradovi će početi taj odvojeni otpad odvoziti točno tamo kamo bi trebalo. Iako ovo sad djeluje katastrofalno, mislim da će nakon prve dvije ili tri kazne koje plate, gradovi doći k sebi prije od građana kojima je tlaka malo se pomučiti i razvrstati otpad. Lakše je sve natrpati u jednu vreću, a za okoliš koga briga!”

Petar je u pravu. Ako ne zbog ekološke svijesti, gradovi bi mogli ozbiljnije pristupiti odvajanju otpada kad im zaprijete kazne. Neki su već krenuli i svima daju dobar primjer. Na primjer, otok Krk.

Što s glomaznim otpadom?

“Ja ne zovem ove razne ekipe koje se oglašavaju po stupovima i banderama. Zašto? Pa zato što mislim da oni iz neke stare vešmašine uzmu dio koji mogu prodati, a ostalo bace u neku šumu, na Sljeme ili tako negdje. Čisto sumnjam da stvari koje ne mogu iskoristiti nose na Jakuševac i onda tamo plaćaju njihovo skladištenje. Ja pozovem Čistoću da odvezu komad namještaja ili bijele tehnike koji više ne trebam ili sâm utovarim u auto i odvezem u reciklažno dvorište”, kaže gospođa Vesna (48).

“Ali više mi se sviđao onaj sistem kad smo unaprijed znali datum kad će se odvoziti glomazni otpad, nego ovo sad kad ti sam moraš zvati ekipu. Ljudima se ne da zvati, pa onda glomazni otpad ostavljaju kod običnih kontejnera i sve je zatrpano. Te komade namještaja radnici Čistoće ne mogu ubaciti u kamion i onda to tako stoji i stoji. Kiša natapa stari namještaj, skupljaju se štakori, užas.”

Spominjemo reciklažna dvorišta, no gospođa Vesna sasvim opravdano upozorava da za odvoz glomaznog otpada u jedno takvo dvorište treba neki prijevoz, malo veći auto ili kamion, a to također košta. “Ja nemam auto. A ako nekoga zamolim da preveze moju staru vešmašinu u reciklažno dvorište, onad to moram platiti. 50 kuna ovdje, 50 kuna ondje… Novac curi. Radije onda zovem Čistoću – koju ionako plaćam – pa oni odvezu sav otpad.”

No osim što služe za odlaganje otpada, reciklažna dvorišta sve su češće i mjesta na koja se odlazi neke stvari uzeti. U reciklažnom dvorištu u Zagorskoj ulici susrećemo Marka (55). On nije ništa donio, nego je neke stvari došao – uzeti. “Pogledajte ove keramičke pločice. Potpuno su nove. Netko je obnavljao kupaonicu i kupio previše, pa višak bacio. A ja imam jedan mali zid u kuhinji za koji mi trebaju taman takve pločice”, govori Marko sretan zbog današnjeg ulova.

“Ma ta kultura bacanja stvari koje su još dobre svima će nam doći glave. Pa više nitko ništa ne popravlja, sve se baca. Ovdje sam našao skroz upotrebljive stvari. Šteta je tako se odnositi i prema stvarima i prema novcu i prema Zemlji.”

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP