Prati nas

Mozaik

Poslovne prilike za umirovljenika

Koje su najbolje poslovne prilike za umirovljenike u 2019. godini?

Ne žele svi umirovljenici život posvetiti čuvanju unuka i gledanju sapunica. Nekima je mirovina prilika za profesionalno ostvarenje i ugodno balansiranje poslovnih obveza s privatnim životom.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Karen Arnold/Pixabay

Mirovina nije isto što i mirovanje. Vrijeme je to u kojem se mnogi pojedinci posvećuju nekom poslu, pogotovo u društvima koja rad ne doživljavaju kaznom, već jednim od stupova čovjekova bitka.

Umirovljeni profesionalci tako počinju nove poslove, ali na način koji ih minimalno opterećuje, a pri tome im donosi zadovoljstvo. Nekima je to prva prilika u životu da budu sami svoji šefovi te da stručne kompetencije nastave razvijati u smjeru u kojem oni žele. Ukratko, oni koji to žele, mogu skrojiti posao po svojoj mjeri.


Na internetu postoji cijeli niz stranica za profesionalno savjetovanje u kojem poslovni treneri umirovljenicima savjetuju kako ostvariti drugu karijeru. Čak i na hrvatskom dijelu interneta postoje brojni forumi i vrlo korisne stranice na kojima možete pročitati sve o tehničkim i administrativnim zahtjevima pokretanja posla. Mi ćemo se u nastavku ovog priloga pozabaviti poslovima koji bi mogli prilika, koji su u skladu s vremenom i njegovim potrebama. Što god radili, važno je da budete točni, uredni i, prije svega, profesionalni.

1. Poduzetnik ili savjetnik možete biti i u vlastitoj dnevnoj sobi

Ako ste umirovljeni profesionalac, imate jednu vrijednost koju niti jedan mlađi kolega ne može imati – iskustvo. Primjerice, umirovljene računovođe s više od 30 godina iskustva mogu pokrenuti svoju malu tvrtku u kojoj će se brinuti o nekoliko malih klijenata, obrtnika ili udruga. Također, ako ste umirovljeni marketingaš, vaše iskustvo i kontakti su gotovo neprocjenjivi. Ne biste vjerovali koliko je teško pronaći nekoga tko zna i može prodati oglasni prostor na internetskim portalima. Mogli biste se, recimo, specijalizirati za portale namijenjene vašoj dobnoj skupini. (Upravo smo vam namignuli.)  

Možete postati i savjetnik unutar svoje profesionalne niše. Vaše iskustvo je vrijedno novca, ne podcjenjujte ga.

2. Blog je dobar početak, a možda i posao

Naravno, tema bloga trebala bi biti vaša struka, vaš interes ili hobi. Blog je jeftin medij na kojem možete objavljivati svoja mišljenja, davati odgovore na aktualna pitanja i što je najbolje, predstavlja vas kao profesionalca. Pisanje bloga može biti samootkrivajuće iskustvo, proces koji će vam otkriti u kojem smjeru želite ići. Osim što ćete svojim objavama pomoći drugima, blog je i sjajan kanal preko kojeg vas potencijalni klijenti mogu angažirati kao poduzetnika ili savjetnika iz prve točke ovog popisa.

3. Možete nastaviti podučavati, ali po svojim pravilima

Brojni umirovljeni nastavnici i profesori u mirovini daju instrukcije. To je sjajan način da očuvate vlastito znanje i zaradite dobar novac. Što je najbolje u svemu, ovoga puta možete birati svoje učenike.

Kako održavati klimu? Kako popraviti klima uređaj?
foto: BigStock

4. Zlatne ruke vrijede zlata

Milijun puta ste čuli kako u Hrvatskoj više nema majstora, kako su se vi ili odselili ili preselili na Jadran “na sezonu”. Dobri majstori već sada se plaćaju suhim zlatom. Ovo je sjajna prilika za sve one koji su mirovinu zaradili u kompatibilnim tehničkim zanimanjima. Ako znate zamijeniti puknutu cijev ili prekidač za rasvjetu, vaše susjedstvo će biti više nego sretno. I što je najbolje, ne morate ulagati u reklamu, jer glas o dobrim majstorima jednostavno se širi sam od sebe.

5. Šećete svoga psa. Zašto ne biste i tuđeg?

Možda ne znate, ali u Hrvatskoj postoji nekoliko registriranih servisa za čuvanje kućnih ljubimaca. Usluga brige o psima i mačkama sve je traženija pa je gotovo nemoguće pronaći dobrog čuvara ili čuvalicu tijekom godišnjih odmora. I što je najbolje, dobro se plaća. A kad već volite životinje, ovaj odgovoran posao ne bi trebao biti odveć težak, zar ne? Uz to, potaknut će vas na neophodnu fizičku aktivnost.

Turistički radnik u vlastitom domu

Posjedujete li nekretninu s viškom prostora, prilika je to za otvaranje pansiona. Noćenje i doručak klasična su formula koju traže turisti ili poslovni ljudi na proputovanju. Olakotna okolnost je što na internetu postoje iznimno popularni servisi na kojima možete cijelom svijetu besplatno oglasiti svoju uslugu. Otegotna okolnost je što su ti servisi stvorili žestoku konkurenciju. No zadovoljni gosti uvijek se vraćaju, zar ne?

.

Mozaik

Vrtovi na balkonu nisu samo razbibriga, tako se mogu uzgojiti pristojne količine hrane

Da biste se okušali u vrtlarstvu, nije vam potrebno mnogo zemlje. Pronašli smo ljude koji sasvim ozbiljne količine hrane uzgajaju na vlastitom balkonu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Mali vrt u kojem se može uzgojiti dovoljno hrane da bi se to moglo osjetiti na kućnom budžetu i dovoljno znanja da se to učini, san su mnogih. Hrvatska je neslavni rekorder po udjelu izdataka za hranu u kućnom budžetu, pa tako svaki mjesec u prosjeku na hranu ode 28 posto onoga što zaradimo. To je, doduše, za pet postotnih poena manje nego prije desetak godina kad smo na hranu trošili 33 posto budžeta, ali je dalje puno. Ne treba ni naglašavati da u Hrvatskoj na hranu potrošimo značajno više od prosjeka Europske unije gdje se na hranu troši, ovisno o državi, između tri i deset posto kućnog budžeta.

Razlog ovakvog stanja u Hrvatskoj su niske plaće i mirovine s jedne, a cijene hrane iste ili čak i više nego u ostalim zemljama Europske unije, s druge strane.


No nije samo to. Sve više smo svjesni važnosti zdrave prehrane pa želimo namirnice za koje smo sigurni da su posve prirodne i netretirane ikakvim štetnim stvarima. Osim toga, u današnjem užurbanom i stresnom životu komadić zemlje na kojem bi se moglo raditi i kasnije uživati u plodovima svojih ruku, za mnoge su način opuštanja i mogli bismo reći oblik meditacije uz rad.

Kako nemaju svi luksuz komada zemlje, niti mogu doći do parcele urbanog vrta – koje svojim građanima omogućuju neki gradovi – mnogi se u želji da se nekako ipak okušaju u vrtlarstvu, okreću balkonima, terasama, pa čak i zelenim površinama oko stambenih zgrada. No je li takvo vrtlarenje samo odmor za živce i zgodan hobi, ili se na balkonu može uzgojiti dovoljno hrane za ukusne obroke koji k tome mogu utjecati na kućni budžet? Kolika je uopće najmanja površina na kojoj je moguće uzgojiti neku primjetnu količinu hrane?

Pronašli smo ljude koji kažu da puno površine, uz malo kreativnosti, volje i pametnu organizaciju, i ne treba. Vrtlari entuzijasti okupljeni oko Facebook grupe “Moj mali vrt” podijelili su s nama svoja iskustva.

Slavica Bartolović: “Mi smo jedne godine posadili mahune u tegle po stepenicama i imali dovoljno za sebe, za zamrzivač i za dijeliti. Peršin i celer također radi lista imam u teglama. Vrt mi je mali, ali i u njemu svašta ima. Neke stvari kupujemo, no čovjeka uvijek veseli ubrati svoje, ma koliko god to bilo.”

Irina-Helga Breskvar: “Imam mali balkon širine 98 cm, ali dugačak skoro devet metara. Sadim okruglu mrkvu, celer i peršin za list, jagode, češnjak, blitvu, balkonski paradajz, bosiljak, timijan… Svašta.”

Martina Mačković: “Imam vrt na lođi i terasi. Uistinu se osjeti na kućnom budžetu. Salatu nisam morala kupiti od studenog 2019. do kraja lipnja ove godine, a jedemo je skoro svaki dan. Sadila sam salatu i sijala rikolu u različitim fazama i šišala je kod branja pa bi ona iznova potjerala. Imala sam i dosta blitve koja nanovo raste kad se pošiša, doduše ne tako brzo kao salata. Sadim i mladi luk, češnjak, hrpu celera, provansalskog kelja, a o isplativosti začinskog bilja da ne govorim: ružmarin, bosiljak, kadulja, majčina duđica, vlasac, peršin, celer, kopar. Imala sam i manje količine mladog krumpira, oko 1,8 kg te rajčice.”

Biserka Rak: “Imam nekih 40 kvadrata vrta i uvijek ima nešto u njemu, ovisno koje je godišnje doba. Vrt je na suncu, dosta zaklonjen od vjetra i jako rano počnem s berbom povrća. Prve rajčice, paprike i tikvice berem već u kasno proljeće, a ako računate koliko je kilogram svega, osjeti se ušteda. Uvijek imam svega pomalo koliko nama treba, a višak ili kuham ili spremam u zamrzivač.”

Julijana Cifrek Brna: “Ja imam vrt od cca 100 m2. Nije puno, ali uz redovito sijanje i održavanje, ima svega pomalo. Povrće kupujem samo kad mi nešto ne uspije, recimo ove godine paprika. Rad u vrtu opušta, smiruje i jedno mi je od najdrazih mjesta.”

Lili Mendeš: “Imam vrt od oko 180 kvadrata. To je baš za ostavljanje briga i problema, uživanje u plodovima i njihovoj ljepoti… Nadmudrujem se sa štetnicima, no zato imam ekološki uzgoj povrća i voća. I dakako da to pomaže kućnom budžetu.”

Za četveročlanu obitelj – 50 kvadrata

Koja površina je dovoljna da bi se uspjelo uzgojiti dovoljno povrća, voća ili začinskog bilja da bismo to doista primijetili i na novčaniku, pitali smo Andreju Čoh, urbanu vrtlaricu koja je svoja iskustva u vrtlarenju na skučenim prostorima dijelila i u TV emisiji “Gradionica vrtova” koja se emitirala na HVT-u.

“Da biste uspjeli uzgojiti dovoljno hrane za sebe, a govorimo o četveročlanoj obitelji, onda vam je potrebno oko 50 kvadratnih metara prostora. Naravno, nećete tako moći uzgojiti svu hranu koja vam je potrebna, ali pametnom sadnjom, te godine neke namirnice nećete morati kupovati”, kaže nam Andreja.

“Pametna sadnja znači da će biti iskorišten doslovno svaki centimetar od tih pedesetak kvadrata, pa ako zasadite mahune ili tikvice i pažljivo brinete o njima, to povrće nećete morati kupovati jer ih se može uzgojiti doista puno tako da ćete možda nešto i podijeliti.”

S čim početi?

“Uvijek je najbolje početi sa začinima jer vam za njih doista ne treba puno prostora i možete ih uzgajati u tegli na prozoru. Znači, ružmarin, lovor, timijan… To su sve trajnice što znači da će rasti čitavu godinu”, kaže Čoh pa dodaje: “Ako se odlučite za bosiljak, u jednoj ga se tegli može uzgojiti doista puno. Ja ga nakon branja usitnjavam i stavljam u maslinovo ulje koje potom zaledim u kutijama za led, pa kad mi je potrebno, dodam u neko jelo bosiljak. I što je najvažnije, uvijek znam da je posve prirodno i neprskano.”

“Osim začina, ono što bih svakako preporučila za početak su razne salate koje se mogu uzgajti u teglama na balkonu. Imate li dovoljno prostora, u balkonskom vrtu veličine jedne palete, možete uzgojiti dovoljno salate da je uvijek imate dovoljno. Ako te gredice natkrijete plastikom, produžit ćete im sezonu pa ćete i salate imati dulje. Osim zelene salate, tako možete uzgajati i matovilac, špinat i slično.”

A kad nakon začinskih biljaka steknete “zeleni palac”, možete se okušati u nečem zahtjevnijem. “Imam prijateljicu koja na balkonu ima maslinu koja svake godine daje ploda otprilike jednu za šaku. Naravno, da to nije neka količina, ali samo da vidite da se na balkonima mogu uzgajati i zahtjevnije stvari. Mogu se u teglama imati male voćke, citrusi na primjer, mandarine ili limuni. Oni preko zime mogu biti u stanovima, na zatvorenom, gdje cvjetaju čitave godine i prostoriji daju prekrasan svjež miris. Za tako uzgojen limun ste posve sigurni da nije ničime tretiran pa možete iskoristiti sve: i sam limun i njegovu koricu. Naime, neprskane limune je ponekad teško naći”, kaže nam Andreja.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP