Prati nas

Vijesti

Novo lice mirovinske politike

Tko je Josip Aladrović (34), novi ministar mirovinskog sustava?

Dolazi iz politički moćne obitelji s obzirom da mu je otac Marijan Aladrović, nekadašnji požeško-slavonski župan koji sada predsjedava Gradskim vijećem Pleternice, a ujedno je i upravitelj tamošnje filijale Hrvatskih šuma.

Objavljeno

|

Josip Aladrović (screenshot: Nova TV)

Član HDZ-a i diplomirani ekonomist Josip Aladrović novo je lice u fotelji ministra rada i mirovinskog sustava. Prije dvije godine postao je poznatiji javnosti nakon što je preuzeo čelno mjesto Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Prije toga je bio pomoćnik direktora podružnice Croatia osiguranja.

Novi ministar rođen je 1985. godine, osnovnu školu završio je u Pleternici, gimnaziju u Požegi, a studij je nastavio u Zagrebu. Dolazi iz politički moćne obitelji s obzirom da mu je otac Marijan Aladrović, nekadašnji požeško-slavonski župan koji sada predsjedava Gradskim vijećem Pleternice, a ujedno je i upravitelj tamošnje filijale Hrvatskih šuma.


Iz podataka koje je predao Povjerenstvu za utvrđivanje sukoba interesa vidljivo je da je novi ministar oženjen te da ima djecu. U HZMO-u je imao plaću 14.300 kuna neto. Supruga mu zarađuje 87.000 kuna neto godišnje u Ustanovi za upravljanje sportskim objektima. Aladrović ima stambeni kredit u Erste banci koji, prema podacima iz travnja, otplaćuje 5.668 kuna mjesečno uz iznos duga od 553.536 kuna.

Vlasnik je stana u zagrebačkom Trnju površine 50 kvadrata koji je procijenio na 675.000 kuna i vjerojatno je opterećen navedenim kreditom. Prijavio je i da mu supruga posjeduje automobil Smart fortwo iz 2015. godine.

Vlasnik je i Obiteljsko poljoprivrednog gospodarstva Aladrović koje se, prema objavama na Facebooku, primarno bavi proizvodnjom jabuka na površini od 10 hektara. Josip Aladrović u jednom fondu ima udio od 4.500 kuna. Uštedio je 10.000 eura na svojem te 1.200 eura na djetetovu računu.

.

Vijesti

Nakon ukidanja dostave mirovina poštom, stare i nemoćne sada tjeraju iz banaka

Pohlepnim bankarima je na račun siromašnih i poniženih umirovljenika važno smanjiti broj zaposlenih i pojeftiniti rad. Ako je ‘socijalna’ država ukinula poštare, što ne bi banke ukinule šaltere!

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Ni nakon više godina podnošenja inicijative Sindikata umirovljenika Hrvatske nizu HDZ-ovih ministara rada i mirovinskog sustava, i to uz potporu Pučke pravobraniteljice, umirovljenici umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga. To pravo ukinuo je Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, piše predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović za Glas umirovljenika.

Briga bivšeg ministra za invalidne i slabo pokretne osobe, za one koji žive u zabitima, na planinama ili na otocima, u novogradnjama ili na periferijama, gdje nema banaka niti bankomata. Zovu nas u panici iz Sv. Klare, udaljene četvrti sa zapadne periferije Zagreba, i kažu kako su im zatvorili poštu, gdje su do sada podizali mirovine. Može li im država vratiti poštara da im zvoni na vrata?


Točno, bivši ministar Mrsić, uz glasno protivljenje umirovljeničkih udruga, naprosto je napravio dogovor s bankama kako se mirovine trebaju isplaćivati isključivo na bankovne račune, a ako nema banke u blizini, ili umirovljenik ne može doći do banke, preostaje mu svoju privatnu karticu i osobni PIN povjeriti prvom pokretnom susjedu ili rođaku.

Briga njega što se time stvorio čvrsti temelj za tipične zloporabe i prijevare umirovljenika, a čini se da glava ne boli niti ekipu sadašnjeg ministra Josipa Aladrovića, jer ga nije niti bilo na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, kad je SUH ponovno aktivirao to pitanje. Njegov prethodnik Pavić se nije niti bavio takvim sitnicama pa ih nije uključio u svoju “sveobuhvatnu mirovinsku reformu”. On je samo hladnokrvno ustvrdio kako pošta i dalje dostavlja mirovine.

Točno, ako se plati! A za to je potrebno otvoriti račun kod Hrvatske poštanske banke, plaćati 10 kuna mjesečno, plus kod svake isplate jedan posto vrijednosti mirovine. Super recept za one najbjednije! Dakle, svi umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. moraju otići (biti odneseni?) do najbliže banke i tamo otvoriti svoj tekući račun, a onda i redovito dolaziti jednom mjesečno podići svoju mirovinu.

Zašto jednom mjesečno, iako je opasno držati novac u kući ili stanu? Iz dva razloga: prvi, jer je teško naći dobrohotnog rođaka ili susjeda koji će vas iznijeti s desetog kata ili prevesti do prve pošte ili banke više puta mjesečno, a drugo, zato što su bahatim bankarima dosadili redovi i gužve početkom mjeseca u bankama, pa su odlučili da niti ne žele gledati njihova ostarjela izborana lica bez naknade.

Da, dobro ste čuli, uvedene su naknade za podizanje gotovine za sada u nekoliko banaka, npr. četiri kune po transakciji u OTP-u i 1,95 kn u Zabi. Koliko je to pohlepno i opasno upravo po umirovljenike, javnim priopćenjem je banke upozorio guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, tvrdeći kako se naplatom takvih naknada na svaku isplatu gotovine u banci ugrožavaju starije osobe.

Danas se čak 89 posto svih gotovinskih transakcija odvija preko bankomata ili internet bankarstva, što znači da samo 11 posto transakcija ide preko šaltera. No, pohlepnim bankarima je na račun siromašnih i poniženih umirovljenika važno smanjiti broj zaposlenih i pojeftiniti rad. Ako je “socijalna” država ukinula poštare, što ne bi banke ukinule šaltere! Koga briga za stare!  (Jasna A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP