Prati nas

Vijesti

Jednostavno ne može

Nuđeni su joj unosni poslovi, no Kolinda kaže da ‘ne može napustiti hrvatski narod’

‘To što sam ja vjerna HDZ-u, ne znači da nisam vjerna cijelom spektru ljudi koji vole Hrvatsku.’

Objavljeno

|

Kolinda Grabar-Kitarović

Nakon što je ležerno tijekom obilježavanja Dana pobjede objavila da će biti predsjednica i idućih pet godina, Kolinda Grabar-Kitarović potvrdila je da će se kandidirati u razgovoru za radikalno desni Hrvatski tjednik.

Naime, u prvoj predsjedničkoj kampanji obraćala se tvrđem desnom biračkom tijelu putem televizijske emisije Bujica, no kako su joj sada ta vrata zatvorena – odlučila se za tiskovinu koja ju je prije godinu dana s naslovnice nazivala bestidinicom. “Naravno, idem u kandidaturu za novi predsjednički mandat, objavit ću je uskoro. Ali želim prije toga raditi kao predsjednica što veći dio mandatnog vremena”, rekla je predjednica.


“Kako bi to sada izgledalo da ja okrenem leđa Hrvatskoj i prihvatim neki od poslova koji mi se nude, koji su mnogo više plaćeni diljem Europe i svijeta, a ja da napustim svoj hrvatski narod i svoju vlastitu djecu, koja vide budućnost ovdje”, objasnila je u tjedniku i dodala se oslanja prije svega na hrvatski narod, ali da neće leđa okrenuti stranci iz koje je izrasla ma koliko god se u nekim aspektima ne slagala s njezinim politikama, bilo to u vrijeme Ive Sanadera ili bilo koga drugoga.

“To što sam ja vjerna HDZ-u, ne znači da nisam vjerna cijelom spektru ljudi koji vole Hrvatsku”, rekla je Grabar Kitarović za novi broj tog lista koji se smatra da je desne političke orijentacije.

Prošlogodišnja naslovnica tjednika kojemu je predsjednica dala intervju

Na pitanje Hrvatskog tjednika “nije li sramotno što praktički skrivećki ide na Bleiburg dan prije naroda”, predsjednica je rekla da ima isti odnos prema svim totalitarinim režimima. “Apsolutno ih osuđujem – i nacizam i fašizam, i komunizam i njihove totalitarističke derivate u Hrvatskoj, kao i četništvo”, kazala je.

Govoreći o pozdravu Za dom spremni, novinar Hrvatskog tjednika je upitao nije li shizofrena i nenormalna situacija da je pozdrav pod kojim je branjen Vukovar kompromitiran, a zvijezda petokraka nije. Grabar Kitarović je odgovorila da nijedan pozdrav pod kojim je branjen Vukovar ne može biti kompromitiran. “Nije pitanje riječi, pitanje je namjere. Za branitelje HOS-a to nije upitno, ali ako se tim pozdravom obnavljaju simpatize za NDH onda mi taj pozdrav nije prihvatljiv”, rekla je.

.

Vijesti

Ni 67 nije dovoljno. Hoće li mladi radnici u mirovinu sa 70 godina?

Zbog nervoze i nesigurnosti na radnom mjestu je sve više radno nesposobnih koje čeka žalostan put: tek kratko primaju iznos bolovanja, ali brzo spadaju na prihod socijalne pomoći u očekivanju formalnog doba kad konačno mogu dobiti i mirovinu.

Objavljeno

|

Autor

Zbog dobi za odlazak u mirovinu su se već gubili izbori i pobjeđivale stranke koje su obećavale povratak “na staro”. Ali ni povećanje na 67 godina nije dovoljno, kažu njemački stručnjaci, nego na 69 godina i 4 mjeseca.

Kako piše Deutsche Welle, u posljednjem mjesečnom izvješću njemačke središnje banke Bundesbanke objavljena je računica koja se neće svidjeti zaposlenima: još od 2012. je u Njemačkoj povišena dob za odlazak u mirovinu i postupno će se onda do 2031. povećati na navršenih 67 godina života za odlazak u starosnu mirovinu. No ekonomisti su izračunali: ni to neće biti dovoljno da bi blagajna mirovinskog fonda izdržala zajamčenu mirovinu od najmanje 48% prosječnog dohotka.


Golemu rupu je naravno izazvala kamatna politika Europske središnje banke: kada praktično nema kamata na polog, mirovine se plaćaju tek od onoga što se ubere od zaposlenih – a i za taj doprinos je njemačka vlada obećala da se neće podizati na više od 20%, barem do godine 2025. Inače je prihod bio i od kamata i drugih oblika sigurnih uloga, na primjer u državne obveznice koje trenutno imaju čak negativnu kamatu. No “rupa” koja se već stvorila dok je diskontna stopa ESB-a praktično 0% više se neće moći popuniti.

Onda treba pogledati i koji će to naraštaj krenuti u mirovinu već sredinom sljedećeg desetljeća: čitava baby boom generacija brojnih mališana koji su rođeni koncem pedesetih i početkom šezdesetih prošlog stoljeća kad je izgledalo kako će biti samo bolje. Kad ubrzo taj brojčano velik naraštaj krene u mirovinu, dakle kad neće samo prestati uplaćivati u mirovinsku blagajnu nego će i početi isplata, to će već biti ozbiljan problem.

“Poklon” za punoljetnost današnjem naraštaju

Bundesbank rješenje vidi samo da se dob za odlazak u mirovinu još više povisi: najkasnije naraštaj koji je upravo postao punoljetan, dakle one rođene 2001. godine, bi trebalo pustiti u mirovinu ne prije 2070. – dakle kad oni budu imali 69 godina i 4 mjeseca.

Ekonomisti upozoravaju kako će samo tako biti “više zaposlenih koji će jačati i ukupnu gospodarsku moć i time biti i mjerna osnova za poreze i socijalna davanja”, piše u izvješću za listopad njemačke središnje banke. Upozoravaju kako je to i preporuka međunarodnih institucija poput MMF-a, OESS-a, ali i Europske unije koja savjetuje “daljnje povećavanje dobne granice za odlazak u mirovinu kako se produžuje i životni vijek”.

Ekonomski i obzirom na okolnosti, to naravno da ima smisla. Ali glavni argument za takvu odluku o “produženju životne dobi” polako prestaje biti istinit. Da, medicina napreduje, ali postaje i sve skuplja tako da nije baš sigurno kako će svi dobiti vrhunski medicinski tretman. Povrh toga dolazi i sve veći stres i neizvjesnosti u našoj radnoj okolini tako da je na primjer u Sjedinjenim Američkim Državama očekivana životna dob – polako počela padati!

Politička bomba

Na reakcije ovog prijedloga Bundesbanke nije trebalo dugo čekati: već i ovo povišenje životne dobi za odlazak u mirovinu u Europskoj uniji je izazvalo mnoštvo prosvjeda, a osobito u državama poput Italije, ali i Španjolske ili Francuske je vlade koje su uvele taj propis onda to skupo koštalo na sljedećim izborima.

Utoliko su se već oglasile i neke njemačke političke stranke: Zeleni poručuju kako “trebamo strategiju za zdraviji i duži radni vijek, a ne mirovinu sa 69 godina za sve”. Ljevica pak poručuje kako treba povisiti doprinos za mirovinsko, ali ne kao dodatni teret zaposlenima, nego za poslodavce (u Njemačkoj uplaćuju obje strane). Krovna organizacija njemačkih sindikata DGB upozorava kako je i čitavo to povišenje dobne granice za mirovinu već i sad na rubu prijevare.

Zbog nervoze i nesigurnosti na radnom mjestu je sve više radno nesposobnih koje čeka žalostan put: tek kratko primaju iznos bolovanja, ali brzo spadaju na prihod socijalne pomoći u očekivanju formalnog doba kad konačno mogu dobiti i mirovinu. A ovako bi ta mirovina trebala stizati još kasnije.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP