Prati nas

Vijesti

Kvalitetne politike, a ne poskupljenja!

Protiv poskupljenja sokova, cigareta i alkohola do sada je prikupljeno 15.000 potpisa

Prihod od poreza na šećer nije namjenski i ne ide direktno u zdravstveni sustav, već služi za krpanje nabujalog državnog proračuna koji i dalje raste brže od rasta gospodarstva.

Objavljeno

|

Andrej Plenković (screenshot: Andrej Plenković, MEP/Youtube)

Udruga poreznih obveznika Lipa objavila je da je u prvih dana internetska peticija protiv uvođenja poreza na šećer u bezalkoholnim pićima i podizanja trošarina na cigarete i alkohol prikupila 15.000 potpisa.

Podsjetimo, krajem srpnja premijer Andrej Plenković (HDZ) je izjavio: “Doći će do promjene oporezivanja bezalkoholnih pića po udjelu dodanog šećera.” Objasnio je da se radi o mjeri za borbu protiv pretilosti koja je posebno proširena među mladima. “Revidirat ćemo i trošarine na duhanske proizvode i alkoholna pića”, dodao je premijer. Udruga Lipa premijera poziva da umjesto uvođenja novih poreza počne rezati proračunske rashode.


Pet je razloga zašto smo protiv novog poreza na šećer u bezalkoholnim pićima i dodatnog podizanja trošarina na duhanske i alkoholne proizvode, piše Lipa pa navodi:

1. Porezno preopterećenje

Republika Hrvatska je porezno preopterećena i nema prostora za uvođenje novih i podizanje postojećih poreza.

2. Nema dokaza da uvođenje poreza na slatko smanjuje pretilost.

Razvijene zemlje poput Danske i Novog Zelanda odustale su od primjene takvog poreza.

3. Udar na siromašne

Novi porezni udar najviše će pogoditi siromašniji sloj populacije koji se hrani manje kvalitetnom, jeftinijom hranom.

4. Vlada nesposobnost prebacuje na građane

Uvođenje poreza na šećer rezultat je nemoći (ili neznanja) Vlade da se uhvati u koštac sa stvarnim i ozbiljnim problemima u sustavu zdravstva pa teret vlastite neefikasnosti i neprovođenja reformi prebacuje na porezne obveznike.

5. Kamo bi išao taj novac?

Prihod od poreza na šećer nije namjenski i ne ide direktno u zdravstveni sustav, već služi za krpanje nabujalog državnog proračuna koji i dalje raste brže od rasta gospodarstva.

Peticija se može potpisati na stranicama Udruge Lipa.

.

Vijesti

Rast plaća u javnom sektoru za posljedicu ima i rast mirovina

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski prosvjed 2018.

Povećanje plaća u javnom sektoru znatno će utjecati i na indeksaciju mirovina, koje bi iduće godine mogle porasti oko 4 posto, odnosno 100 kuna, a od 2021., kada se realizira dogovoreno 12-postotno povećanje plaća u većem dijelu javnog sektora, još i više, javlja Večernji list.

Prosječna radnička mirovina iznosi oko 2.500 kuna (bez uključivanja mirovina koje proizlaze iz međunarodnih ugovora oko 2.800 kuna), pa bi po tome prosječne mirovine do kraja iduće godine mogle narasti na 2.600 kuna. Djelatne vojne osobe sad u prosjeku imaju oko 3.900 kuna mirovine, branitelji oko 6.000, a pripadnici HVO-a oko 3.200. Poznato je da se mirovine usklađuju dva puta godišnje prema cijenama i plaćama u prethodnom polugodištu.


Kako analizira Večernji, prvo iduće travanjsko usklađenje mirovina moglo bi biti skromnije, no već od rujna, a pogotovo u travnju 2021. postoci povećanja mirovina bit će znatno veći jer će u međuvremenu plaće u zdravstvu porasti oko 13 posto, a u prosvjeti nešto više od 12 posto.

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Umirovljeničke su udruge pojačale pritisak na Vladu da promijeni cenzus po kojemu se stječe pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, no zasad nema potvrde s Vladine strane da bi u tome mogli i uspjeti do idućeg usklađenja. Prema podacima s kraja prošle godine, besplatno dopunsko osiguranje ima 120 tisuća umirovljenika, odnosno svaki deseti umirovljenik, ali Sindikat umirovljenika Hrvatske tvrdi da se sa svakim usklađivanjem njihov broj smanjuje jer i oni s najnižim mirovinama preskaču niske dohodovne limite. U pet godina, bez dopunskog osiguranja ostalo je oko 85 tisuća umirovljenika, a limiti su propisani davne 2004. godine. U Vladi, međutim, još ne znaju što s limitima, a moguće ih je promijeniti ili Vladinom uredbom ili promjenom zakona o zdravstvenom osiguranju, koja je uvrštena u plan Ministarstva zdravstva za drugo tromjesečje 2020. godine

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP