Prati nas

Vijesti

Usklađivanje

Rujansko usklađivanje – stiže još jedna povišica mirovina. ‘Malo i nedovoljno’, kaže SUH

Državni zavod za statistiku navodi da su u prvom dijelu ove godine prosječne mjesečne bruto plaće porasle 3,4 posto, dok je inflacija u tom razdoblju bila niska – svega 0,2 posto

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Uz najavljeno povećanje plaća zaposlenima u javnom sektoru za dva posto, država će u rujnu morati pronaći dodatna sredstava i za povećanje mirovina za 1,8 posto.

Od rujna će se provesti drugo redovno usklađivanje mirovina prema kretanju plaća i cijena, za što će do kraja godine ministar financija Zdravko Marić morati osigurati dodatnih 320 milijuna. Ovogodišnji proračun za mirovine, izračunao je Večernji list, mogao bi premašiti 41 milijardu kuna.


Sindikat umirovljenika Hrvatske na svojoj Facebook stranici pak navodi da će mirovine biti usklađene za 2,44 posto te da to za prosječnu mirovinu znači rast od 60 kuna. S obzirom da će stići razlika i za prethodna dva mjeseca, mirovine će se jednokratno podebljati za 180 kuna.

“Ako se računa da su svi koji primaju tzv. najnižu mirovinu već dobili povećanje od 3,13 posto, najpotrebitijima to znači ukupni porast od 5,57 posto. Malo i nedovoljno! Čeka se kada će se popraviti formula usklađivanja, o čemu uskoro kreću pregovori s novim ministrom rada i mirovinskog sustava”, poručuju iz SUH-a.

“Indeksacija mirovina, jedna je napravljena, druga ide u rujnu, će biti malo iznad originalnih predviđanja – to na toj velikoj masi za ovu godinu znači 900 milijuna kuna više od planiranog. Mi ćemo novac naći, to je jedna od prioritetnih stvari”, izjavio je ministar financija Zdravko Marić za N1 još u srpnju.

Državni zavod za statistiku navodi da su u prvom dijelu ove godine prosječne mjesečne bruto plaće porasle 3,4 posto, dok je inflacija u tom razdoblju bila niska – svega 0,2 posto. Zbroj jednog i drugog, umanjen za pola, prema poznatoj švicarskoj formuli daje podatak od 1,8 posto, za koliko će od rujna porasti mirovine, piše Večernji.

.

Vijesti

Njemačka uvodi osnovnu mirovinu, u staž se ubrajaju odgoj djece, njegovanje starih i bolesnih

Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura.

Objavljeno

|

Autor

Nakon višemjesečnih prijepora vladajuća koalicija u Njemačkoj je postigla sporazum o osnovnoj mirovini. Dogovor predviđa isplatu dodatka na nisku mirovinu. Provjeravat će se samo umirovljenički prihodi, ali ne imovina, javlja Deutsche Welle.

“Rasjekli smo veliki čvor”, izjavila je predsjednica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer u Berlinu. Ona je postizanje dogovora objavila skupa s obnašateljicom dužnosti predsjednice SPD-a Malu Dreyer i šefom CSU-a Markusom Söderom.


Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura. Procjenjuje se da će dodatak na mirovinu dobivati između milijun i dvjesto tisuća i milijun i petsto tisuća umirovljenika te da će to državni proračun stajati između milijardu i milijardu i pol eura. Dodatak na mirovinu bi trebao biti isplaćivan od 2021. godine.

I dosad je u Njemačkoj postojao novčani dodatak za one s malim mirovinama. Ali, to je bila socijalna pomoć i isplaćivala ga je socijalna služba. Prema navodima Saveznog statističkog ureda prošle godine je takav dodatak dobivalo 1,1 milijun ljudi. Prosječna visina dodatka bila je 796 eura.

A što je osnovna mirovina?

Da ljudi nakon teškog rada cijelog života i redovitih uplata u mirovinski fond ne bi na kraju postajali socijalni slučajevi, vladajuća koalicija je dogovorila uvođenje osnovne mirovine. Tko je godinama radio, odgajao djecu ili njegovao stare ili bolesne u svojoj obitelji, dobivat će mirovinu koja će biti znatno viša nego što je egzistencijalni minimum, koji je dosad osiguravala socijalna služba.

Uvjet je, dakle, da čovjek ima najmanje 35 godina mirovinskog staža u što se ubrajaju uplate u mirovinsko osiguranje za vrijeme rada, odgoj djece ili njegovanje starih ili bolesnih osoba u vlastitoj obitelji, objašnjava Deutsche Welle.

Procjene potencijalnih korisnika se kreću od 320.000 (Institut za empirijska socijalna i gospodarska istraživanja) do gotovo tri milijuna (Studija Zaklade Bertelsmann i Instituta njemačkoga gospodarstva).

Provjera potreba

U Koalicijskom ugovoru CDU-a, CSU-a i SPD-a bilo je prvotno predviđeno da se potreba isplate mirovinskog dodatka provjerava na isti način kao što se dosad provjeravala potreba za isplatu socijalne pomoći. Ali, SPD se tomu kasnije protivio pa se odustalo od provjere imovine umirovljenika i njihovih partnera.

Provjeravat će se, dakle, samo primanja umirovljenika. To znači uz mirovine (iz svih stupova) i prihodi od najma nekretnina, rendite od dionica i slično. Ali, imovina je isključena od provjere. To znači da je teoretski moguće da netko živi u vili (vlastitoj ili s partnerom u njegovoj) i da zbog male vlastite mirovine dobiva mirovinski dodatak od države.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP