Prati nas

Vijesti

'Nije kapitulacija'

Aladrović: Izmjene zakona već u ponedjeljak idu u hitnu saborsku proceduru

‘Mi ćemo setom od 6 zakona iz područja radnog zakonodavstva, omogućiti produljenje rada na način da to bude na dobrovoljnoj razini tako da oni koji žele mogu raditi duže”, kaže ministar Aladrović.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Josip Aladrović (screenshot: HTV)

Premijer Andrej Plenković je jučer izjavio da je Vlada u cijelosti prihvatila zahtjeve sindikata okupljenih oko Inicijative ’67 je previše’ i odlučila krenuti u izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju.

Na pitanje hoće li se sada, nakon premijerove izjave, odustati od referenduma, sindikalist Krešimir Sever za HRT je rekao kako su potpisi predani u Sabor i da Inicijativa više ne može povući potpise.


“Čekamo reakciju Sabora i u slučaju da se odluči donijeti izmjena Zakona u potpunosti u skladu s onim što smo tražili u referendumskom pitanju, očekujemo da će se pitati Ustavni sud oko toga”, rekao je Sever.

Krešimir Sever (foto: Sandro Bura)

Ministar mirovinskog sustava Josip Aldarović naglasio je da nije riječ o kapitulaciji, već da je Vlada akceptirala 711 tisuća potpisa svojih građana: “Mirovinska reforma se počela primjenjivati od 01.01.2019. godine i velika većina odredbi iz mirovinske reforme je pokazala već sada pozitivne učinke. Ono što je bilo predmet spora je ovo referendumsko pitanje, na temelju kojeg su sindikati skupili potpise”, rekao je ministar i dodao kako je ovo odgovorna Vlada koja je prihvatila volju 711 tisuća građana.

Objasnio je i da će paralelno s ovim zahtjevima, Vlada mijenjati i radno zakonodavstvo: “Produženje rada je bila jedna od temeljnih misli vodilja tijekom mirovinske reforme. Dulji ostanak u sustavu rada čini mirovinski sustav održivim i adekvatne mirovine. Mi ćemo setom od 6 zakona iz područja radnog zakonodavstva, omogućiti produljenje rada na način da to bude na dobrovoljnoj razini tako da oni koji žele mogu raditi duže.”

Ministar je, gostujući na Hrvatskom radiju, rekao kako će se ovi zakoni u ponedjeljak pustiti u hitnu proceduru u Saboru, na što obvezuje i odluka Odbora za Ustav, ali i time žele vratiti povjerenje građana. Sever je naglasio kako su sindikati spremni, ako Vlada bude odugovlačila sa izmjenama Zakona, djelovati u predizbornom razdoblju za predsjedničke izbore, a isto tako i parlamentarne.

, rekao kako će se ovi zakoni u ponedjeljak pustiti u hitnu proceduru u Saboru, na što obvezuje i odluka Odbora za Ustav, ali i time žele vratiti povjerenje građana. Sever je naglasio kako su sindikati spremni, ako Vlada bude odugovlačila sa izmjenama Zakona, djelovati u predizbornom razdoblju za predsjedničke izbore, a isto tako i parlamentarne.

.

Vijesti

Bozanić : ‘Roditelji upišite djecu na školski vjeronauk, bez toga nema cjelovitog odgoja’

Vjeronauk je integralni i živi dio školskog kurikuluma, a njegova prisutnost u školi znak je ‘pozitivne laičnosti’ društva. Njegovo mjesto je od neprocjenjive vrijednosti u odgoju i formaciji djece i mladih, kaže nadbiskup.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je pismo roditeljima školaraca u prigodi završetka školske godine koje prenosimo u cijelosti.

Obraćam vam se u prigodi završetka školske godine koja će svima, a napose učenicima, biti duboko urezana u pamćenje. Ne samo zbog toga što su bili primorani napustiti svoje škole i uključiti se u online učenje, nego i zbog izvanrednih životnih iskustava koja su proživjeli uslijed pandemije virusa COVID-19 i razornog potresa koji je pogodio središte Zagreba i njegovu okolicu. Spomenuti događaji još uvijek, s manjim ili većim intenzitetom, obilježavaju naše živote, živote naših obitelji i cijele društvene zajednice. Pandemija je globalni problem s kojim se suočio cijeli svijet, kako s bolešću tako i s ekonomskim posljedicama, čije razmjere još uvijek nije moguće sagledati.


Virus COVID-19 i potres pokrenuli su u svakome od nas brojna pitanja s kojima se do sada možda nismo ozbiljnije bavili. To posebno vrijedi za djecu i učenike. Mnogima od njih bio je veći izazov izolacija i ograničenje kretanja nego učenje na daljinu, koje su zbog svoje otvorenosti za novo vrlo brzo svladali i time pokazali tehničku i informatičku osposobljenost.

Tehnička znanja i definicije ne daju sve odgovore

No nisu to jedina pitanja s kojima su se u vrijeme pandemije i potresa suočili. Brojna su druga pitanja na koja nije moguće pronaći odgovore u tehničkim znanjima ili definicijama – poput pitanja čovjekove ograničenosti, krhkosti, nemoći, straha, patnje, smrti… Djeca i učenici izbliza su se suočili sa strahom od bolesti, od samoće, od izoliranosti, od potresa, s nemogućnošću kretanja i međusobnog druženja. Mnogi su proživjeli iskustvo razaranja i gubitka vlastitog doma.

Međutim, spomenuti događaji postali su i novi izazovi te su iznjedrili puno dobra. Pred našim su se očima nizali lanci dobrote, velikodušnosti, brižljivosti, požrtvovnosti i darežljivosti brojnih zdravstvenih djelatnika, volontera, karitativnih institucija, ljudi svih životnih dobi koji su posvjedočili što je stvarna snaga u nepredvidivim životnim događajima, kao i u prirodnim katastrofama. Dobrota i osjetljivost za druge, napose za one u potrebi, siguran je odgovor na bilo koju ljudsku nedaću. Djeca i učenici mogli su vidjeti što je zapravo najvažnije u životu pojedinca, obitelji, zajednice i društva te učiti iz dane situacije kako biti dobar, brižljiv, osjetljiv, solidaran, požrtvovan, velikodušan i hrabar. To su vrline s kojima se nitko ne rađa, nego ih svatko od najranije dobi usvaja kroz životni odgoj i obrazovanje.

Dublji životni smisao

Stoga je važno da u vrijeme obrazovanja djeci i učenicima  ponudimo znanja i sadržaje koji će ih osnažiti i pripremiti za suočavanje sa spomenutim situacijama i drugim nepredvidivim životnim iskustvima. Moramo im ponuditi sadržaje koji će ih usmjeravati te im otkrivati dublji životni smisao. Tu posebno mislim na predmet školskog vjeronauka.

Vjeronauk je integralni i živi dio školskog kurikuluma, a njegova prisutnost u školi znak je “pozitivne laičnosti” društva. Njegovo mjesto je od neprocjenjive vrijednosti u odgoju i formaciji djece i mladih. Bez religiozne dimenzije nema cjelovitog odgoja. Katolički vjeronauk potiče na razmišljanje o najdubljem smislu ljudske egzistencije, onkraj pojedinih znanja, te pomaže pronaći jedinstven smisao, stavljajući u središte ljudsku osobu i njezino dostojanstvo. U Isusu Kristu nudi ključ za razumijevanje sebe, svijeta, života, životnih događaja i vlastitih životnih iskustava.

Omogućiti djeci cjelovit odgoj

Poštovani katolički roditelji, obraćam se posebno vama koji ove godine upisujete svoje dijete u prvi razred osnovne ili srednje škole. Želio bih vas potaknuti da ne propustite za svoje dijete izabrati važnu odgojnu priliku koja se nudi u katoličkom vjeronauku, a koja će vašoj djeci dati dublji i širi pogled na životno obzorje, upoznati ih s temeljima kršćanske vjere i kulture koja duboko obilježava hrvatsku društvenu zbilju; približiti im vrijednost i ljepotu kršćanskih blagdana, tradicije i običaja.

Papa Franjo podsjeća roditelje na njihovo temeljno poslanje: “Stvarati povoljne uvjete za usklađen i pun rast djece, tako da mogu živjeti dobar život, dostojan Boga i konstruktivan za svijet” (Nagovor prigodom Anđeoskog pozdravljenja na blagdan Svete obitelji,  31. prosinca 2017. godine).

Na tom tragu pozivam vas da kod upisa u prvi razred izborom vjeronauka svojoj djeci omogućite cjelovit odgoj, koji uz druga važna i potrebna znanja integrira temeljne kršćanske vrjednote, da bi se djecu i mlade osposobilo za životne sinteze te odgojilo za zrele, odgovorne i cjelovite osobe.

Prošle smo nedjelje proslavili svetkovinu Duhova moleći darove Duha Svetoga. Nikada ne prestanimo zazivati Božju pomoć. U zajedništvu Duha Svetoga, Duha radosti i mira,  želim vas ohrabriti: ne bojte se! Naša je snaga i sigurnost u Božjim rukama. Na sve vas, a posebno na sve učenike i nastavnike, zazivam Božji blagoslov i zagovor Presvete Bogorodice Marije.

Pozdravlja vas vaš nadbiskup.

Josip kardinal Bozanić, v.r.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP