Prati nas

Vijesti

Kraj diskriminacije?

Povijesni preokret: Nove ženske mirovine veće su od muških

U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje navode da su dosad evidentirali 6.842 korisnice mirovine kojima je dodan staž ovisno o broju rođene ili posvojene djece.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: RUN 4 FFWPU/Pexels

Žene koje su ove godine otišle u starosnu mirovinu prvi su put u povijesti dobile više mirovine od muškaraca, javlja Večernji list. Iako je riječ o razlici od svega 24 kune, ona predstavlja važan iskorak u mirovinskom sustavu.

Naime, do sada su muške mirovine uvijek bile više od ženskih. Primjerice, prosječna starosna mirovina muškaraca umirovljenih 2013. godine bila je 18 posto viša od prosječne mirovine žena, dok je prosječna prijevremena muška mirovina bila viša 25 posto.


Do 2017. godine ta se razlika smanjila na oko šest posto kod punih starosnih mirovina i 18 posto kod prijevremenih, da bi se u 2019. godini dogodio preokret i kod starosnih mirovina. Prijevremene muške mirovine i dalje su 12 posto više od takvih prosječnih mirovina žena.

Prosječna starosna mirovina muškaraca koji su prvi put ostvarili pravo na mirovinu u prvih sedam mjeseci ove godine iznosi 3020 kuna, a mirovina žena 3044 kune. U podatke nisu uključeni korisnici iz međunarodnih ugovora.

Što se točno dogodilo?

Mirovine žena zadnjih godina rastu zahvaljujući produljenju radnog vijeka i izjednačavanju dobi za odlazak u mirovinu s muškarcima, no od ove godine vjetar u leđa dala im je i odluka Plenkovićeve Vlade da se ženama za svako rođeno dijete dodaje pola godine mirovinskog staža, ističe Večernji list.

U prvih sedam mjeseci ove godine pravo na mirovinu prvi put je steklo 30 tisuća radnika, među kojima je bila 14.801 žena. Nešto manje od šest tisuća žena otišlo je u punu starosnu mirovinu, oko tri tisuće ih je u prijevremeno starosnoj mirovini, a ostalo su korisnice obiteljske mirovine.

U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje navode da su dosad evidentirali 6.842 korisnice mirovine kojima je dodan staž ovisno o broju rođene ili posvojene djece.

Za svako rođeno ili posvojeno dijete dobiva se šest mjeseci staža koji povećaju iznos mirovine oko dva posto. Za dvoje djece mirovina se povećava oko četiri posto, za troje oko šest posto, donosi Večernji list.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP