Prati nas

Vijesti

Kamo vodi treći put?

Četiri umirovljeničke stranke sklopile savez, kažu da će biti treća politička snaga

Pozivaju umirovljenike da ih podrže da bi bili odlučujući ili bar važni faktor u Saboru za poboljšanje standarda umirovljenika.

Objavljeno

|

Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika

Hrvatska stranka umirovljenika (HSU), Blok umirovljenici zajedno (BUZ), Umirovljenici Slavonije i Baranje (USB) i Demokratska stranka umirovljenika (DSU) potpisale su sporazum o suradnji. Tim su se sporazumom navedene stranke povezale na  međusobnu potporu u svim akcijama koje vode boljitku umirovljenika.

Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja rekao je da je previše cjepkanja i razbijanja umirovljeničkog korpusa, pa da to žele promijeniti kroz suradnju na projektima. “Ovo što vidite je jezgro buduće treće političke opcije u Hrvatskoj, u to sam sasvim siguran, jer će se do parlamentarnih izbora pridružiti još nekoliko stranaka s kojima smo u kontaktu”, kazao je predsjednik BUZ-a Milivoj Špika, koji je uvjeren da će do ljeta 2020. biti treći po rejtingu.


Pozvao je umirovljenike da ih podrže da bi bili odlučujući ili bar važni faktor u Saboru za poboljšanje standarda umirovljenika. Hrelja pak kaže da im nije prvi prioritet treći politički put, već je to posljedica dobrog rada kroz zalaganja za boljitak društva i najslabijih u društvu.

Što radi stranka umirovljenika?
Milivoj Špika (screenshot: HTV)

Podsjetimo, prije dva mjeseca HSU se javio na adrese petnaestak umirovljeničkih stranaka nudeći im savez. “U pozivu stoji da će HSU donijeti statutarnu odluku da svima, i na nacionalnom i na lokalnom nivou, ponuditi mjesto u proširenom predsjedništvu stranke, ali pod uvjetom da se te stranke ugase, jer previše stranaka zbunjuje glasače i rasipa glasove. Želja je da svi zajedno djelujemo pod zastavom HSU-a”, rekao je tada Hrelja.

.

Vijesti

Kako je Hrvatska pošta gulila mirovinski fond i zašto poštar ne nosi mirovine

Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima.

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zašto je to učinio? Da bi pogodovao bankama ili zato da bi uštedio novac mirovinskom fondu? Odgovor na ova pitanja donosi Glas umirovljenika koji je u komunikaciji s HZMO-om doznao da je u 2013., posljednjoj godini prije ukidanja besplatne dostave mirovina poštom, evidentirano 188.077 umirovljenika koji su je tako primali.


“Za to je HZMO morao plaćati Hrvatskoj pošti 79.151.148 kuna, što se ondašnjem gospodinu ministru rada i mirovinskog sustava učinilo preskupo, pa je poštara koji zvoni na vrata s mirovinom naprosto ukinuo. No, matematika kaže da je po jednoj dostavi mirovine to koštalo čak 35 kuna”, piše Glas umirovljenika pa nastavlja: “No, gle, 2019. godine, preostalo je još samo 85.978 umirovljenika kojima poštu donosi poštar, a to sada košta HZMO oko 20,9 milijuna kuna.”

Uz malo matematike, to iznosi samo 20 kuna po mirovinskoj uputnici, 40 posto manje no prije šest godina. Dakle, da je ta cijena bila u primjeni 2013. godine, ne bi se iz mirovinskog fonda isplaćivalo 79 milijuna, već samo 45 milijuna kuna godišnje.

Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste? Iz Hrvatske pošte uskraćuju gore iznesene podatke, ali, piše Glas, pokušavaju se prikazati dobrotvorima koji za potrebe „malog broja aktivnih korisnika“ koji sami plaćaju za dostavu mirovine poštom, to ne čine iz profita.

Pa da vidimo koliko to košta? Pošta piše sljedeće: „Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj  adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’.“

Uzmimo da mirovinu u zabit ruralnog područja, neke periferije, planine ili otoka ili na peti kat bez lifta, prima umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.504 kune, za što mora pošti platiti jedan posto vrijednosti mirovine i još deset kuna, što iznosi nešto više od 35 kuna. Vratili smo se tako u 2013., samo je u međuvremenu stotinjak tisuća potrebitih starijih osoba zakinuto za jedno od svojih temeljnih prava – dostavu zaslužene mirovine. Jer nije ju dovoljno obračunati i ispisati na papir, niti poslati u banku. Ona mora biti dostupna korisniku, a to više nije.

Čiji je to profit? Pa, pošte i banaka, i to na račun najslabijih i najranjivijih u društvu. Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima. (J. A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP