Prati nas

Vijesti

Kamo vodi treći put?

Četiri umirovljeničke stranke sklopile savez, kažu da će biti treća politička snaga

Pozivaju umirovljenike da ih podrže da bi bili odlučujući ili bar važni faktor u Saboru za poboljšanje standarda umirovljenika.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika

Hrvatska stranka umirovljenika (HSU), Blok umirovljenici zajedno (BUZ), Umirovljenici Slavonije i Baranje (USB) i Demokratska stranka umirovljenika (DSU) potpisale su sporazum o suradnji. Tim su se sporazumom navedene stranke povezale na  međusobnu potporu u svim akcijama koje vode boljitku umirovljenika.

Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja rekao je da je previše cjepkanja i razbijanja umirovljeničkog korpusa, pa da to žele promijeniti kroz suradnju na projektima. “Ovo što vidite je jezgro buduće treće političke opcije u Hrvatskoj, u to sam sasvim siguran, jer će se do parlamentarnih izbora pridružiti još nekoliko stranaka s kojima smo u kontaktu”, kazao je predsjednik BUZ-a Milivoj Špika, koji je uvjeren da će do ljeta 2020. biti treći po rejtingu.


Pozvao je umirovljenike da ih podrže da bi bili odlučujući ili bar važni faktor u Saboru za poboljšanje standarda umirovljenika. Hrelja pak kaže da im nije prvi prioritet treći politički put, već je to posljedica dobrog rada kroz zalaganja za boljitak društva i najslabijih u društvu.

Što radi stranka umirovljenika?
Milivoj Špika (screenshot: HTV)

Podsjetimo, prije dva mjeseca HSU se javio na adrese petnaestak umirovljeničkih stranaka nudeći im savez. “U pozivu stoji da će HSU donijeti statutarnu odluku da svima, i na nacionalnom i na lokalnom nivou, ponuditi mjesto u proširenom predsjedništvu stranke, ali pod uvjetom da se te stranke ugase, jer previše stranaka zbunjuje glasače i rasipa glasove. Želja je da svi zajedno djelujemo pod zastavom HSU-a”, rekao je tada Hrelja.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP