Prati nas

Vijesti

Propadanje

Krizmanić o podršci građana osumnjičenom za pokolj u Splitu: ‘To je zastrašujuće, društvo je zapušteno!’

Trebaju li građani preuzeti pravdu u svoje ruke kada zakaže država? Sigurno je da ne trebaju, što je komentirala i ugledna zagrebačka psihologinja dr. Mirjana Krizmanić.

Objavljeno

|

jesmo li nepristojni?
Mirjana Krizmanić (screenshot: N1)

Nakon što su na vidjelo izašli motivi za krvavi pohod u Splitu, na društvenim mrežama ostavljene su brojne poruke podrške Filipu Zavadlavu, osumnjičenom za trostruko ubojstvo. Osnovana je i grupa “Pravda za Filipa” koja je okupila više od 7.000 članova.

Građani su tako pronašli razumijevanje za 25-godišnjaka s kalašnjikovim u trenutku kada su mediji javili da ubijeni trojac pripada lokalnom narko-miljeu te da su, navodno, kamatarili mlađeg ubojičinog brata.


Slučaj je eskalirao do te mjere da građani putem Facebooka raspravljaju kako prikupiti novac za troškove obrane. “Ako je sve istina što se navodi za ubijene, čovjeka treba odlikovati i postaviti za načelnika PU Split ili ministra”, stoji u jednom komentaru dok druga komentatorica kaže: “Podrška dečku. Pustite ga nek’ završi što je započeo kad već državna vlast ne želi. Mafija mafiji čuva leđa. Dečko je heroj!”

Je li osumnjičeni ugledni član društva kojemu je “puknuo film”?

Naknadno se pokazalo da je osumnjičeni stari znanac policije. Dnevnik.hr tako piše da je čitava obitelj bila pod nadzorom Centra za socijalnu skrb. Osumnjičeni je ranije prijavljen za nasilje u obitelji. Pretukao je brata, radi čega je bio osuđen na 30 dana zatvora, no kazna mu je preinačena u uvjetnu s rokom kušnje od šest mjeseci. Dnevnik.hr doznaje i kako je u periodu od 2013. do 2014. godine Zavadlav počinio više kaznenih djela krađe, a jednom je prilikom uhvaćen i kako s majkom provaljuje u crkvu.

Osim zbog imovinskih delikata, Filip Zavadlav prijavljivan je i zbog prijetnji jednom splitskom gej aktivistu, no ta je prijava na koncu odbačena. S obzirom na to da su njegovi netolerantni stavovi prema homoseksualcima poznati, neslužbeno se doznaje kako je pod nadzorom splitske policije prilikom svakog Pridea, piše Večernji list.

Slobodna Dalmacija pak javlja da ni on ni članovi njegove obitelji nisu policiji prijavljivali prijetnje ili probleme s osobama iz splitskog kriminalnog miljea. Sve to potkopava priču o ubijanju po Splitu kako bi zaštitio brata i obitelj od zlostavljanja kriminalaca, piše Slobodna pa zaključuje da se radilo o društvu sitnih dilera kao i da je brat osumnjičenog bio također dio tog društva te se i sam bavio sitnim ilegalnim poslovima.

Da je riječ o obračunu unutar krim-miljea tvrdi ugledni kriminalist Dubravko Klarić te da zato nije bilo prijave policiji za iznude i prijetnje, objavio je Dnevnik.hr.

Jedan od ubijenih je odslužio tri godine zatvora kada je motociklom usmrtio osmogodišnju djevojčicu u Spinutu 2004. godine. Drugi  ima prijavu zbog dilanja heroina i to otprije par mjeseci kada mu je u stanu nađeno 200-tinjak grama te droge, piše Slobodna.

Krizmanić: Normalno društvo bi to osudilo

Trebaju li građani preuzeti pravdu u svoje ruke kada zakaže država? Sigurno je da ne trebaju, što je komentirala i ugledna zagrebačka psihologinja dr. Mirjana Krizmanić. “Može biti da ljudi smatraju da je on napravio herojski čin. Vjerojatno misle da se nadležni organi ne bave dovoljno s problemima koji postoje. Svakako to nije normalno. Zabrinjavajuća je činjenica da to građani podržavaju. U normalnom društvu bi to bilo osuđeno”, kazala je Krizmanić za Vijesti.hr.

Kako je objasnila, mogući razlozi za takva ubojstva su to da se Zavadlav smatrao nekim “Zorro osvetnikom”, ali i to da je poremećen ili zaostao. “Moguće je da je mislio da čisti društvo od loših ljudi i gamadi. Jako je loše da ljudi to podržavaju. Ne može se podržavati nekog tko radi nešto loše. Cijelo društvo je zapušteno, društvo nam propada”, objasnila je psihologinja.

Istaknula je kako više ne postoje socijalne i društvene norme ponašanja. “To je zastrašujuće i naše društvo bi se trebalo zabrinuti zbog te činjenice”, zaključila je Mirjana Krizmanić.

Nije nakon zločina sjedio i čekao policiju

Zavadlav je u pohodu ubio tri osobe na motociklima, ispalio je 36 metaka te oštetio dva vozila, a hvatalo ga je 150 pripadnika temeljne, prometne, interventne i specijalne policije uz pomoć Antiterorističke jedinice Lučko, izvijestila je u jučer splitska policija. Uhićen je 2 sata i 45 minuta nakon počinjenja kaznenog djela u jednom kafiću na Skalicama.

Slobodna Dalmacija pak piše da se nakon trostrukog ubojstva u Varošu, Filip Zavadlav presvukao i sakrio automatsku pušku kojom je pucao. Nije uhićen u odjeći u kojoj je bio u vrijeme krvavog pohoda tako da nije točna informacija da je nakon zločina sjedio u lokalu i čekao policiju. U to vrijeme se prvo pobrinuo riješiti se dokaza te je tek onda došao u kafić gdje je uhićen.

.

Vijesti

Kako je Hrvatska pošta gulila mirovinski fond i zašto poštar ne nosi mirovine

Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima.

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zašto je to učinio? Da bi pogodovao bankama ili zato da bi uštedio novac mirovinskom fondu? Odgovor na ova pitanja donosi Glas umirovljenika koji je u komunikaciji s HZMO-om doznao da je u 2013., posljednjoj godini prije ukidanja besplatne dostave mirovina poštom, evidentirano 188.077 umirovljenika koji su je tako primali.


“Za to je HZMO morao plaćati Hrvatskoj pošti 79.151.148 kuna, što se ondašnjem gospodinu ministru rada i mirovinskog sustava učinilo preskupo, pa je poštara koji zvoni na vrata s mirovinom naprosto ukinuo. No, matematika kaže da je po jednoj dostavi mirovine to koštalo čak 35 kuna”, piše Glas umirovljenika pa nastavlja: “No, gle, 2019. godine, preostalo je još samo 85.978 umirovljenika kojima poštu donosi poštar, a to sada košta HZMO oko 20,9 milijuna kuna.”

Uz malo matematike, to iznosi samo 20 kuna po mirovinskoj uputnici, 40 posto manje no prije šest godina. Dakle, da je ta cijena bila u primjeni 2013. godine, ne bi se iz mirovinskog fonda isplaćivalo 79 milijuna, već samo 45 milijuna kuna godišnje.

Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste? Iz Hrvatske pošte uskraćuju gore iznesene podatke, ali, piše Glas, pokušavaju se prikazati dobrotvorima koji za potrebe „malog broja aktivnih korisnika“ koji sami plaćaju za dostavu mirovine poštom, to ne čine iz profita.

Pa da vidimo koliko to košta? Pošta piše sljedeće: „Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj  adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’.“

Uzmimo da mirovinu u zabit ruralnog područja, neke periferije, planine ili otoka ili na peti kat bez lifta, prima umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.504 kune, za što mora pošti platiti jedan posto vrijednosti mirovine i još deset kuna, što iznosi nešto više od 35 kuna. Vratili smo se tako u 2013., samo je u međuvremenu stotinjak tisuća potrebitih starijih osoba zakinuto za jedno od svojih temeljnih prava – dostavu zaslužene mirovine. Jer nije ju dovoljno obračunati i ispisati na papir, niti poslati u banku. Ona mora biti dostupna korisniku, a to više nije.

Čiji je to profit? Pa, pošte i banaka, i to na račun najslabijih i najranjivijih u društvu. Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima. (J. A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP