Prati nas

Vijesti

Propadanje

Krizmanić o podršci građana osumnjičenom za pokolj u Splitu: ‘To je zastrašujuće, društvo je zapušteno!’

Trebaju li građani preuzeti pravdu u svoje ruke kada zakaže država? Sigurno je da ne trebaju, što je komentirala i ugledna zagrebačka psihologinja dr. Mirjana Krizmanić.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

jesmo li nepristojni?
Mirjana Krizmanić (screenshot: N1)

Nakon što su na vidjelo izašli motivi za krvavi pohod u Splitu, na društvenim mrežama ostavljene su brojne poruke podrške Filipu Zavadlavu, osumnjičenom za trostruko ubojstvo. Osnovana je i grupa “Pravda za Filipa” koja je okupila više od 7.000 članova.

Građani su tako pronašli razumijevanje za 25-godišnjaka s kalašnjikovim u trenutku kada su mediji javili da ubijeni trojac pripada lokalnom narko-miljeu te da su, navodno, kamatarili mlađeg ubojičinog brata.


Slučaj je eskalirao do te mjere da građani putem Facebooka raspravljaju kako prikupiti novac za troškove obrane. “Ako je sve istina što se navodi za ubijene, čovjeka treba odlikovati i postaviti za načelnika PU Split ili ministra”, stoji u jednom komentaru dok druga komentatorica kaže: “Podrška dečku. Pustite ga nek’ završi što je započeo kad već državna vlast ne želi. Mafija mafiji čuva leđa. Dečko je heroj!”

Je li osumnjičeni ugledni član društva kojemu je “puknuo film”?

Naknadno se pokazalo da je osumnjičeni stari znanac policije. Dnevnik.hr tako piše da je čitava obitelj bila pod nadzorom Centra za socijalnu skrb. Osumnjičeni je ranije prijavljen za nasilje u obitelji. Pretukao je brata, radi čega je bio osuđen na 30 dana zatvora, no kazna mu je preinačena u uvjetnu s rokom kušnje od šest mjeseci. Dnevnik.hr doznaje i kako je u periodu od 2013. do 2014. godine Zavadlav počinio više kaznenih djela krađe, a jednom je prilikom uhvaćen i kako s majkom provaljuje u crkvu.

Osim zbog imovinskih delikata, Filip Zavadlav prijavljivan je i zbog prijetnji jednom splitskom gej aktivistu, no ta je prijava na koncu odbačena. S obzirom na to da su njegovi netolerantni stavovi prema homoseksualcima poznati, neslužbeno se doznaje kako je pod nadzorom splitske policije prilikom svakog Pridea, piše Večernji list.

Slobodna Dalmacija pak javlja da ni on ni članovi njegove obitelji nisu policiji prijavljivali prijetnje ili probleme s osobama iz splitskog kriminalnog miljea. Sve to potkopava priču o ubijanju po Splitu kako bi zaštitio brata i obitelj od zlostavljanja kriminalaca, piše Slobodna pa zaključuje da se radilo o društvu sitnih dilera kao i da je brat osumnjičenog bio također dio tog društva te se i sam bavio sitnim ilegalnim poslovima.

Da je riječ o obračunu unutar krim-miljea tvrdi ugledni kriminalist Dubravko Klarić te da zato nije bilo prijave policiji za iznude i prijetnje, objavio je Dnevnik.hr.

Jedan od ubijenih je odslužio tri godine zatvora kada je motociklom usmrtio osmogodišnju djevojčicu u Spinutu 2004. godine. Drugi  ima prijavu zbog dilanja heroina i to otprije par mjeseci kada mu je u stanu nađeno 200-tinjak grama te droge, piše Slobodna.

Krizmanić: Normalno društvo bi to osudilo

Trebaju li građani preuzeti pravdu u svoje ruke kada zakaže država? Sigurno je da ne trebaju, što je komentirala i ugledna zagrebačka psihologinja dr. Mirjana Krizmanić. “Može biti da ljudi smatraju da je on napravio herojski čin. Vjerojatno misle da se nadležni organi ne bave dovoljno s problemima koji postoje. Svakako to nije normalno. Zabrinjavajuća je činjenica da to građani podržavaju. U normalnom društvu bi to bilo osuđeno”, kazala je Krizmanić za Vijesti.hr.

Kako je objasnila, mogući razlozi za takva ubojstva su to da se Zavadlav smatrao nekim “Zorro osvetnikom”, ali i to da je poremećen ili zaostao. “Moguće je da je mislio da čisti društvo od loših ljudi i gamadi. Jako je loše da ljudi to podržavaju. Ne može se podržavati nekog tko radi nešto loše. Cijelo društvo je zapušteno, društvo nam propada”, objasnila je psihologinja.

Istaknula je kako više ne postoje socijalne i društvene norme ponašanja. “To je zastrašujuće i naše društvo bi se trebalo zabrinuti zbog te činjenice”, zaključila je Mirjana Krizmanić.

Nije nakon zločina sjedio i čekao policiju

Zavadlav je u pohodu ubio tri osobe na motociklima, ispalio je 36 metaka te oštetio dva vozila, a hvatalo ga je 150 pripadnika temeljne, prometne, interventne i specijalne policije uz pomoć Antiterorističke jedinice Lučko, izvijestila je u jučer splitska policija. Uhićen je 2 sata i 45 minuta nakon počinjenja kaznenog djela u jednom kafiću na Skalicama.

Slobodna Dalmacija pak piše da se nakon trostrukog ubojstva u Varošu, Filip Zavadlav presvukao i sakrio automatsku pušku kojom je pucao. Nije uhićen u odjeći u kojoj je bio u vrijeme krvavog pohoda tako da nije točna informacija da je nakon zločina sjedio u lokalu i čekao policiju. U to vrijeme se prvo pobrinuo riješiti se dokaza te je tek onda došao u kafić gdje je uhićen.

.

Vijesti

Njemački stručnjaci upozoravaju da su starački domovi tempirane bombe

Pitanje je samo postoje li u domovima uopće prostorije u kojima bi mogli biti izolirani zaraženi pacijenti? I koga zaposliti kad na tržištu vlada kronični manjak stručne radne snage?

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Njemački stručnjaci upozoravaju na posljedice naglog širenje koronavirusa u staračkim domovima. Problem nije samo velika smrtnost, nego i mogućnost da inozemni njegovatelji u strahu od virusa masovno napuste Njemačku, piše Deutsche Welle.

Dvanaest mrtvih u jednom staračkom domu u Wolfsburgu. 13 mrtvih u jednom domu u Würzburgu. Više od 20 inficiranih u jednom domu za starije osobe u tirinškom mjestu Triptis. Broj pozitivno testiranih osoba raste i među stanarima staračkih domova i među osobljem koje se brine o njima.


Vijesti koje stižu iz Španjolske i Italije o stanju u tamošnjim staračkim domovima zabrinjavaju i Nijemce. Već se govori o “tempiranim bombama” – o ustanovama u kojima se virus nekontrolirano širi.

Već nekoliko tjedana udruženja koja zastupaju interese pacijenata i udruge njegovatelja predbacuju politici da se intenzivno brine o situaciji u njemačkim bolnicama i općenito medicinskom sektoru, a istovremeno ostavlja na cjedilu posebno ugrožene pripadnike starije populacije. Ljude o kojima se njegovatelji brinu ili u posebnim ustanovama ili ih posjećuju u njihovim vlastitim domovima.

“Najprije se mislilo na bolnice”

Samo u 11.700 domova za njegu starijih i nemoćnih trenutno živi preko 800 tisuća ljudi. U medijima se spominje brojka od 600.000 njegovatelja koji su zaposleni u tom sektoru. “Oni su prepušteni sami sebi, bez dovoljno zaštitne opreme, kod opskrbe se očito najprije mislilo na bolnice i liječničke ordinacije”, tvrdi se iz Njemačkog udruženja njegovateljskih zanimanja (DBfK).

Stručnjaci od saveznog ministra zdravstva Jensa Spahna zahtijevaju usvajanje strategije za zaštitu staračkih domova i provođenje većeg broja testova na koronavirus kako se oni ne bi pretvorili u epicentre širenja zaraze – u tom slučaju ni intenzivnim medicinskim tretmanima neće biti moguće spasiti živote mnogih ljudi, kaže za agenciju KNA Eugen Brzsch iz Njemačke zaklade za zaštitu pacijenata.

Savezna vlada je, čini se, svjesna mogućih problema u sektoru njege. Prije nekoliko dana je usvojen veliki paket mjera za suočavanje s korona-krizom. Njime je predviđena i financijska pomoć njegovateljima na primjer u izolaciji zaraženih, preuzimaju se u potpunosti troškovi dezinfekcije prostora, pomoć se može iskoristiti za pokrivanje dodatnih troškova osoblja – u slučaju da više zaposlenih istovremeno bude izbačeno iz stroja zbog korone.

Pitanje je samo postoje li u domovima uopće prostorije u kojima bi mogli biti izolirani zaraženi pacijenti? I koga zaposliti kad na tržištu vlada kronični manjak stručne radne snage?

Što nakon Uskrsa?

U Njemačkoj bi naime već nakon Uskrsa moglo doći do kritične situacije u sektoru njege. Stručnjaci tvrde da bi tada stotine tisuća starijih i nemoćnih osoba moglo ostati bez potrebne skrbi. Naime, mnogi strani njegovatelji će preko uskršnjih blagdana otići u svoje domovine, pa je moguće da se zbog straha od zaraze dio njih neće vratiti u Njemačku.

“Računamo s time da bi nakon Uskrsa 100 do 200 tisuća ljudi postupno moglo ostati bez potrebne njege, odnosno ostati sami kod kuće, bez osoblja koje se o njima brine”, rekao je za ARD Frederic Seebohm, šef Udruženja kućne skrbi i njege (VHBP).

O tim ljudima bi se u tom slučaju trebale nastaviti brinuti bolnice i klinike, ali one to neće moći jer će im, ako poraste broja inficiranih i teško oboljelih, biti potrebni kapaciteti za skrb o korona-pacijentima. A u staračkim domovima nema mjesta, svi kapaciteti su popunjeni. Rješenje se još ne nazire.

Ubrzavanje postupka priznavanja kvalifikacija

Zbog očekivanog (naglog) porasta broja pacijenata, njemačke klinike zato zahtijevaju ubrzavanje postupka priznavanja stručnih kvalifikacija inozemnih njegovatelja koji se već sad nalaze u Njemačkoj. “Zdravstvene institucije moraju im dodijeliti ad-hoc dozvole”, kaže da list Die Welt predsjednik Društva njemačkih bolnica Gerald Gaß. Kasnije bi se, nakon korona-krize, dozvole još jednom trebale provjeriti i «nadoknaditi» formalni postupak, dodao je Gaß.

Po procjenama VHBP-a, u Njemačkoj trenutno radi oko 300.000 njegovateljica i njegovatelja samo s istoka Europe, posebice iz Poljske. Oko 90% (ili 270 tisuća) rade na crno, odnosno bez zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP