Prati nas

Vijesti

0,2 posto po mjesecu

Novi iznos i zaostaci prijevremenih starosnih mirovina stižu u travnju

Izmjene Zakona, između ostalog, odnose se i na promjenu postotka smanjenja polaznog faktora za određivanje prijevremene starosne mirovine, koji sada iznosi 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Nick Pampoukidis/Unsplash

Korisnicima prijevremenih starosnih mirovina, ostvarenih u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019.,  ponovno će se odrediti iznos mirovine u obradi redovite doznake mirovina za ožujak 2020., s isplatom u travnju 2020., uz obračun zaostalih svota, javlja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).

HZMO tako podsjeća da su izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, koje su na snazi od 1. siječnja 2020., propisani novi uvjeti za priznanje prava na starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu i na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.


Izmjene Zakona, između ostalog, odnose se i na promjenu postotka smanjenja polaznog faktora za određivanje prijevremene starosne mirovine, koji sada iznosi 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršene dobi za starosnu mirovinu (65 godina života). 

U provedbi novih zakonskih propisa praksa HZMO-a je da se najprije provedu one odredbe koje se odnose na osiguranike koji će prvi put ostvariti pravo na mirovinu stupanjem izmjena Zakona na snagu.  Naime, tako se novim korisnicima omogućuje isplata mirovina bez odgode kako ne bi ostali bez primanja i zdravstvene zaštite dok HZMO ne ugradi nove izmjene Zakona u sve svoje baze podataka. Nakon toga, provode se one odredbe Zakona koje se odnose na već postojeće korisnike mirovina, odnosno određuje im se novi iznos mirovine.

U skladu s navedenim, zaostaci će biti isplaćeni s mirovinom za ožujak, odnosno u travnju 2020, stoji u priopćenju.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP