Prati nas

Mozaik

Kuže vas skroz

Istina je! Psi mogu prepoznati jeste li dobra ili loša osoba

Osim što je čovjekov najbolji prijatelj, pas je vrlo dobar u procjeni nečijeg karaktera, otkrili su znanstvenici. U svojem istraživanju poslužili su se malim trikom, koji je pokazao da pas jednostavno zna tko je dobar, a tko zao.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: gotdaflow/Unsplash

Psi su naši najbolji i navjerniji prijatelji i poznato je da mogu nanjušiti strah. No čini se da psi mogu i prepoznati tko je kakav čovjek. Tim koji predvodi profesorica Akiko Takaoka sa Sveučilišta Kyoto u Japanu otkrio je kako psi vrlo brzo znaju treba li čovjeku vjerovati ili ne, piše portal Good.

Kako bi dobili potvrdu svoje pretpostavke, znanstvenici su se poslužili malom varkom. Prvo su psima pokazivali spremnik koji je bio napunjen skrivenom hranom i psi su spremno trčali do njega. Zatim su psima pokazali na prazan spremnik, a psi su također dotrčali do njega, no onda su otkrili da u njemu nema hrane.


Treći put kada su znanstvenici pokazali spremnik s hranom, psi su odbili otići do spremnika. Znali su na temelju svog prethodnog iskustva da čovjek koji im pokazuje spremnik – nije od povjerenja. Taj eksperiment dokazuje da psi mogu uočiti lažljivca te da nisu tako naivni kad nekome vjeruju.

Oba pokusa završila su tako da su znanstvenici ponudili psu poslasticu. No i tu su stvari bile vrlo zanimljive. U prvom scenariju, psi su uzeli poslastice od oba istraživača. No u drugom slučaju, gdje je jedan od istraživača bio otvoreno bezobrazan prema njihovom vlasniku, psi su uglavnom ignorirali znanstvenika i zanemarili ponuđenu poslasticu.

Istraživanja su dokazala da psi dobro procjenjuju osobe i njihovo ponašanje i na temelju tih informacija odlučuju kako će komunicirati. Pseće ponašanje prema takvim ljudima je izravna posljedica njihovog ponašanja.

.

Mozaik

Lewisia – kamena djevica kojoj ćete se veseliti iz godine u godinu

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kada bismo mogli križati čuvarkuću i jaglac, vjerojatno bismo dobili biljku nalik lewisiji, cvjetnici koja polako, ali sigurno, osvaja hrvatske vrtove i balkone. Priča o njoj, barem onaj dio poznat zapadnoj civilizaciji, počela je paralelno s najvećom američkom avanturom – ekspedicijom koja je pod vodstvom Meriwethera Lewisa i Williama Clarka istražila do tada nepoznat zapad Amerike.

Meriwether Lewis, vojnik i javni službenik, ali i prirodoslovac, kraj potoka Lolo u današnjoj saveznoj državi Montani 1. srpnja 1806. godine otkrio je biljčicu koja je kasnije po njemu dobila ime – Lewisia rediviva.


Indijanski crni lijek

Ova skromna biljka navikla na škrte kamenjare ranije je bila poznata američkim domorocima koji su je zvali gorkim korijenom ili crnim lijekom, a koristili su je kao rijetku delikatesu. Legenda kaže da su za bisage pune gorkog korijena davali konja.

Postoji čak i mit prema kojem je jedan dio biljke iz originalnog Lewisovog herbara oživljen naknadno i to nekoliko godina nakon što je biljka prikupljenja. Ono što je sasma sigurno je da se Lewis iz višegodišnje ekspedicije vratio s barem jednim živim i zdravim primjerkom lewisije.

Kamena djevica

Iako se i danas L. rediviva sa svojim velikim ružičastim cvijetom rado uzgaja po znalačkim vrtovima, po popularnosti ju je pretekla bliska rođaka Lewisia cotyledon koja cvijeta više puta godišnje; od ranog proljeća do kasne jeseni. Zovu je još i Siskiyou lewisia ili kamena djevica.

I kod ove vrste lišće dugo do 9 centimetara raspoređeno je čvrsto rozetasto. A na stapkama dugim do 30 centimetara, štitasto su zbijeni cvjetovi koji dolaze u puno boja; od čisto bijele preko ružičaste, narančaste i crvene do potpuno žute. Mnogima su najzanimljivije hippie varijante s prugastim cvjetovima. Rod Lewisia, za sada, bilježi 19 vrsta smještenih u botaničku porodicu Montiaceae.

Lewisia cotyledon (foto: Sandro Bura)

Gdje uzgajati?

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima. Kada se uzgaja kao lončanica, valja joj osigurati hladno prezimljavanje u svijetlim i negrijanim prostorijama. Uspjeh je zagarantiran kada se biljka zimi, zbog kontroliranja vlage, može držati u negrijanom stakleniku.

Pozicija i temperatura

Samim tim što potječe iz američkih stjenjaka jasno ne da Lewisia podnosi ekstremne raspone temperature i sušu. Lewisia traži puno svjetla. Uspijevati će na punom suncu, ali i na zapadnoj ekspoziciji.

Supstrat

Biljku valja posaditi u ocjedito, siromašno i po mogućnosti kiselo tlo. Idealne su za kamenjar i sadnju u kamene zidove. Kada se uzgaja kao lončanica, dobar recept za supstrat je jedna trećina kvarcnog (riječnog) pijeska na dvije trećine komercijalne tresetne mješavine za uzgoj lončanica.

Kada zalijevati

Ekstremno je osjetljiva na višak vlage. U takvim uvjetima vrlo lako dođe do truljenja “mrkvastog” korijena. Stoga se voda u podlošku nikada ne smije zadržavati, a biljku valja zaliti tek kada se supstrat u potpunosti osušio.

Kako prihranjivati

Iako je lewisia “programirana” za škrte uvjete, možete je tijekom ljeta gnojiti na dvotjednoj bazi komercijalnim gnojivima za cvatuće biljke.

Kako razmnožavati

Odvajanjem postranih izboja i sjemenom.

Ubiranje sjemena lewisije

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP