Prati nas

Vijesti

Zavadi pa vladaj

DW: Lažnim vijestima o koronavirusu Rusija pokušava destabilizirati Europsku uniju

Ponekad se izjave i činjenice izvade iz konteksta i iznova kombiniraju, nekada se neukusno i drsko laže. Obje varijante imaju potencijal, posije se sumnja i čak ugrožava ljudske živote.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: United Nations COVID-19 Response /Unsplash

Dobro došli u svijet korona-fake-news. U tom svijetu je “korona virus ciljani akt bio-terorizma kojim NATO želi pobijediti Rusiju. Njegovo širenje u Italiji moglo je biti zaustavljeno samo zahvaljajući ruskoj pomoći. Rusko cjepivo protiv korone je već odavno spremno, pranje ruku kao prevencija pandemije je beskorisno, COVID-19 je normalni val gripe, a iza svega toga su skriveni planovi Bila Gatesa o vladavini svijetom”.

U vrtlogu straha od korona virusa već odavno se proširila jedna druga pošast: tzv. “infodemija”. Od otkrića korona virusa Sars-Cov-2 teorije zavjera, lažne informacije i glasine niču kao gljive poslije kiše. Kao i stvarni virus i “infodemija” utječe na ljude i može imati opasne posljedice. U međuvremenu istinski razmjer ove epidemije poluistina i laži postaje sve jasniji, a akteri koji stoje iza nje sve izraženiji, analizira Deutsche Welle.


“Cilj je oslabiti EU”

Od kako se virus širi intenzivirala se borba za utjecaj i pojašnjenja na digitalnim platformama. “Pandemija je perfektno plodno tlo za dezinformacije”, kaže Petar Stano u razgovoru za DW. “Cilj je potkopati i oslabiti EU”, kaže on. Stano je glasnogovornik Europske službe za vanjske poslove i između ostalog je zadužen za dezinformacije i hibridne prijetnje.

Od kako je virus stigao u Europu njegov tim je već registrirao više od 600 slučajeva dezinfomracija o virusu korona u bazi podatataka EUvsDisinfo i to samo vezano za Europu. Arsenal digitalnih dezinformacija je raznolik: Tako je posijano nepovjerenje prema zdravstvenim sustavima, donositelji političkih odluka su predstavljeni kao slabi, demokratske institucije kao nesposobne, a Europa kao podijeljena.

Ponekad se izjave i činjenice izvade iz konteksta i iznova kombiniraju, nekada se neukusno i drsko laže. Obje varijante imaju potencijal, posije se sumnja i čak ugrožava ljudske živote.

Veliki doseg fake newsa

Tako su zbog lažnih vijesti da mobilna mreža 5G uzrokuje COVID-19, zabilježeni vandalizmi na stupovima za mobilnu mrežu u Belgiji, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj. A ako se dovedu u pitanje pravila higijene poput pranja ruku ili držanja distance onda “takve poruke mogu biti smrtonosne”, kaže Stano.

On smatra da je posebno pogođena regija Balkan. Tamo “akteri ruske propagande pokušavaju stvoriti nesigurnost i spriječiti planirani pristup EU-u”, vjeruje Stano. Doduše, kako kaže, ne postoje jasni dokazi o učinku propagandnih metoda, ali postoje neke indicije.

U jednoj aktualnoj studiji istraživači sa Sveučilišta Oxford su uspjeli dokazati vodeću ulogu državnih ruskih medija. Prilozi o temi korone, koji su objavljeni na francuskom, njemačkom i španjolskom, imali su prosječno veću stopu interakcije nego članci u nacionalnim vodećim medijima poput “Le Monda”, “Der Spiegela” i “El Paisa”.

Christian Schwieter, koautor studije, objašnjava zašto: “Mediji poput Russia Today (RT) često izvještavaju o socijalnim protestima i temama koje uzburkavaju. Emocionalno izvještavanje provocira više reakcija na društvenim mrežama”, kaže ovaj istraživač iz Njemačke koji je zajedno sa svojim kolegama analizirao pisanje 35.856 članaka na tri jezika.

Pošiljalac nepoznat

Prema istraživanjima sa Oxforda ruski državni mediji posebice opširno izvještavaju o anti-korona protestima i teorijama zavjere. Kineski i turski državni mediji naglašavaju radije navodni uzorni odnos prema epidemiji u svojim zemljama. HispanTV, ogranak iranske državne televizije “IRIB” na šanjolskom jeziku, je iskoristio pandemiju, prema ocjenama istraživačkog tima, kako bi proširio kritičke glasove prema SAD-u.

Ipak postoje napadi bez jasne identifikacije pošiljatelja. Tako portali vijesti InfoRos, InfoBrics.org kao i OneWorld.Press šire informacije o pandemiji korona virusom, koje prema saznanjima službenika američke vlade imaju svoje izvore u ruskoj vojnoj tajnoj službi GRU.

“New York Times” kao i novinska agencija AP su izvještavali o odgovarajućim naznakama iz krugova američkih tajnih službi prema kojima se širenje lažnih informacija na ovim platformama može pripisati dvjema osobama koje su imale vezu sa GRU. Na ovaj način bi trebalo stvoriti zbrku uoči američkih predsjedničkih izbora u studenom. To je, kako se navodi, dalji razvoj ruske propagandne taktike, koja je već korištena u američkoj predizbornoj kampanji 2016. godine.

Skrenuti pažnju s pandemije

U Rusiji se ovakvi izvještaji često primaju k znanju slijeganjem ramenima. “Još jedna porcija fake news iz NYT”, objavila je državna televizija Vesti.ru. Publikacije su na pogrešan način stavljene u kontekst miješanja u američku predizbornu kampanju, rekao je Andrei Iljašenko, glavni urednik InfoRos-a. Prošlost Denisa Tjurina i Alexandra Starunskija, kao navodnih ljudi u pozadini ruske vojne tajne službe GRU, nije uopće dokazana, glasi komentar u Vesti.ru. Priča, kako se dalje navodi, nije ništa drugo nego pokušaj da se skrene pažnja s vlastitih problema vezanih uz pandemiju. I ruski stručnjaci koji slove kao neovisni su skeptični kada je riječ o posljednjim publikacijama o lažnim vijestima iz Rusije. “Je li vojska umiješana u stratešku dezinformacijsku kampanju o virusu korona? Ne vjerujem”, kaže Ivan Sassurskij u razgovoru za DW.

Sassurskij je šef Katedre za nove medije i teorije komunikacije na Sveučilištu Lomonosov u Moskvi. Objavljene informacije tajnih službi ne znače automatski da je riječ o vjerodostojnom izvoru, kaže on. “Ni izdaleka nije moguće sve objasniti ‘rukom Moskve’”, kaže Sassurskj. “Na predsjedničkim izborima u SAD-u se puno govorilo o ruskom utjecaju, ali se samo rijetko radilo sa verificiranim informacijama. Računa se s tim da američka predizborna kampanja sama proizvodi mnoštvo lažnih vijesti”, kaže on.

Želja za osvetom

Aktuelna ruska propaganda se razlikuje pri tome u osnovi od starog sovjetskog stila: “Umjesto propagiranja vjere u komunistički napredak, današnje dezinformacijske kampanje pokušavaju potkopati povjerenje u racionalno rješavanje problema”, smatra ruski medijski analitičar Andrej Arhangelskij. “To nije samo pokušaj diskreditacije demokracije, već i želja Kremlja da se demokraciji osveti za propast sovjetskog projekta”, tvrdi on. Brojne fake news su, kako dalje kaže, razumljive ako se razmisli o tom motivu.

Peter Stano je uvjeren da se u ratu u glavama može pobijediti samo društvenim naporima. “Civilno društvo je pozvano, svi mi moramo reagirati”, kaže on. “Jedan od načina borbe protiv širenja dezinformacija se sastoji u tome da se poveća medijska pismenost stanovništva i da se s više kritike preispituju izvori na internetu”, kaže Stano.

.

Vijesti

Stiže nacionalna ‘mirovina’ od 800 kuna. Kako se prijaviti za nju?

Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kako do novca iz drugog stupa?

Pripreme za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe teku prema utvrđenom planu.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje intenzivno radi na razvoju infor­macijskog sustava za podršku provedbi Zakona (zaprimanje zahtjeva, evidencija korisnika nacionalne naknade, donošenje rješenja, evidencija isplate nacionalne naknade), potvrdila je za Glas umirovljenika Melita Čičak, pomoćnica ministra mirovinskog sustava. Razgovor prenosimo u cijelosti.


Koje su najnovije procjene, ima li promjena u oče­kivanom broju osoba koje će primati nacionalnu naknadu?

Kod uvođenja novog instituta teško je izraditi precizne pro­jekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Stručnjaci koji izrađuju i aktivno sudjeluju u pripremi statističkih podatka na razini Europske unije, izradili su projekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Koliko će isplate nacionalne naknade koštati u prvoj godini primjene, a koliko kasnije?

Na osnovu procijenjenog broja korisnika nacionalne naknade za starije osobe predviđena sredstva u prvoj godini primje­ne Zakona, odnosno u 2021. godini iznose oko 132 milijuna kuna, a financirat će se iz općih prihoda državnog proračuna. S obzirom na to da se u narednim godinama očekuje porast broja korisnika, kao i povećanje naknade indeksacijom, bit će potrebno osigurati i veća sredstva za isplatu nacionalne naknade. Procijenjeno je da će za isplatu nacionalne naknade u 2022. godini biti potrebno osigurati oko 182 milijuna kuna, a porastom broja korisnika očekuje se i porast troškova i u narednim godinama.

Iako se očekivalo da će nacionalna naknada pogodo­vati siromašnim ženama, to je donekle upitno s obzirom da nije riječ o individualnom pravu, nego se računa obi­teljski cenzus. Konkretno, što ako obitelj ima dva člana, a mirovina muškog partnera je 1.200 kuna, da li onda žena ima pravo na nacionalnu naknadu, iako nema nikakvih prihoda? A što ako mirovina partnera prelazi 1.600 kuna?

Novim institutom nacionalne naknade za starije osobe, sukladno gospodarskim mogućnostima, osigurat će se ostva­rivanje prihoda osobama koje nisu ostvarile prihod od rada, odnosno za osobe koje nemaju nikakav prihod ili imaju ne­dovoljan prihod u starosti, neovisno o njihovom spolu. Pri procjeni prihoda potencijalnih korisnika uzet će se u obzir dohodovni, odnosno prihodovni cenzus, ali da se pri tome ne smiju zanemariti i prihodi članova kućanstva.

Ukupni prihod kućanstva najbolji je pokazatelj financijske situacije u kojoj se nalazi starija osoba. Vlasništvo nekretnine ili druge imovine nije odlučujući faktor za ostvarivanje ovog novog prava kojem je svrha poboljšanje kvalitete života starijih osoba koje tijekom radnog vijeka zbog objektivnih ili subjek­tivnih okolnosti nisu uspjele osigurati prihod za starost. Pravo na nacionalnu naknadu imat će svi oni koji uz ispunjenje općih uvjeta godina starosti i prebivališta nemaju prihod veći od utvrđenog iznosa nacionalne naknade, odnosno 800 kuna po članu kućanstva.

Ako kućanstvo ima dva člana od kojih samo jedan koristi mirovinu u iznosu od 1.200,00 kn, drugi član moći će ostvariti pravo na nacionalnu naknadu u punom iznosu, s obzirom na to da su im ukupni prihodi kućanstva manji od 800 kuna po članu. Ali, u slučaju kad bi taj član imao mirovinu veću od 1.600 kuna, drugi član ne bi ostvario pravo na nacionalnu naknadu.

Kako će se tehnički provoditi isplata nacionalne na­knade? Kako će izgledati sustav prijavljivanja, koje dokaze će starije osobe morati priložiti da bi ostvarile to pravo i kad se planira uvesti rok za prijave s obzirom da je ostalo malo više od četiri mjeseca do početka isplate?

Isplata nacionalne naknade provodit će se na jednaki način kao i mirovinska primanja i to neposredno korisniku ili putem opunomoćenika kojeg korisnik odredi na temelju posebne pu­nomoći. Pravo je moguće ostvariti najranije od dana stupanja na snagu Zakona, tj. od 1. siječnja 2021. Nacionalna naknada za starije osobe utvrđuje se u mjesečnim svotama i isplaćuje u Republici Hrvatskoj u tekućem mjesecu za protekli mjesec, što znači da će prva isplata nacionalne naknade za starije osobe biti u veljači 2021. za mjesec siječanj.

Imajući u vidu epidemiološku si­tuaciju i činjenicu da se očekuje veći broj zahtjeva, Zavod će nastojati osi­gurati preduvjete da se zahtjevi mogu podnijeti ne samo nakon 1. siječnja 2021., nego i tijekom mjeseca prosinca ove godine, neposredno u najbližu područnu službu odnosno područni ured Zavoda ili poslati poštom pre­poručeno, kao što se mogu mjesec dana ranije prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava podnijeti i zahtjevi za mirovinu.

Tiskanica zahtjeva koncipirana je tako da uz osnovne informacije o podnositelju zahtjeva i njegovom kućanstvu sadržava i izjave koje su sastavni dio zahtjeva, a u pojedinom slučaju su potrebne za odlučivanje o pravu. Na taj način će podnositelj popunjavanjem zahtjeva dati osnovne informacije o sebi i članovima kućan­stva, primjerice podatke o tome koju vrstu prihoda ostvaruje, je li primatelj dosmrtnog ili doživotnog uzdržavanja i je li korisnik zajamčene minimalne naknade iz sustava socijalne skrbi te odgovoriti na druga pitanja o kojima ovisi ostvarivanje prava, jer se takve stvari isključuju.

Zahtjevu će biti potrebno priložiti samo dokaze koje Zavod neće moći pribaviti službenim putem (na primjer ako je osoba primatelj doživotnog/ dosmrtnog uzdržavanja, treba priložiti presliku ugovora). Tiskanica zahtjeva bit će dostupna na internetskoj stra­nici Zavoda, a moći će se nabaviti i u Narodnim novinama.

Možete li pojasniti kakav će biti sustav indeksacije nacionalne naknade i hoće li doista pratiti rast troškova života?

Nacionalna naknada usklađivat će se svake kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2022., prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, a odluku će donositi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje. S obzirom da indeks potrošačkih cijena služi kao pokazatelj stope inflacije, smatramo ovo rješe­nje usklađivanja nacionalne naknade odgovarajućim jer će osigurati rast nacionalne naknade.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP