“Kad je na proljeće nastupio prvi lockdown, moja se firma vrlo brzo prebacila na rad od kuće”, kaže 58-godišnji Zagrepčanin koji je želio ostati anoniman.
“Na posao sam odlazio samo jedan ili dva dana tjedno, a ostatak sam bio kod kuće. Prije bih znao poslije posla otići s kolegama na piće, a sada, kad sam bio doma, također bih popio pivo ili dva odmah po završetku radnog vremena. Kako je vrijeme prolazilo, to pivo bih počeo otvarati sve ranije. Mislio sam, pa što, ionako sam kod kuće, to je samo još ovaj put.”
Kako je vrijeme odmicalo, s tim prvim pivom kretao bi sve ranije i ranije te bi se do večeri u kuhinji skupilo već podosta praznih boca. “U kuhinji bi se nakon nekoliko dana skupilo zaista puno praznih flaša. Rastavljen sam i živim sam tako da to nikome nije smetalo, no kad bi mi djeca dolazila u posjet, sklonio bih te boce. Nije baš lijepo izgledalo. Zapravo sam već tada podsvjesno znao da sam krenuo krivim putem”, kaže.
tekst se nastavlja ispod oglasa
Kad je došlo ljeto, otvorili su se kafići i ponovno je počeo odlaziti na piće s kolegama i prijateljima, no također je nastavio piti i u miru vlastitog doma.
“U nekom mi se trenutku počelo događati da ni sam ne znam koliko sam piva taj dan popio, a ti i tamo bih to još ‘presjekao’ i s nečim kratkim – šljivovicom ili votkom. Kad je stigla jesen, i novo epidemiološke mjere, već sam bio baždaren na desetak piva dnevno.”
Kaže kako je otprilike u tom periodu i sam primijetio da je značajno povećao unos alkohola te ga je ciljano počeo smanjivati. No taj je posao mukotrpan. “Nisam imao neke velike poteškoće zbog alkohola, no da sam tako nastavio, sigurno ne bi bilo dobro. Počeo sam smanjivati piće tako što sam prvo potpuno izbacio žestoka alkoholna pića, a nakon toga smanjio i pivo. Sada popijem dva-tri piva dnevno što mislim da i nije tako puno za odraslog muškarca koji je donedavno, bez da trepne, znao popiti i deset i više piva”, kaže.
“Neki dan sam o tome razgovarao s jednim prijatelje koji mi je kazao da je i kod sebe, ali i kod svoje žene, primijetio da se nekako lakše i češće lovi boce. Mala čašica ujutro, pa malo vina dok se priprema ručak, pa onda popodne nekoliko puta i do navečer više ne znaš za sebe. A kako se ujutro ne mora ići na posao niti izgledati pristojno jer se radi od kuće, to je sve nekako postalo normalno i uobičajeno.”
Pije se iz različitih razloga, ali se pije
Ovakve priče nisu rijetke jer je mnogo ljudi tijekom epidemije, a pogotovo tijekom proljetnog i jesenskog zatvaranja, počelo pojačano konzumirati alkohol. Neki su to činili iz čiste dosade i zbog puno slobodnog vremena koje su počeli provoditi kod kuće, no nekima je alkohol bio bijeg od gomilajućih problema poput gubitka posla, financijske i svake druge neizvjesnosti.
Upravo ta kombinacija financijskih poteškoća, društvene izolacije, neizvjesnosti u pogledu budućnosti i poremećaju u redovitom radu zdravstvenih ustanova, doprinijeli su povećanoj konzumaciji alkohola, relapsom liječenih alkoholičara i, posljedično, češćim bolestima jetre.
Zatvaranje s kojim smo bili suočeni na proljeće i ponovno sada, složen je društveni fenomen koji izaziva različita ponašanja. Kako je objavio ugledni znanstveni časopis Lancet, istraživanje provedeno nad 1555 aktivnih konzumenata alkohola pokazalo je kod 21 posto njih povećanje u konzumaciji tijekom proljetnog zatvaranja, dok ih je 35 posto u tom periodu uspjelo smanjiti unos alkohola.
Sudionici ovog istraživanja bili su uglavnom muškarci (73 posto) te u 27 posto slučajeva žene medijalne dobi od 57 godina. 23 posto sudionika istraživanja dotad su pili veće količine alkohola, dok ih je 38 posto alkohol pilo u umjerenoj količini.
Zaključak istraživanja iznesen je u nekoliko točaka. Prvo, zaključavanje uzrokuje značajne promjene u ponašanju kad je u pitanju unos alkohola, pa oko 20 posto pojedinaca u većoj mjeri povećavaju ili smanjuju svoju uobičajenu konzumaciju alkohola. Iako je psihosocijalni stres dobro prepoznat kao rizik od recidiva bolesti i povećane konzumacije alkohola, određeno smanjenje bi moglo biti povezano sa smanjenom financijskom sposobnošću i smanjenom dostupnošću mjesta na kojima se alkohol može kupiti.
Drugo, tijekom zatvaranja češći je recidiv, odnosno povratak alkoholu onih koji su svoju ovisnost neko vrijeme uspješno držali pod kontrolom. Prosječno trajanje apstinencije prije recidiva bilo je dugo, što je prethodno identificirano kao snažni prediktor kontinuirane apstinencije. No zatvaranje to značajno mijenja. Treće, oni koji su imali recidiv imali su klinički značajnu prosječnu razinu konzumacije alkohola nakon recidiva, što je u skladu s prethodnim studijama visokog rizika od štetnog pijenja nakon recidiva.
Pije se puno i pije se kod kuće
No jedan druga studija pokazala je zabrinjavajući trend u konzumaciji alkohola također prisutan u uvjetima pandemije: povećana količina alkohola popijenog kod kuće. Istraživanje je provedeno u SAD-u na oko 2000 osoba starijih od 18 godina, a pokazalo je povezanost između epidemioloških mjera poput zatvaranja i povećanog unosa alkohola u kućnim uvjetima.
Prema rezultatima studije, prisutan je velik porast konzumacije alkohola među populacijom koja iinače puno pije, odnosno one koja zamanje od dva sata konzumira pet ili više alkoholnih pića kod muškaraca, ili četiri ili više pića kod žena. Među tom populacijom primijećen je porast pretjerane konzumacije alkohola za čak 19 posto tijekom dana provedenih u tzv. lockdownu.
Ljudi koji su i inače skloni povećanoj konzumaciji alkohola, u uvjetima zatvaranja i tijekom dužih boravaka u kući, piti će još više, a taj je problem posebno izražen kod onih osoba koje, osim toga, još pate i od depresije ili nekih drugih bolesti.
Navedena studija, koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Texas u Dallasu, pokazala jepovećanje unosa alkohola do čak sedam pića unutar dva sata. Ono što dodatno brine, je to što je eventualna prisutnost djece u tim kućanstvima tek malo ublažila ili smanjima količinu konzumiranog alkohola.
Znanstvenici su, stoga, pozvali sve nadležne službe da interveniraju jer bi po završetku epidemije koronavirusa mogli biti suočeni s epidemijom alkoholizma.
Alkohol ne rješava probleme nego ih povećava
Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i niz preporuka vezanih uz konzumaciju alkohola. U nizu brošura objavljenih na svojim mrežnim stranicama, upozoravaju kako pojačana konzumacija alkohola tijekom pandemije povećava i rizik od nasilja i ozljeda.
Nadalje, upozoravaju na potrebu zaštite djece i mladih pazeći da nemaju pristup alkoholu te da se ne pije u njihovoj blizini. Posebno naglašavaju da alkohol slabi imunološki sustav i čini borbu organizma protiv koronavirusa i ostalih zaraznih bolesti težom i neizvjesnijom.
U slučaju povećane tjeskobe i ostalih anksioznih poremećaja koji nisu rijetki u doba pandemija i zatvaranja, valja ostati priseban i, ako je potrebno, potražiti stručnu pomoć, a ne pojačati konzumaciju alkohola koja postojeće probleme neće riješiti već će ih učiniti težima i kompliciranijima. Na koncu, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo posebno upozoravaju da je vrlo opasno miješati lijekove s alkoholom te da je najbolje, ako je ikako moguće, alkohol posve izbaciti iz upotrebe.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”
tekst se nastavlja ispod oglasa
