Prati nas

Mozaik

Na kušnji

Pate li prijateljstva zbog korone? Neki kažu da su se stvari poboljšale

Već godinu dana svijet živi s pandemijom koronavirusa. Ona utječe i na prijateljske odnose. Ali kako? Stručnjaci imaju jednu dobru i jednu lošu vijest, piše Deutsche Welle.

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

17-godišnja Anna Schmidt se prije korona-krize često znala nalaziti s prijateljicama. U njezinoj “ekipi” je sedam djevojčica, koje se međusobno poznaju već godinama. Ali sad je sve drugačije. Umjesto da se druže uživo, zajedno idu u shopping i da se zabavljaju, mlade djevojke se druže online, preko društvenih mreža, piše Deutsche Welle.

I školska nastava se odvija virtualno. Anna više uopće nema kontakta sa školskim prijateljicama koje je poznavala iz škole, ali se nije s njima baš družila u slobodno vrijeme. Samo s jednom prijateljicom iz mjesta u kojem živi ponekad ide u šetnju: “Nisam se nalazila s drugim frendicama, zato što moji roditelji to nisu htjeli, zbog visokog broja korona-infekcija”, kaže ona za DW.


Od početka korona-restrikcija prije otprilike godinu dana i prijateljstva su se našla na velikom testu. Tijekom lockdowna je zabranjeno okupljanje većih grupa ljudi. Zbog straha od zaraze (sebe samih ili drugih ljudi) mnogi su ljudi svoje sastanke i druženja “prebacili” na vanjske lokacije. Ali u zimskim mjesecima to nije uvijek moguće. Odrasli ljudi s djecom jednostavno više nemaju vremena brinuti se oko prijateljskih odnosa, oni su već dovoljno (i to dvostruko) opterećeni, istovremeno rade i brinu se oko djece koja pohađaju nastavu kod kuće (takozvani home schooling). Prijatelje se ranije viđalo u kafićima ili sportskim klubovima – ali oni su sad zatvoreni.

Nova bliskost?

Je li korona “napala” i naša prijateljstva? Odgovor nije baš tako jednostavan, kaže Wolfgang Krüger, berlinski psihoterapeut i autor knjige “Freundschaft: Beginnen, verbessern, gestalten” (slobodni prijevod: “Prijateljstvo: početak, poboljšanje, kreiranje”).

Krüger razlikuje dva tipa prijateljstava – “srčana prijateljstva” i “svakodnevno prijateljstvo”. “Svakodnevna prijateljstva se temelje na nekim stvarima koje zajednički radimo, na primjer pjevanje u zboru, sport, druženje u kafiću ili partija karata. A s obzirom da to sve sad otpada, zato takva prijateljstva i propadaju”, kaže on za DW.

Sve to najteže pogađa starije muškarce koji žive sami. Udruženje Netzwerk (Mreža) koje pomaže u krizi, potvrdilo je za DW da je registriran porast broja starijih osoba koje ih nazivaju i traže pomoć – to su ljudi koji se osjećaju usamljenima.

Za takozvana srčana prijateljstva psihoterapeut Krüger ima dobru vijest. “To su maksimalno tri prijateljstva, to su ljudi kojima mogu reći sve, ljudi kojima vjerujem, gdje postoji visoka doza intimnosti. A te prijatelje u doba korone zovem čak i češće nego ranije”, kaže nam on.

U kriznim vremenima je prisutna povećana želja za kontaktom, razmjenom, pogotovo s najbližim prijateljima.2„Ta vrsta prijateljstva se čak intenzivira.”

Kad se ljudi ne viđaju, najprije pati ta intimnost među njima, objašnjava Krüger. Povjerenje, kako napominje, se stvara i zahvaljujući tome da se ljudi međusobno mogu osjetiti i pomirisati. “I sad u doba korone moramo nekako komunicirati, voditi povjerljive razgovore, kako bismo to kompenzirali.”

I Anna kaže da se s jednom prijateljicom dopisuje, one si pišu pisma. “Sad smo još bolje prijateljice nego prije korone, prije smo razgovarale samo u grupi, kad smo bile s drugima.” Kontakt s drugim prijateljicama se pogoršao. “Neke od njih se ne javljaju tako često, kod njih imam osjećaj da ih gubim kompletno iz vida.”

Važni ili nevažni?

Znanstvenici diljem svijeta već neko vrijeme se bave ovom temom – rezultati su slični. Tako je University College London u sklopu jednog ispitivanja u ljeto 2020. došao do zaključka da otprilike 50 posto ljudi nije bilo nikakvih promjena u njihovim prijateljskim odnosima. Oko 22 posto ima osjećaj da su se stvari pogoršale, a 15 posto da su se poboljšale.

Ali zašto neki ljudi “gube” prijatelje u kriznim vremenima – iako su oni bili očigledno vrlo bliski? Sociolog Janosch Schobin sa Sveučilišta u Kasselu to objašnjava kompleksnom konstelacijom unutar neke “ekipe”. Rang-lista intenziteta prijateljskih odnosa se može definirati na različite načine.

U normalnim okolnostima to nije veliki problem, ali u doba korone ljudi se moraju koncentrirati na nekoliko prijatelja. “A kad se alocira ta pažnja, onda manji broj dobrih prijatelja dobije dovoljno te pažnje, no za sve one druge više ništa ne ostane”, objašnjava on. I zato ljudi imaju osjećaj da se njihovi prijatelji udaljavaju od njih. Ipak, svi oni koji se osjećaju usamljenima, mogu si i pomoći: “Ljudi se mogu prilagoditi, mogu malo pretresti svoju listu i pogledati tko je na začelju.” Odnosno, intenzivirati odnose s ljudima koji su donedavno bili samo površni, “svakodnevni prijatelji”.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP