Prati nas

Mozaik

Odgovorno dijeljenje

Lažne vijesti o COVID-u se dijele po inerciji, bez razmišljanja o istini ili posljedicama

I hrvatski dio Facebooka zagušen je brojnim dezinformacijama o koronavirusu i odgovoru na pandemiju. Zašto se lažne vijesti tako lako ukorjenjuju među našim građanima? Odgovore treba potražiti u navikama da se Internet i medijski sadržaji konzumiraju bez ulaganja intelektualnog napora.

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

“Australija je otvorila logore u koje silom trpa ljude koji se ne žele cijepiti. I njihovu djecu. Ako to nije fašizam, onda ne znam što jest.” Tvrdnja je to koja je na našoj Facebook stranici iznijela komentatorica. Na pitanje je li provjerila tu informaciju, odgovorila je da je “pisalo na internetu”. Naša čitateljica, vidljivo je iz komunikacije, o provjeri te informacije nije ni razmišljala.

I zaista riječ je o komadu dezinformacije koja je krenula s Twittera preko rubnih portala sklonima suludim teorijama urote pa je, na koncu, punu snagu dobila na Facebooku. No nekoliko minuta bilo bi dovoljno za provjeriti australske informativne portale kako bi se saznalo o čemu se zapravo radi.


U korijenu ove dezinformacije jest vijest da je australska vojska intervenirala u izoliranim naseljima u kojima u često nehigijenskim uvjetima i daleko od medicinske skrbi žive starosjedioci. Riječ je o populaciji koja boluje od niza kroničnih bolesti, posebice dijabetesa i vrlo su ranjivi kada je COVID u pitanju. Intervencija se sastojala u tome da su oboljeli i njihovi kontakti premješteni u naselje Howard Springs nedaleko Darwina kako bi suzbilo širenje bolesti u toj populaciji i kako bi imali lakši pristup zdravstvenoj skrbi, o čemu su vlasti izvijestile javnost.

U raspravu su se uključili i istaknuti pripadnici aboridžinske zajednice pokušavajući ukazati da nije riječ o “genocidu” kako tvrde protivnici cijepljenja i epidemioloških mjera; bilo da se radi o broju osoba koje su izuzete iz zajednice, bilo da se radi o načinu postupanja, a pogotovo kada je riječ o namjeri.

Ne razmišljaju ni o točnosti ni o posljedicama

Zašto ljudi dijele takve dezinformacije, bez da su uopće o njima promislili i kako ih obeshrabriti u tome? Istraživanje objavljeno u stručnoj publikaciji Psychological Science pokazuje da bi svojevrsna obuka koja bi potaknula ljude da razmišljaju o točnosti mogla rezultirati u boljim odlukama što podijeliti na društvenim medijima. Istraživanjem je obuhvaćeno više od 1.700 sudionika, a rezultati su pokazali da kada ih se izravno pita o točnosti sadržaja, ljudi postaju vještiji u razlučivanju istinitih od lažnih informacija.

Prihvaćeno je mišljenje da ljudi dijele lažne vijesti zbog toga što nisu sposobni razlučiti istinu od laži, no istraživanja provedena na Sveučilištu Regina u Kanadi dokazuju da to uvijek nije tako. “Umjesto toga, utvrdili smo da ljudi dijele lažne vijesti o koronavirusu na društvenim mrežama zato što – ne razmišljaju. Ne razmišljaju o točnosti kada donose odluku o tome što će podijeliti s drugima.” To zanemarivanje točnosti, analiziraju znanstvenici, je ono što zovemo i intelektualnom lijenošću, barem kada se radi o sudjelovanju i dijeljenju na društvenim mrežama.

Kanadsko istraživanje vodio je Gordon Pennycook, profesor bihevioralnih znanosti čije polje znanstvenog interesa obuhvaća zaključivanje, donošenje odluka, razliku između intuicije i analitičkog razmišljanja, političkih ideologija i lažnog informiranja.

Kako je istraživanje izgledalo?

Ispitanicima su ponuđeni popisi 15 lažnih i 15 istinitih naslova vezanih uz COVID-19 pri čemu su naslovi bili formatirani u obliku objava na Facebooku. Ispitanici su trebali ocijeniti njihovu točnost i svoju spremnost na dijeljenje istih.

Intuicija nije putokaz prema istini

Pokazalo se da ljudi često uopće ne razmišljaju o točnosti članaka koje dijele na društvenim mrežama te da tim češće dijele lažne vijesti čim se više oslanjaju na intuiciju ili imaju manje znanstvenog obrazovanja od prosjeka. Kao što je rečeno, pokazalo se i da jednostavno poticanje na promišljanje o točnosti informacija udvostručio njihov oprez prilikom dijeljenja istih.

Bolja budućnost, smatra Pennycook, leži u promjeni načina interakcije na društvenim mrežama. “Ljudi moraju zastati i promisliti je li nešto istina, prije no što to podijele s drugima. A kompanije koje stoje iza društvenih mreža trebale bi istražiti načine kako to postići, najvjerojatnije kroz suptilno poticanje na razmišljanje o točnosti informacija na njihovoj platformi”, zaključuje Pennycook.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
u okviru projekta “Živim, učim, rastem – Aktivno starenje, zdravo starenje”

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP