Prati nas

Vijesti

Budućnost

Kako do veće mirovine?

Odgovarajući na pitanje je li preporuka ljudima koji dolaze na tržište rada – da razmišljaju o tome da izdvajaju više alternativno nekim fondovima, odnosno da već sada ‘kupuju’ mirovinu koja će biti veća i prikladnija za normalan život kada dosegnu treću don, Grubišić napominje da moramo razlikovati obveznu mirovinsku štednju od one dobrovoljne ili ulaganja.

Objavljeno

|

foto: Michal Jarmoluk/Pixabay

U Hrvatskoj relativno malo ljudi radi, što je reflektirano na BDP-u, na maloj produktivnosti rada, na ograničenoj sposobnosti uplata u prvi stup, poručio je Andrej Grubišić, predsjednik Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, na konferenciji za novinare na kojoj je ta udruga predstavila analizu hrvatskog mirovinskog sustava, javlja HRT.

Hrvatski mirovinski sustav svojim najvećim dijelom oslanja se na izdvajanje doprinosa u tzv. prvi mirovinski stup, u koji uplaćujemo 15 posto doprinosa iz bruto plaće i taj novac ide za mirovinu sadašnjim umirovljenicima. Drugi stup se temelji na dodatnom doprinosu od 5 posto. Pitanje svih pitanja je – koliko su mirovinski stupovi održivi i hoće li mirovine i dalje za mnoge biti socijalna pomoć od koje zapravo ne mogu preživjeti?


Tko upravlja našim mirovinskim fondovima i je li novac koji dodatno uplaćujemo (5 posto koji odlaze direktno na račune osiguranika) naš novac?

“Zakon kaže da se radi o privatnoj imovini. Doduše, postoje ograničenja u smislu mogućnosti njenog raspolaganja. Dakle, ne možete povući novce iz obveznog mirovinskog fonda, možete ih pod određenim okolnostima, kako zakon propisuje, naslijediti”, rekao je Grubišić za HRT dodavši da, kada bismo to uspoređivali sa štednjom u banci, ne govorimo o istoj imovinskoj kategoriji. 

Na pitanje imaju li mirovinski fondovi u Hrvatskoj budućnost i što napraviti kako bismo se odmaknuli od mirovina koje su za većinu socijalne kategorije, Grubišić kaže: “Ključno pitanje je – možete li vi, uz sustav u kojem dominira država odnosno državne mirovine, za 10 ili 20 godina u realnim terminima imati znatno više mirovine? Ako pogledate demografske trendove, u Hrvatskoj je oko 250.000 manje radno sposobnih stanovnika nego što je bilo prije 10 godina, ustvrdio je, dodavši kako smatra da će brojevi za 2021. biti čak i lošiji. Udio korisnika mirovina je povećan za 5 postotnih bodova”, kaže.

“Dakle, imamo milijun i 240 tisuća korisnika mirovina, što je bilo 42 posto prije 10 godina, sad je 47 posto. Uz novi cenzus broj umirovljenika se vjerojatno neće promijeniti, ali hoće broj radno sposobnog stanovništva”, rekao je, dodavši: “Vaša jedina oklada je da će u budućnosti biti dvije stvari – dovoljan broj ljudi koji će u Hrvatskoj raditi i biti prisiljeni odvajati za vašu mirovinu, i istovremeno da će produktivnost njihovog rada biti dovoljno velika da ono što odvajaju zapravo za vas ima nekog smisla”. Smatra da je to vrlo ambiciozna pretpostavka i osobno bih, ako bi imao izbora, birao nekakvu alternativu.

Dolazi se, kaže između ostalog, do zaključka da bi postojeći sustav trebalo postupno početi u što većoj mjeri graditi na privatnoj inicijativi. “S time da ja ne bih miješao privatnu inicijativu i nužno drugi mirovinski stup. On je danas kod nas sinonim za privatnu inicijativu, iako je to puno širi pojam.”

Odgovarajući na pitanje je li preporuka ljudima koji dolaze na tržište rada – da razmišljaju o tome da izdvajaju više alternativno nekim fondovima, odnosno da već sada “kupuju” mirovinu koja će biti veća i prikladnija za normalan život kada dosegnu treću dob, Grubišić napominje da moramo razlikovati obveznu mirovinsku štednju od one dobrovoljne ili ulaganja.

“Trenutačno je fokus na obveznom dijelu. Što pokazuju statistike? Odluka o implementaciji obvezne mirovinske štednje nije ekonomska nego politička. Ono što je međutim jako bitno, ta politička odluka ima savršene ekonomske reperkusije. Ono što vidimo temeljem javno dostupnih podataka je da imate zemlje koje imaju velik BDP – Island, Nizozemska, Danska, SAD, Švicarska, Australija, Kanada, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo – koje istovremeno imaju jako veliki udio imovine u privatnim mirovinskim fondovima u odnosu na BDP. Ali isto tako vidimo i neke druge pristupe – Japan, Italija, Portugal, Francuska, Španjolska, Austrija i Njemačka – koje imaju jako malo imovine u privatnim mirovinskim fondovima. Postavlja se pitanje: ako će ljudi htjeti imati veću mirovinu u budućnosti, koja politička opcija – ona gdje je sustav dominantno temeljen na javnom izdvajanju ili onaj koji ima barem jednim dijelom alternativu ili ispušni ventil?” objašnjava Grubišić.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP