“Povećanje potrošnje, tj. prometa po fiskaliziranim računima, utječe na rast prihoda od poreza na dodanu vrijednost, ali rastu i troškovi, odnosno rashodna strana proračuna”, kazao je u razgovoru za Jutarnji list ministar financija Marko Primorac.
Naime, dakle, broj računa početkom kolovoza 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. bio je manji za 1,6 posto, dok je iznos računa veći za otprilike 20 posto. No to, prema ministru, ne znači ogromne viškove u državnoj blagajni.
“Ne smijemo zaboraviti fiskalne učinke mjera kojima Vlada kontinuirano ublažava negativne posljedice porasta cijene energenata i inflatornih pritisaka općenito. Izdašni paketi pomoći usmjereni našim građanima i poduzetnicima, kojima smo uspjeli spriječiti socijalnu frakturu i očuvati socijalnu koheziju, samo su dio okvira konzistentne višegodišnje politike Vlada predsjednika Andreja Plenkovića u suočavanju s krizama bez presedana”, podsjetio je ministar na socijalne transfere, uključujući energetski dodatak za umirovljenike.
Što tu ima za umirovljenike?
“Značajni su i fiskalni učinci povećanja plaća u javnom sektoru, ali i mirovina. Ne mislim pritom samo na izravne intervencije temeljem odluka Vlade i zakonskih izmjena nego i na usklađivanje mirovina koje se primjenjuje automatizmom 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine temeljem podataka o stopi promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i stopi promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj.”
Pri tome, ministar ne propušta ponoviti rečenice koje uglavnom slušamo iz usta premijera Andreja Plenkovića: “Od 2016. do danas, prosječna mirovina porasla je za preko 40 posto, a već u rujnu bit će vidljivi učinci dodatnog povećanja uslijed srpanjskog usklađivanja mirovina, koje će, prema svemu sudeći, iznositi preko 8 posto. Time će, bez sumnje, u mandatu ove i prošle HDZ-ove Vlade mirovine kumulativno porasti za preko 50 posto.”
“Učinci inflacije manifestiraju se i u okviru ostalih kategorija proračunskih rashoda – od povećanja materijalnih rashoda, do povećanja rashoda za kamate i kapitalnih rashoda. Sa svim onim povećanjima cijena s kojima je suočen privatni sektor, u puno većoj mjeri je, zbog svoje veličine, suočen i javni sektor”, kaže Marko Primorac.
“Dakle, uslijed inflacije proračunski prihodi jednim dijelom rastu, ali rastu i rashodi, i to s više osnova, pa je teza o nekakvoj lagodnoj proračunskoj poziciji zbog inflacije potpuno promašena”, zaključuje.
