Obvezni mirovinski fondovi prošle su godine ubrali značajan prinos

Obvezni mirovinski fondovi prošlu će godinu pamtiti po iznimno dobrim rezultatima, no 80 posto onih koji su lani otišli u mirovinu, radije je svoju kapitaliziranu štednju prenijelo u prvi stup, jer im je mirovina iz stupa generacijske solidarnosti bila povoljnija, javlja HRT.

“Ako gledamo da je radni vijek prosječnog građanina 40 godina, mi smo sada na 21. godini. Ne možemo očekivati u startu da će se nakon proteka samo 21 godine te mirovine postići onu razinu kao na kraju punog staža kada ljudi odu u mirovinu”, kaže Kristijan Buk, predsjednik Uprave Allianz ZB društva za upravljanje mirovinskim fondovima.

Pogledaju li se brojevi, zaposlenik s prosječnom plaćom u drugi je stup u 20 godina uplatio oko 13.000 eura, fond je u prosjeku zaradio još gotovo 9.000, pa na računu ima ušteđeno oko 22.000 eura. 

“Neki izračuni koji su rađeni od strane regulatora, ako se ne varam ukazuju na 40 tisuća eura, ali vjerujem da se ovisno o osobama to može razlikovati”, smatra Gordan Šumanović, predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima

Uz to, ove je godine izjednačen dodatak na mirovine iz prvog i drugog stupa. Zbog toga će se mirovina prema modelu “iz oba stupa” povećati za 6,7 %. Fondovi su, uz to, manje ulagali u državne obveznice, više u dionice. Od ove godine moći će kupovati i nekretnine, no najveća je novost obveza ulaganja 5 posto imovine u alternativni investicijski fond s jamstvom države. 

“Ne gledamo na to negativno, to je moguće još jedna prilika za strateška ulaganja, gdje postoji nešto veći rizik, ali isto tako potencijal za dobru zaradu”, navodi Petar Vlaić, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u priopćenju navodi: Rok za donošenje uredbe je 12 mjeseci od stupanja izmjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima na snagu.

Imovina obveznih mirovinskih fondova potkraj prošle godine iznosila je više od 20 milijardi eura, što je 28 posto hrvatskog BDP-a, i u odnosu na 2022. bila je veća za 2,7 milijardi eura. Prinosi su lani dosegnuli rekordne razine, mirovinski fondovi nadoknadili su negativan rezultat iz 2022. i inflaciju koja je obilježila i prošlu godinu. Prosječni prinos u najrizičnijoj kategoriji A bio je 14 posto. U kategoriji B, koja obuhvaća 80 posto obveznika mirovinskih fondova, iznosio je 10 posto, a u kategoriji C posto. 

Na iznos buduće mirovine utjecat će i novac uplaćen u treći mirovinski stup. Dosad se na taj korak odlučilo oko pola milijuna građana, koji su na svojim računima prikupili 1,3 mlrd. eura.