Kokošji gnoj u vrtu? Da, ali ne svaki i ne uvijek

Izmet kokoši i druge peradi jedno je od najdostupnijih organskih gnojiva na tržištu. Riječ je o dobrom izvoru dušika koji je glavni čimbenik rasta lišća. Također sadrži manje količine drugih važnih hranjiva, ali ne u količini kao mineralna gnojiva.

Uz to, ta dodatna hranjiva sporije se oslobađaju i neka će postati dostupna tek kada se tlo dobrano ugrije u proljeće i ljeto; čak i kada se primijeni zimi ili u rano proljeće. U prosjeku, suhi peletirani kokošji gnoj prosječno sadrži četiri posto dušika, dva posto fosfora i jedan posto kalija, pokazuju kvantitativne analize.

Svježi kokošji gnoj je sjajan za kompostiranje

Svježi gnoj iz komercijalnih peradarskih farmi rijetko je dostupan vrtlarima amaterima jer je nepogodan za prijevoz i upotrebu. Može se koristiti kao proljetni dodatak za usjeve koji zahtijevaju puno dušika, poput crnog ribizla, povrća i šljiva. Također, odličan je na kompostnoj hrpi kada se dodaje sloj od pet centimetara svježeg kokošjeg gnoja na svakih 15 centimetara drugih materijala.

Oprezno pri rukovanju!

Svježi i kompostirani kokošji gnoj može sadržavati bakterije koje su štetne za ljudsko zdravlje. Izbjegavajte udisanje prašine prilikom rukovanja gnojem peradi, nosite rukavice te izbjegavajte jedenje i pušenje tijekom rada.

Također, izbjegavajte upotrebu gnoja peradi tijekom potvrđenih ili sumnjivih epidemija ptičje gripe, ako se nalazite u pogođenom području. S druge strane, peletirani suhi kokošji gnoj često se sterilizira tijekom proizvodnje pa predstavlja manji rizik za zdravlje.

Kako koristiti suhi kokošji gnoj?

Peletirani kokošji gnoj koristite za gnojidbu povrtnih usjeva i voća, iako će možda biti nužno dodati kalijevo gnojivo kako bi se zadovoljila potreba i za tim makroelementom. Važno je slijediti uputstva na pakiranju.

Što ako imate vlastite kokoši?

Domaće kokoši i ostala perad obično se drže u kokošinjcima s plitkim slojem piljevine kao podlogom. Takva podloga obično bude mokra i smrdljiva pri čemu je svježi kokošji izmet vrlo alkalan.

Takav kokošji gnoj obično nije prikladan za gnojidbu vrta jer bi mogao oštetiti korijen biljaka, možda čak privući glodavce i lisice, a i nije atraktivan izgledom. Međutim, izvrstan je aktivator komposta pa svjetski vrtlarski autoritet, Britansko kraljevsko vrtlarsko udruženje, svojim članovima savjetuje da ga koriste u kompostnoj hrpi.

“Vrtlari trebaju biti svjesni da svježi, vlažni ptičji izmet može spaliti, kako travnjake tako i biljke u vrtu, pri čemu ima manje hranjivih tvari od suhog peletiranog kokošjeg gnoja”, upozoravaju.