Njemački radnici predugo i previše uplaćuju u obavezno mirovinsko osiguranje u odnosu na novac koji primaju u mirovini, misli stranka Ljevica koja je zatražila službene podatke od tamošnjeg Ministarstva socijalne politike. Između ostalog, doznalo se tako da za mirovinu od 1.500 eura valja raditi čak 45 godina i 2 mjeseca.
Za iznos od 1.250 eura potrebno je uplaćivati 37 godina i osam mjeseci, dok bi za mirovinu u visini osnovne socijalne pomoći, koja danas u prosjeku iznosi 938 eura, trebalo uplaćivati 28 godina i tri mjeseca.
To je tek teoretski izračun mirovina koji nije uzeo u obzir varijacije u plaći kroz radni vijek, no ipak pokazuje odnose između uplaćenog i onoga što se na kraju dobije. Ukratko, radnik koji prima mirovinu od 1.500 eura, u mirovinsko osiguranje je “ubacio” 119.066 eura kroz 45 godina i 2 mjeseca pod uvjetom da je mjesečno zarađivao bruto od 2.300 eura što u konačnici daje cjeloživotnu bruto zaradu od 1.25 milijuna eura.
Za mirovinu od 1.250 eura, prosječni radnik bi uplatio 107.810 eura u razdoblju od 37 godina i osam mjeseci, dok bi za mirovinu u visini osnovne socijalne pomoći uplata iznosila 88.497 eura, uz bruto zaradu od 921.735 eura kroz 28 godina i tri mjeseca.
Trenutno vladajuća koalicija u Njemačkoj raspravlja o reformi koja bi spriječila daljnji pad mirovinskog sustava. Da bi se održala razina mirovina na 48 posto prosječne plaće, prema prijedlozima, trebali bi se blago povećati doprinosi.
Gornju aproksimaciju Ministarstvo je temeljilo na zamišljenom radniku koji je 1. siječnja 2024. otišao u mirovinu i cijeli svoj radni vijek primao je prosječnu plaću. Prema preliminarnim podacima Njemačke mirovinske agencije, prosječna godišnja plaća 2024. iznosi 45.358 eura.
