Cvijet hortenzije postupno se mijenja. To je njegov dug put zriobe s promjenama boja i umiranjem na kraju. Kod brojnih kultivara taj prirodni prijelaz koji traje tjednima pa i mjesecima uključuje faze zelenih i crvenkastih nijansi pa na kraju i smeđe boje. Međutim, ako se to događa vrlo brzo nakon otvaranja pupova, najvjerojatnije je riječ o vanjskom stresu.
Najčešći uzrok je nepravilno ili nedosljedno zalijevanje. Hortenzije imaju razgranat korijenski sustav s jednim glavnim odrvenjelim korijenom koji može biti prilično snažan, ali uglavnom je korijenje raspoređeno u gornjim slojevima tla. Zato ih smatramo biljkama s umjereno dubokim ili srednje dubokim korijenjem.
Pripeka i suša su neprijatelji
Ipak, kada je zalijevanje suviše plitko, a temperature visoke, površinsko zalijevanje koje će nakvasiti tek gornjih dva-tri centimetra tla, nije dovoljno. Voda će iz vrućeg površinskog sloja brzo ishlapjeti a korijen će ostati a suhom.
Upravo su cvjetovi ti koji prvi reagiraju na stres uzrokovan manjkom vode: počinju venuti, rubovi posmeđe, a s vremenom se osuše u cijelosti. Listovi, zbog svojih robusnijih tkiva duže zadržavaju vlagu i naizgled ostaju neokrznuti sušom.
Ono što može naštetiti cvatu je i prekomjerna izloženost suncu. Hortenzije, doista, mogu rasti na sunčanim položajima. Ipak, najduže i najpostojanije cvatu na mjestima s jutarnjim suncem i popodnevnim hladom. Intenzivno sunce, osobito između kasnog jutra i ranog poslijepodneva, može ubrzati isušivanje cvjetova, čak i kada je tlo relativno vlažno.
Neadekvatna gnojidba
Nepravilna gnojidba također može dovesti do sušenja cvjetova. Primjena prevelikih količina mineralnih gnojiva ili aluminij sulfata (za zaplavljivanje cvata), posebice kada je tlo nedovoljno vlažno ili suho, može izazvati kemijske opekline korijena. Cvjetovi u tom slučaju često prvo posmeđe, dok se na rubovima listova mogu pojaviti znakovi spaljivanja. Biljke se prihranjuju uvijek nakon što su dobro zalivene i uvijek prema uputama proizvođača gnojiva.
Toplinski stres dodatno pogoršava stanje. Tijekom dana s visokim temperaturama, biljka gubi znatne količine vode transpiracijom. Ako dotok vode kroz korijen nije dovoljan, dolazi do fiziološkog stresa, pri čemu su cvjetovi, prvi koji pokazuju posljedice. Kod bijelih sorti promjene su posebno uočljive.
Palež izazvana folijarnom prihranom i pesticidima
Ne treba smetnuti su uma da su cvjetovi najosjetljiviji nadzemni dijelovi biljke, budući da su njegovi dijelovi građeni od vrlo osjetljivih tkiva bez jake prirodne barijere prema okolišu. To posebno treba uzeti u obzir kod folijarnog prihranjivanja i primjene zaštitnih sredstva; jer prevelike koncentracije folijarnog gnojiva, baš kao i neodgovarajući agresivni pesticidi, mogu u samo nekoliko sati spaliti cvat.
Stres nakon sadnje
Uz to, biljci treba dati i malo vremena da se stabilizira nakon nakon sadnje, pogotovo ako je posađena u cvatu u nedovoljno pripremljeno tlo pri čemu situacija postaje gora u kombinaciji s ranije navedenim mogućim pogreškama.
Uglavnom, za zdrav cvat preporučuje se redovito dubinsko zalijevanje, osobito tijekom toplijih razdoblja, izbjegavanje sadnje na izuzetno osunčanim položajima, umjerena i pravilna gnojidba te dobra drenaža tla.
Ako su svi osnovni uvjeti zadovoljeni, a sušenje se i dalje javlja, moguće je da se radi o specifičnom kultivaru s kraćim periodom cvatnje. U svakom slučaju, promatranje biljke kroz sezonu pomaže u razumijevanju njenih potreba i prilagodbi uvjeta uzgoja. Na greškama se najbolje uči.
Naša rubrika Vrt ima svoju Facebook grupu. Pridružite se ljubiteljima vrtlarstva, pohvalite se uspjesima, pitajte stručnjake, razmijenite savjete i inspirirajte se.
Kliknite ovdje i postanite dio naše zajednice.
