191 euro doprinosa: Minimalac danas, najniža mirovina sutra

Minimalna plaća u 2026. godini iznosi 1.050 eura bruto, no radniku u Zagrebu na račun od toga sjeda 799,24 eura neto.

Razlika između bruto i neto iznosa najprije odlazi na mirovinske doprinose, zatim na porez na dohodak. Poslodavca, međutim, takav minimalac ne košta 1.050 eura, nego 1.223,25 eura mjesečno jer na bruto plaću dodatno plaća 173,25 eura doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Koliko ide u mirovine?

Iz minimalne bruto plaće za mirovinsko osiguranje u ovom se primjeru mjesečno izdvaja ukupno 191,25 eura. Od toga 138,75 eura ide u prvi mirovinski stup, a 52,50 eura u drugi stup. U izračun je ušlo i umanjenje osnovice koje se odobrava radnicima s bruto plaćom nižom od 1.300 eura.

Važno je naglasiti da se na mirovinske doprinose ne plaća porez na dohodak. On se obračunava kada se od ukupnog troška plaće oduzmu doprinosi i osobni odbitak za radnika i uzdržavane članove obitelji.

Kako to praktično izgleda? Kod minimalca od 1.050 eura, nakon mirovinskih doprinosa ostaje dohodak od 858,75 eura, od čega se odbija osobni odbitak od 600 eura. Tek na preostalih 258,75 eura u Zagrebu se obračunava porez od 59,51 euro. Ako radnik ima djecu, porez je i manji.

Uplate vs. isplate

U raspravama o mirovinama često se može čuti rečenica: “Dajte mi samo ono što sam uplatio”. Izgovaraju je mnogi umirovljenici koji smatraju da su tijekom radnog vijeka u sustav uplatili dovoljno da bi u starosti imali znatno pristojnija primanja. No kada se pogleda primjer radnika na minimalcu, vidi se koliko su te uplate zapravo ograničene i kako demografija igra presudnu ulogu u mirovinskom sustavu.

Ako se sadašnja mjesečna uplata za mirovinsko osiguranje od 191,25 eura prenese na cijelu godinu, dolazi se do 2.295 eura godišnje. Kada bi radnik punih 40 godina radio za isti minimalac pri čemu se ne bi dogodila inflacija, ukupno bi za mirovinsko osiguranje nominalno bilo uplaćeno 91.800 eura.

Kada bi se taj iznos posve mehanički rasporedio na 30 godina mirovine, odnosno na 360 mjesečnih isplata, dobio bi se iznos od oko 255 eura mjesečno. To nije formula po kojoj se u Hrvatskoj računa mirovina jer prvi stup nije osobna štednja nego sustav generacijske solidarnosti, a drugi je stup kapitalizirana štednja.

Upravo zbog te solidarnosti, mirovina koju promatramo prebacila bi se u jednostupnu i kroz izračun najniže mirovine solidarno podignula na 630 eura pod uvjetom da se radi o starosnoj mirovini.

Uz to, umirovljenici kod visine mirovine i povrata uloženog zaboravljaju dužinu uživanja mirovine. Prema podacima HZMO-a, prosječni umirovljenik prema općim propisima u prosincu je iza sebe imao već 22 godine i 10 mjeseci umirovljeničkog staža. Istodobno je njegov prosječni mirovinski staž iznosio 31 godinu i šest mjeseci.