Garača: Mirovine se lako mogu povećati za 30 posto

25 godina nakon uvođenja drugog mirovinskog stupa, rezultati nisu ispunili obećano. Zaključak je to okruglog stola kojem je u Saboru bio domaćin SDP.

“Obavezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj izgubili su u ožujku 2026. točno 604,4 milijuna eura. Bankari i fond-menadžeri kažu da je kriv Trump koji je zaratio s Iranom. Nedavno se također pokazalo da su mirovinski fondovi u posljednjih 5 godina, kada se oduzme inflacija, zaradili nula eura. Ne znam je li i za to kriv Trump, ili iranske mule”, rekao je Mišo Krstičević (SDP).

Kaže, krajnje je vrijeme da se zapitamo možemo li mirovinski sustav popraviti tako da bolje služi hrvatskim umirovljenicima, a manje menadžerima stranih banaka, fondova i mirovinskih osiguravajućih društava?

“Država sama sebi posušuje preko skupog posrednika”

“Kakva je to mirovinska reforma bila, kada se i dalje dominantno ulaže u državne obveznice? Znači država i dalje posuđuje sama sebi preko posrednika koji mu to skupo naplaćuje”, konstatirao je Gojko Bežovan, umirovljeni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dodaje da se prije 25 godina radilo o financijalizaciji mirovina i kolonizaciji predvođenoj Svjetskom bankom, što je usporedio s aktualnom “kolonizacijom” u ime OECD-a.

Mirando Mrsić, bivši SDP-ov ministar mirovinskog sustava, kritizirao je kritičare drugog stupa da zastupaju nacionalizaciju. “Ne želim da se to vezuje za SDP”, istaknuo je Mrsić, navodeći da se unutar stranke nije o tome raspravljalo.

“Najtragičnija privatizacija u Hrvatskoj”

Željko Garača, profesor emeritus Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, je istaknuo da treba govoriti o privatizaciji mirovinskog sustava, jer je upravo privatizacija, smatra, jedan od glavnih problema mirovinske reforme, stoji u SDP-ovom priopćenju. “Ovo je jedna od najsuptilnije provedenih, ali i jedna od najtragičnijih privatizacija u Hrvatskoj”, kazao je.

“Mirovinska reforma predstavlja najveću zapreku za bolje mirovine sadašnjih i budućih umirovljenika”, istaknuo je Garača, dodajući da nije ni čudo da velika većina umirovljenika koristi mogućnost povratka u prvi stup, a i oni koji to ne čine, tako odlučuju samo zbog “mamca” jednokratne gotovinske isplate dijela ušteđevine. Kada bi se obavezne uplate u drugi stup obustavile, izračunao je Garača, sadašnje mirovine bi mogle porasti za 30 posto.

“Novci nisu izgubljeni”

“Ništa se loše nije dogodilo, nikakvi novci nisu izgubljeni”, rekao je Danijel Nestić, savjetnik Ekonomskog instituta Zagreb, dodajući da je suština mirovinske reforme bila u tome da je sadašnja generacija odlučila dio novca staviti sa strane i štedjeti za mirovinu, što cijeli sustav štiti od nepovoljnog omjera zaposlenih i umirovljenika.

Prema priopćenju iz SDP-a, Krstičević je rekao da kada se problem privatizacije mirovina očisti od svih površinskih nečistoća neoliberalne ideologije, u temelju mirovinske reforme ostaje pogrešna pretpostavka da nas individualna štednja nekako bolje štiti od starenja stanovništva.

Prema Krstičeviću, radi se o opkladi da će, ako fondovi dodaju samo dio profita, biti sve u redu. “Međutim, danas svatko, tko je doživio barem jednu veliku krizu ili inflaciju zna da nije tako. A u 40 godina radnog staža, kako stvari idu, takvih kriza može biti zaista puno.”

“Trošak, šteta, zakidanje”

“Mirovinska reforma zaista ima tri stupa, a oni se zovu trošak, šteta i zakidanje,” zaključio je Garača pojašnjavajući da se ovo posljednje odnosi na mirovinska osiguravajuća društva, MOD-ove, o kojima se, nažalost, slabo raspravlja, dok se o makroekonomskim podbačajima privatizacije mirovina govori najmanje.