Mit o 40 godina rada: Hrvati u mirovinu idu s puno manje staža

Kada govorimo o mirovinama, kao mjerilo često uzimamo “puni radni vijek” od 40 godina, iako on nije ničim propisan. Ipak, smatra se zbirom godina provedenih u radu na temelju kojega treba procjenjivati stvarnu vrijednost mirovina.

Stvarni ulazak u mirovinu, ipak, izgleda drukčije. Novi umirovljenici koji su pravo na mirovinu ostvarili u ovoj godini u prosjeku se nisu ni približili 40 godina staža, iako su radili više od prosjeka mirovinskog sustava.

Podaci iz travnja kažu da se ove godine u mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) ide s 33 godine, dva mjeseca i tri dana mirovinskog staža. Muškarci su u prosjeku ostvarili 33 godine, pet mjeseci i šest dana staža, a žene 32 godine, 11 mjeseci i 13 dana.

To su dvije godine, pet mjeseci i 18 dana više staža nego što su novi umirovljenici imali prije deset godina. No i dalje su daleko od 40 godina rada.

I starosne su daleko od 40

Ako ciljamo na samo jezgro mirovinskog sustava, a to su starosne mirovine u širem smislu, uključujući i prijevremene starosne, i tu smo daleko od 40 godina. Novi korisnici u toj skupini u prosjeku imaju 34 godine, 10 mjeseci i 16 dana staža.

Ukupni prosjek, očekivano, spuštaju invalidske i obiteljske mirovine. Novi korisnici invalidske mirovine imaju prosječno 24 godine, 10 mjeseci i šest dana staža. Iza obiteljskih mirovina stoji prosječno 28 godina, osam mjeseci i 18 dana staža.

Sve stariji, ali ipak nemaju 65

Drugi parametar, koji pokazuje koliko će umirovljenik “opteretiti” sustav, jest razlika u starosnoj dobi u odnosu na “idealnih” 65 godina. Novi korisnici mirovina u prosjeku imaju 63 godine i dva mjeseca. Kod novih korisnika starosne mirovine prosječna dob iznosi 63 godine i 10 mjeseci, dok je kod invalidskih mirovina znatno niža, 55 godina i šest mjeseci.

Novi korisnici mirovina danas u prosjeku u mirovinu ulaze godinu i šest mjeseci stariji nego prije deset godina. Kod novih korisnika starosne mirovine razlika je još nešto veća i iznosi godinu i sedam mjeseci. Ipak, i to je daleko od “ciljanih” 40 godina rada i punih 65 godina života.

Kako je u drugim državama?

Europski službeni podaci nisu izravno usporedivi s gore navedenim brojkama i kategorijama hrvatskih umirovljenika, ali su indikativni. Naime, Eurostatov pokazatelj očekivanog trajanja radnog vijeka procjenjuje koliko godina prosječna osoba tijekom života provede na tržištu rada, a ne s koliko staža izlazi u mirovinu u promatranoj godini.

Ipak, prema Eurostatu, prosjek EU-a u 2024. godini iznosio je 37,2 godine, a više od 40 godina očekivanog radnog vijeka imalo je samo pet članica: Nizozemska, Švedska, Danska, Estonija i Irska. Njemačka je bila na samoj granici, s 40,0 godina. Hrvatska je, prema tom pokazatelju, na 34,8 godina.

Odvojeno treba gledati dob u kojoj ljudi počinju primati starosnu mirovinu. Eurostat za 2023. godinu navodi da je prosječna dob prvog primanja starosne mirovine u EU bila 61,3 godine, dok je Hrvatska bila ispod tog prosjeka, s oko 60,6 godina.