Kad supružnik dobije demenciju, raste rizik i za partnera

Kada jedan supružnik oboli od demencije, raste rizik da će bolest biti dijagnosticirana i drugom, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Network Open.

Istraživanje “Izloženost demenciji supružnika i rizik od demencije” obuhvatilo je zdravstvene podatke 955.105 oženjenih i udanih osoba na Tajvanu. Znanstvenici su usporedili osobe čiji je partner imao demenciju s onima čiji supružnik nije imao tu dijagnozu.

Žene čiji je suprug imao demenciju imale su 74 posto veći relativni rizik da i same dobiju dijagnozu. Kod muškaraca čija je supruga imala demenciju rizik je bio veći za 69 posto. U apsolutnim brojkama, tijekom pet godina zabilježeno je 2,75 dodatnih slučajeva demencije na 100 žena te 3,49 dodatnih slučajeva na 100 muškaraca čiji je supružnik imao tu bolest.

Povezanost je bila slabija u obiteljima s višim prihodima i većim brojem djece. Znanstvenici navode da veći financijski i obiteljski resursi mogu smanjiti opterećenje povezano sa skrbi za oboljelog partnera. Među mogućim objašnjenjima navode se zajedničke životne navike, slični zdravstveni rizici, dugotrajan stres, poremećen san i smanjivanje društvenih kontakata.

Istraživanje ipak ne dokazuje da skrb za supružnika uzrokuje demenciju, nego pokazuje povezanost između bolesti jednog partnera i povećanog rizika kod drugoga pri čemu uzročno posljedičnu vezu treba još utvrditi.

U Hrvatskoj svaki deseti stariji od 70 ima klinički izraženu demenciju

U hrvatskoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti tijekom 2023. godine evidentirano je 27.197 osoba s dijagnozom demencije, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

Među osobama starijima od 65 godina zabilježeno ih je 25.897, dok HZJZ procjenjuje da klinički izraženu demenciju ima oko deset posto starijih od 70 godina te između 20 i 40 posto starijih od 85 godina. Službene evidencij ne obuhvaćaju nužno sve oboljele jer dio ljudi nema postavljenu dijagnozu.

Najčešći oblik je Alzheimerova bolest, na koju prema HZJZ-u otpada između 60 i 70 posto svih slučajeva demencije. Među ostalim oblicima izdvajaju se vaskularna i nespecificirana demencija, no bolnički podaci ne mogu se tumačiti kao njihov stvarni udio među svim oboljelima. U hrvatskim bolnicama su 2023. godine zabilježena 281 liječenja zbog Alzheimerove bolesti, 213 zbog vaskularne i 521 zbog nespecificirane demencije.