Mirovina
Braniteljski dodatak na mirovinu: Dio vojnika i policajaca ostaje bez njega
Broj službeno uloženih komentara na predloženi braniteljski zakon premašio je stotinu. Vojnici, policajci i branitelji s invalidskim mirovinama strahuju da će ostati bez dodatka.
Javno savjetovanje o izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima podijelio je branitelje na dragovoljce i mobilizirane, ali i one koji će ostati bez novog dodatka uz mirovinu. U pet dana broj komentara porastao je s 49 na 105, a uz dragovoljce sada se javljaju umirovljeni vojnici, policajci, pirotehničari i branitelji s invalidskim mirovinama.
Vladinim prijedlogom predviđen je dodatak od tri eura za svaki mjesec proveden u borbenom te 50 centi za mjesec proveden u neborbenom sektoru. Međutim, način na koji je napisan predloženi članak 52.d ne obuhvaća sve branitelje, nego pravo veže uz propis prema kojem je mirovina određena.
Vojnici i policajci nisu navedeni
Najviše novih prigovora odnosi se na djelatne vojne osobe, policijske službenike i ovlaštene službene osobe koje su umirovljene prema posebnom zakonu. Taj propis nije naveden među osnovama prema kojima bi se priznavao dodatak.
Umirovljeni policajac Emilio Jauk u službenom prigovoru navodi da ima 652 dana borbenog i 916 dana neborbenog sektora, ali prema sadašnjem tekstu prijedloga Zakona ne bi ostvario pravo na dodatak jer mu je mirovina određena prema propisu za djelatne vojne osobe i policijske službenike. Predložio je da se ta kategorija izrijekom uvrsti u zakon.
Sličnu primjedbu iznijeli su Zoltan Sulyok, Ivan Lončarić i Ivan Radošević. Smatraju da se isto vrijeme provedeno u ratu ne može različito vrednovati samo zato što su branitelji umirovljeni prema različitim zakonima.
„Vraćate ono što je oduzeto“
Lončarić upozorava da se ukidanje starog umanjenja mirovina djelatnim vojnim osobama predstavlja kao povećanje, iako je riječ o vraćanju dijela mirovine oduzetog prije gotovo 25 godina. Među tom skupinom, navodi, ima dragovoljaca i branitelja s više od 1.800 dana borbenog sektora.
Posebno se spominju pripadnici gardijskih brigada umirovljeni prema članku 6.a. Sudionici savjetovanja tvrde da je riječ o ljudima koji nisu umirovljeni na temelju utvrđene invalidnosti, nego zbog smanjivanja djelatnog sastava Hrvatske vojske nakon rata. Ako ostanu izvan dodatka, njihov ratni put neće biti vrednovan na isti način kao kod branitelja umirovljenih prema ZOMO-u.
Prigovori i branitelja s invalidskim mirovinama
U savjetovanju su iznesene i primjedbe branitelja kojima je invalidska mirovina samo djelomično određena na temelju posljedica sudjelovanja u ratu. Traže da im se dodatak prizna barem razmjerno dijelu mirovine koji se odnosi na bolest ili invalidnost izvan ratnih okolnosti.
U raspravu su se uključili i nekadašnji zaposlenici tvrtke Mungos, koji su nakon rata nastavili raditi na razminiranju. Navode da bi mogli ostati izvan dodatka zato što su mirovinu ostvarili prema posebnim pravima zaposlenih na poslovima razminiranja.
Savjetovanje traje do 6. rujna i do tada svi građani mogu službeno podnijeti prigovor ili dopunu prijedloga. Ministarstvo će u izvješću krajem objaviti koje je primjedbe prihvatilo. Primjedbe dragovoljaca na novo zakonsko rješenje pročitajte na ovoj poveznici.
