Grujić: Političari skaču s teme na temu, Špika traži mjesto na izbornoj listi

Stranka umirovljenika (SU) upozorila je da se javna i politička pozornost neprestano seli s jedne afere na drugu, dok siromaštvo starijih ostaje bez sustavnog odgovora. Kažu, zabrinuti su zbog novog vala političkog iscrpljivanja svih aktera u društvu u potrazi za odgovorima za propuste u vladanju na štetu sigurnosti za život i zdravlje građana i prirode.

Razumljivo, riječ je o pitanjima od bitne važnosti po okoliš i zdravlje građana, ne samo Like, no zbunjujuće je, smatraju u SU, da se skače s teme na temu. U priopćenju koje potpisuje Lazar Grujić navodi se da se u susjednim državama pokreću mjere za zaštitu starijih od siromašenja, dok se u Hrvatskoj ozbiljnije političke stranke ne usredotočuju na rast životnog standarda i iskorjenjivanje siromaštva.

„Tomu se priključuju i neke navodne umirovljeničke stranke, poput Bloka umirovljenici zajedno (BUZ), s prepoznatljivim ciljem pridruživanja političkim opcijama na čije združene liste bi se rado priključili na predstojećim izborima“, poručio je Grujić.

Ekološka katastrofa

Stranka pritom ne umanjuje odgovornost vladajućih za nezakonito odlaganje otpada u Gospiću i drugim dijelovima Hrvatske. Slučaj opisuje kao ekološku katastrofu, pa i ekocid, a postupanje s otpadom povezuje s korupcijom na lokalnoj i državnoj razini. Traži kažnjavanje odgovornih, priznanje propusta te odgovor na pitanje mogu li vladajući jamčiti sigurnost ljudi i okoliša.

„No to se pretvara u političko ratovanje oporbe i vladajućih struktura, gdje se ne prepoznaje cjelovita skrb za kvalitetu života, već prije svega oporbeno nadmudrivanje, vođeno čudnom logikom ‘čim gore, to bolje’. Nikako da postignemo kontinuitet promišljanja unapređenja uvjeta dostojanstvenog života, osobito za one najranjivije, a to su umirovljenici i starije osobe“, naveo je Grujić.

Gladovanje starijih

Iz Stranke tvrde da se položaj umirovljenika nakratko probije u javnost, a zatim ga potisnu rasprave o pozdravu „Za dom spremni“, pojedinačne korupcijske afere i novi politički sukobi. U priopćenju se navodi da je do 40 posto starijih od 65 godina na granici bijede te da dio njih nema novca za raznoliku prehranu. „Jeftina hrana ne mora biti loša, ali jednoobrazna jest. Kao i preskakanje obroka. Gladovanje. Sve je to stvarnost starijih osoba u Hrvatskoj“, upozorio je Grujić.

Stranka strahuje da bi rast siromaštva i nepovjerenja mogao dovesti do snažnijeg građanskog bunta, kakav se već vidi u Srbiji i velikim zapadnim gradovima. Navodi da je svaki peti stanovnik Hrvatske službeno siromašan te kritizira vladajuće i oporbene političare što se, uz mjesečne plaće blizu 5.000 eura, mjesecima bave prvenstveno borbom za vlast.

Kriminalne mreže

U priopćenju se poziva i na ranija izvješća Sigurnosno-obavještajne agencije prema kojima kriminalne skupine ne upravljaju državom, ali se pokušavaju infiltrirati u legalno poslovanje preko paravan-tvrtki, nekretnina, turizma i korumpiranja pojedinaca u carini, lukama i policiji. Stranka navodi i Europolov podatak o 5.000 kriminalnih mreža u Europskoj uniji, među kojima je 821 ocijenjena posebno opasnom zbog sposobnosti ulaska u legalne tokove i korumpiranja policajaca, političara i sudaca.

Grujić smatra da Hrvatskoj treba „provjetravanje sustava“, ali ne kroz političke floskule i kampanje koje oblikuju stručnjaci za javno mnijenje. Predlaže rotaciju kadrova, dosljednu primjenu etičkih kodeksa, ostavke i smjene odgovornih. Podsjeća da se trenutačno sudi šestorici bivših ministara, uz ocjenu da je malo vjerojatno da će itko od njih dobiti ozbiljnu kaznu.

Zahtjevi umirovljenika

Prema podacima iz priopćenja, više od 654.000 umirovljenika prima manje od 600 eura mjesečno. „Vrlo bi hitno trebalo korigirati formulu usklađivanja mirovina na 100 posto rasta inflacije ili plaća, uvesti stvarnu trinaestu mirovinu, cjelovitu, kako je to u većini zemalja; trebalo bi ukinuti porez na mirovine svima osim onima iz kategorija mirovina viših od tri tisuće eura; trebalo bi razvijati specijalizirane programe pomoći u kući i u odgovarajućim ustanovama“, zaključio je Grujić.

Grujić nije zadovoljan ni drugim mirovinskom stupom i navodi da oko 90 posto osiguranika kojima je ponuđen izbor uzima nešto višu mirovinu samo iz prvog stupa.

Smatra da se održavanjem sadašnjeg modela pogoduje bankama i društvima koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima te osiromašuju buduće generacije umirovljenika. Pozdravlja poboljšanja uvedena proteklih godina, ali ih ocjenjuje nesustavnima i nedovoljnima, upozoravajući da bi se bez jačih mjera mogla nastaviti povećana smrtnost umirovljenika.